Novim planom i konkretnim potezima do snažne i održive automobilske industrije
Uspoređujući auto-industriju s nogometom, glavni izvršni direktor Mercedes-Benza Ola Källenius nedavno je rekao kako proizvođači na Startom kontinentu “igraju u automobilskoj Ligi prvaka“.
U njoj se, dakle, najbolji domaći igrači susreću s nadirućom gostujućom konkurencijom iz svijeta koja se pak svojski trudi što dulje ostati u ligi. Zadatak uprava pritom nije lak. Jer, na teren trebaju izaći s uvijek svježim, oku ugodnim i vještim tehničarima koji su obvezno ekološki prihvatljivi. Slijedeći spomenute trendove, jedino tako mogu očarati i osvojiti novim pravilima pomalo smušenu publiku.
Takav raspored pod egidom dekarbonizacije prometa ne prolazi bez posljedica. Premda je nužno i pohvalno brinuti se o okolišu i smanjivati emisije iz vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem, to ne treba činiti isključivo, bez pregovora. A određena cijena zbog takvog pristupa već je plaćena zatvaranjem tvornica i, posljedično, otkazivanjem suradnje zaposlenicima i proizvođačima dijelova.
Europska automobilska industrija, valja istaknuti, osigurava oko 13 milijuna radnih mjesta i doprinosi s oko sedam posto BDP-a Europske unije.
Kritična prekretnica
Prosječna emisija CO2 iz novih automobila već se smanjuje iz godine u godinu te se Europa, htjela to ili ne, udaljava od benzinskih i dizelskih motora. Jer, izbor takvih vozila s konvencionalnim motorima sve je uži, a na njihovo mjesto dolaze ‘must have’ hibridna i baterijska električna vozila.
To je, naravno, prilika za razvoj novih vještina, tehnologija, inovacija i prateće industrije koja mnogima otvara vrata. Tvornice u Europi ‘izbacuju’ više od 16 milijuna automobila godišnje i poželjno je na neki način surađivati s proizvođačima.
Tranzicija na čisti promet tako je za jedne bolna i neizvjesna, a za druge izazov i prilika u svjetskim okvirima.
Za europsku automobilsku industriju koja učestalo ističe potrebu za revizijom ciljeva smanjenja CO2 i sveprisutne tranzicije na vozila bez emisija u briselskim hodnicima do novih geopolitičkih okolnosti koje su stvorili ruska agresija na Ukrajinu, kineska konkurencija i, među ostalim, ponovni izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a nije bilo baš previše sluha. Ipak, posljednji potezi otkrivaju kako europska administracija popušta u svojim zelenim zahtjevima, priznavši kako je automobilska industrija EU-a na kritičnoj prekretnici, suočena s brzim tehnološkim promjenama i sve većom konkurencijom.
Izbjegavanje strateških ovisnosti
Predsjednica EK-a Ursula von der Leyen tako je početkom godine pokrenula Strateški dijalog o budućnosti europske automobilske industrije koji je osmišljen za rješavanje najhitnijih izazova djelatnosti. Ubrzo nakon toga predstavljen je Akcijski plan koji se temelji na Strateškom dijalogu i predstavlja konkretne radnje koje će osigurati snažnu i održivu automobilski industriju.
Kako bi se održala snažna europska proizvodna baza i izbjegle strateške ovisnosti, bit će stavljeno na raspolaganje 1,8 milijardi eura za stvaranje sigurnog i konkurentnog opskrbnog lanca za sirovine za baterije, što će pomoći podržati rast europske automobilske industrije.
Komisija tako priznaje kako je primila na znanje jasan zahtjev za većom prilagodljivošću u odnosu na ciljeve CO2 te da je predana rješavanju tog pitanja na uravnotežen i pravedan način.
EK će stoga predložiti ciljanu izmjenu Uredbe o standardima CO2 za automobile i kombije. Izmjena bi, ako se usvoji, omogućila proizvođačima automobila ispunjavanje svojih ciljeva usklađenosti u trogodišnjem razdoblju (2025. – 2027.). A to bi im pak omogućilo da nadoknade bilo kakve nedostatke u jednoj ili dvije godine viškom postignuća u drugoj godini ili godinama, zadržavajući pritom ukupnu ambiciju na ciljevima za ovu godinu.
Također, EK javlja kako radi na načinima za povećanje potražnje za europskim vozilima s nultom emisijom. Akcijski plan uključuje mjere koje će pružiti poticaje za prelazak na vozila s nultom emisijom i ojačati povjerenje potrošača konkretnim mjerama poput boljih mogućnosti popravka baterija. Komisija će aktivno surađivati s članicama na optimiranju tih shema poticaja za potrošače.
Obrana i kobasice
Europski proizvođači vozila predani su mobilnosti bez emisija i već su uložili stotine milijardi eura u tu tranziciju, javlja Europska udruga proizvođača automobila (ACEA) koja je ranije pozvala EU da ukloni administrativne prepreke i smanji pretjerane zahtjeve usklađenosti kako bi se oslobodio inovativni potencijal europske auto-industrije.
ACEA podsjeća kako tržišni podaci pokazuju da proizvođači ne mogu sami iznijeti tranziciju tempom koji zahtijevaju europski zakonodavci. Akcijski plan, kažu, utvrđuje ključna područja gdje treba zasukati rukave, a predložena prilagodljivost za dostizanje ciljeva emisije ugljikova dioksida tek je prvi korak prema pragmatičnijem pristupu dekarbonizaciji koji proizvođačima omogućava malo više prostora za disanje.
Europski zagovornici čistog prometa i energije pak smatraju kako će slabljenje ciljeva CO2 i nejasna podrška proizvodnji baterija dovesti do toga da Europa još više zaostaje za Kinom. Naime, ističu u udruzi za zaštitu okoliša Transport & Environment (T&E), slabiji ciljevi mogu dovesti do toga da europski proizvođači automobila prodaju do 880 tisuća električnih automobila manje od 2025. do 2027. u odnosu na trenutačni cilj, uklanjajući tako pritisak na industriju da plasira jeftinije ‘električare’.
Dakle, industrija je dobila određeni prostor za prilagodbu, a nove okolnosti kojih ne nedostaje jamstvo su da to vrlo vjerojatno nije sve. Povoljne poslovne okolnosti može joj pružiti plan ‘ReArm Europe’ koji je nedavno iznijela predsjednica EK-a. U njemu stoji kako bi članice u kratkom i u duljem roku mogle okupiti do 800 milijardi eura za obranu, tj. sigurnu i otpornu Europu. Obrambena industrija tako bi, primjerice, mogla prihvatiti određene ljudske i tehnološke viškove iz posrnulih dijelova auto-industrije i zaposliti ih na proizvodnji vojne opreme.
A konjunkturu u automobilskoj djelatnosti možda može potaknuti prehrambena industrija. Njemački automobilski div Volkswagen je, naime, nedavno izvijestio kako je lani prodao rekordnih 8,5 milijuna VW kobasica ‘currywurst’.
Na koncu, neki tvrde kako ništa od navedenog neće pomoći auto-industriji te da ona neće dočekati neka bolja vremena bez većih rezova.
