Kopřivová, Lenka, Eliška Leisserová, ur. – Boje hrvatske Moravske / Barvy chorvatské Moravy / Die Farben des kroatischen Mährens, V Jevišovce : Sdružení občanů chorvatské národnosti v ČR, 2017, 263 str.
Knjigu Boje hrvatske Moravske / Barvy chorvatské Moravy nedavno je objavila na tri jezika (hrvtskom, češkom i njemčkom) Udruga građana hrvatske narodnosti u Češkoj. Riječ je o opsežnoj i bogato ilustriranoj sintetskoj monografiji o povijesti, kulturi, tradiciji i jeziku moravskih Hrvata u kojoj je svoje priloge objavilo 16 etabliranih autora različitih struka koji odlčno poznaju socio-kulturne i lingvističke značajke hrvatske manjine u Češkoj Republici, a urednice knjige su Lenka Kopřivová i Eliška Leisserová.
U uvodnom poglavlju Lenka Kopřivová bavi se poviješću hrvatske zajednice u Moravskoj od početka njena postojanja do današnjih dana na vremenskoj okomici od gotovo pola tisućljeća. Naglasak je na pojašnjenju konteksta u kojem se život Hrvata u Moravskoj oblikovao, ali i na onom po čemu su se Hrvati razlikovali od domicilnog stanovništva i zbog čega su tako dugi niz stoljeća uspjeli sačuvati svoj identitet. Slijede poglavlja o pojedinim temama vezanim za socio-kulturni status Hrvata u Moravskoj: Ivan Dorovský njihovo postojanje dovodi u kontekst češko-južnoslavenskih odnosa, a František Zbořil analizira podatke iz istraživanja registara hrvatskih općina iz 17. i 18. stoljeća. Drugi prilog Lenke Kopřivove posvećen je specifičnoj situaciji hrvatskih naselja na području Valtica. Martin Markel prati srednjoeuropski utjecaj procesa stvaranja moderne nacije kod čeških i njemačkih susjeda na hrvatsku zajednicu u Moravskoj. David Kovařík bavi se uvjetima u izvorno hrvatskim naseljima nakon stvaranja pogranične zone. Prilog Martina Siteka posvećen je prenošenju hrvatskog identiteta na mlađe naraštaje. Ondřej Šerý ovaj dio knjige zaključuje analizom stanja i izgleda izvorno hrvatskih općina na početku 21. stoljeća, zamječujući revitalizacijske fenomene tamošnje hrvatske manjinske zajednice.
Drugi dio knjige posvećen je jeziku moravskih Hrvata. Andrej Novik najprije objašnjava u čemu je jedinstvenost moravskog hrvatskog jezika i kako ovaj idiom funkcionira. Posrijedi je nadasve zanimljiva eko-lingvistička studija. Michaela Boháčová se nadovezuje prilogom o utjecaju hrvatskog jezika na toponime korištene u prošlosti u izvorno hrvatskim naseljima. Najopsežnije poglavlje knjige tiče se narodne kulture moravskih Hrvata. Lenka Kopřivová i Klára Nádaská prate duhovnu kulturu: vjerske običaje, obrede životnog godišnjeg ciklusa i narodnu predaju, ali i kako su se ovi običaji mijenjali nakon prisilnog raseljavanja moravskih Hrvata iz njihova tri sela, godine 1948. Na ovo se traumatično poglavlje nadovezuje optimističan prilog Jitke Matuszkove o plesnoj tradiciji u širem kontekstu Donje Austrije i regije Podluží. Lenka Nováková bavi se nošnjama moravskih Hrvata i njihovim promjenama u toku 19. i 20. stoljeća. Eliška Leisserová u svom prvom tekstu bavi se vinogradarskom tradicijom kao važnim dijelom života moravