STRAŠNO: Danska vlada prisilno je uvela primjenu aditiva „Bovaer” za nacionalno stado
Europska unija i Europska agencija za sigurnost hrane (European Food Safety Authority, EFSA) odobrili su primjenu aditiva pod nazivom „Bovaer” za stavljanje u hranu za mliječne krave. Ovu vijest 24. veljače 2022. objavila je kompanija ‘DSM- Firmenich’, proizvođač navedenog aditiva koji se dodaje u hranu preživača u svrhu smanjenja emisije metana.
Krajem 2024. godine „Alliance for Natural Health International” („Međunarodni savez za prirodno zdravlje”), neprofitna organizacija s misijom očuvanja i promicanja prirodnih i održivih pristupa regeneraciji i upravljanju ljudskim zdravljem diljem svijeta objavila je kritičan tekst dr. sc. Roberta Verkerka i Melisse Smith o primjeni aditiva „Bovaer” u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Nedavno, u travnju ove godine danski novinar Kent Nielsen objavio je videozapis i ‘twitter’ o štetnom učinku aditiva „Bovaer” na zdravlje goveda, točnije krava kod kojih se javlja mastitis (upala vimena), proljev i temperatura. Jednom farmeru uginulo je šest krava nakon što im je dao hranu s aditivom „Bovaer.” Pa, krenimo redom od najnovije objave u Danskoj.
Danska vlada prisilno je uvela primjenu aditiva „Bovaer” za nacionalno stado. Program je započeo u travnju 2024. kada je danska vlada izdvojila 518 milijuna danskih kruna (74 milijuna US dolara) za financiranje aditiva koji se obvezno dodaje stočnoj hrani za preživače.
Peticija protiv uporabe „Bovaera” pokrenuta je u siječnju 2025. i u njoj se ističe sljedeće: „Od siječnja 2025. vlada će prisiliti poljoprivrednike da dodaju aditiv, tj. kemikaliju „Bovaer” u stočnu hranu … Poljoprivrednici koji odbiju primjenu ‘Bovaera’ biti će kažnjeni od strane države.”
U peticiji se dalje navodi da je nekoliko stručnjaka istupilo javno izražavajući zabrinutost zbog zdravstvenih posljedica za životinje i za ljude koji konzumiraju proizvode životinja hranjenih „Bovaerom.” „Kritičari tvrde da su dugoročni učinci aditiva na zdravlje životinja i okoliš nepoznati,” navodi se u peticiji.
Metan može ljude predisponirati za bolesti
Profesor emeritus Jan Raa, norveški profesor mikrobiologije s doktoratom iz organske kemije, u članku objavljenom 13. 12. 2024. oštro upozorava: „Metan može ljude predisponirati za bolesti.” U članku opisuje kako inhibitori metana u hrani za životinje mogu uništiti crijevnu floru i kod ljudi i kod životinja.
U ožujku 2025. danski novinar Kent Nielsen ‘tweetao’ je videozapis s komentarom: „U Danskoj su životinje i priroda izloženi maltretiranju jednako kao i ljudi. Oprostite na mojem zahrđalom engleskom, ali važno je da ljudi diljem svijeta čuju malo o tome kako smo mi u Danskoj također na udaru globalizma i UN-ove ‘Agende 2030’ koja šteti nama i našoj budućnosti.”
„Žele drogirati naše životinje, a možda ih i otrovati, posebno krave, ovom drogom koja se zove Bovaer.” Potom je Nielsen dodao: „Imam osobni izvještaj danskog farmera koji je ove godine, 2025., isprobao „Bovaer” na svojim kravama, i rekao mi da njegove krave imaju mastitis/upalu vimena, proljev i temperaturu od 40°C. Nakon nekog vremena krave odbijaju jesti hranu s aditivom ‘Bovaer.’ Ovo je okrutnost prema životinjama, ali farmeri u Danskoj su prisiljeni to učiniti … ako to ne daju kravama, biti će kažnjeni od vlade.”
Nekoliko tjedana kasnije, Neilsen je ‘tvitao’ o iskustvu drugog farmera. „Ovo je drugi farmer koji je prijavio okrutnost prema životinjama pri korištenju Bovaera,” objavio je Nielsen na Twitteru. „U manje od mjesec dana, šest krava je uginulo, a nekoliko drugih ima proljev i morali su im pumpati vodu,” rekao je i priložio sliku s objave na društvenim mrežama, koja je bila na danskom (kasnije je prevedena na engleski).
Jednako tako, Agencija za prehrambene standarde Ujedinjenog Kraljevstva (UK Food Standards Agency, FSA) navela je brojne štetne učinke povezane s ‘Bovaerom,’ uključujući da aditiv može izazvati iritaciju kože, ozbiljno oštećenje očiju i moguće probleme s plodnošću kod farmera koji ga koriste.
Bovaer odgovoran za šest posto emisija stakleničkih plinova
‘ARLA’, mliječni div iz Ujedinjenog Kraljevstva (UK) nedavno je izazvao kontroverzu najavljujući ispitivanje ‘Bovaera‘, aditiva za stočnu hranu namijenjenog smanjenju emisija metana iz crijevnih mikroba kod goveda za koje se procjenjuje da su odgovorni za 6 posto emisija stakleničkih plinova.
Ova je inicijativa potaknula žestoke rasprave na društvenim mrežama, a kritičari osuđuju daljnje miješanje u sustave proizvodnje hrane i dovode u pitanje sigurnost takvih intervencija.
Neki su potrošači ceremonijalno bacali svoje mlijeko i čak prijetili bojkotom supermarketa, dovodeći u pitanje sigurnost i etičnost takvih intervencija.
Proizvođač ‘Bovaera’ DSM Firmenich uzvratio je udarac, inzistirajući na tome da je aditiv siguran, pozivajući se na regulatorna odobrenja i više od dvije godine globalne komercijalne uporabe.
Ipak, obrnuto, kontroverza je pružila platformu za mnoge manje farmere i proizvođače za promicanje metoda regenerativne poljoprivrede dok uvjeravaju svoje postojeće (i potencijalne) kupce da njihove krave jesu i ostat će bez aditiva.
Zašto se fokusirati na metan?
Kako se fokus na ugljični dioksid, ili CO2, pomiče ulijevo, metan zauzima središnje mjesto, a emisije iz poljoprivrede, a posebno životinja koje pasu, dolaze u središte pozornosti.
Metan je snažan staklenički plin kojeg proizvodi prirodni okoliš i ljudske aktivnosti. Znatno je učinkovitiji u zadržavanju topline od ugljičnog dioksida.
Dok se stoka navodi kao glavni doprinositelj metana, o njezinom točnom utjecaju na globalne emisije stakleničkih plinova i dalje se žustro raspravlja. Kritičari s pravom ističu nedostatke u argumentima za smanjenje emisije metana u goveda, napominjući da će ekosustavi i dalje proizvoditi metan čak i bez stoke.
Ova hitnost dovela je do inicijativa kao što je Global Methane Pledge, koji je potpisalo 150 zemalja u rujnu 2024., i politika kao što je danski porez na metan za stoku (prvi takav porez koji se provodi) i Deklaracija o smanjenju metana iz organskog otpada, koja je donesena na 29.-toj konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama ili COP29, osmišljena za ciljanje metana iz organskog otpada. Postoji čak i Globalni proračun za metan.
Što je ‘Bovaer’?
Glavna aktivna supstanca u ‘Bovaeru’ je 3-nitrooksipropanol ili 3-NOP, sintetski organski spoj koji je usko povezan s drugim nitratnim esterima koji se široko koriste kao eksplozivi ili pogonska goriva. Formulacija također uključuje propilen glikol i silicijev dioksid.
‘Bovaer’ djeluje tako da blokira aktivnost enzima, koenzima M reduktaze ili MCR, koji je ključan za metanogenezu, proces kojim preživači poput krava i ovaca proizvode metan u svom buragu, prvom i najvećem predželucu od njihova ukupno četiri specijalizirana odjeljka želuca (3 predželuca i želudac ili sirište).
Metan, koji uglavnom proizlazi iz kravljeg podrigivanja (a ne, kako legenda kaže, prdenja), može se smatrati problematičnim za ljude zabrinute zbog klimatskih promjena, ali on igra ključnu ulogu u održavanju zdravog okoliša buraga.
Inhibicijom MCR-a, ‘Bovaer’ sprječava završni korak u kojem se vodik i CO2 pretvaraju u metan. Metan je primarna komponenta prirodnog plina, prirodno proizveden duboko pod zemljom ili na dnu oceana, a ljudi ga iskorištavaju za grijanje, kuhanje i proizvodnju električne energije.
Ali nemojte za metan kriviti krave i ovce! Također je dobro poznato da prirodno curi iz rezervoara ispod morskog dna, kroz vulkane, rasjede, pukotine i propusne slojeve stijena, te nakon potresa i klizišta koji remete podzemne rezervoare.
Dvije velike brige koje imamo o ometanju proizvodnje metana kod preživača su:
- Neravnoteža mikrobioma.Kada ove životinje fermentiraju čvrsti biljni materijal koji ljudi ne mogu probaviti u anaerobnom (bez kisika) okruženju buraga, proizvode hlapljive masne kiseline kao svoj primarni izvor energije.
Vodik je nusproizvod ove fermentacije (zajedno s ugljičnim dioksidom) i, što je kritično, skupina crijevnih mikroba poznatih kao metanogeni, uspijevaju na ovom vodiku i bitni su u razgradnji popasene biljne hrane iz koje zatim dolazi energija za preživače.
Ako se razina vodika poveća previše, proces fermentacije u buragu je inhibiran, smanjujući sposobnost životinja da dobiju energiju iz hrane.
- pH neravnoteža.Druga stvar koju metan čini u buragu je stabiliziranje pH (kiselo/lužnate ravnoteže), a ta je ravnoteža ključna za mikrobe odgovorne za probavu.
To su pitanja koja su nedovoljno istražena i, posljedično, uvelike zanemarena.
(Svršetak u sljedećem broju)
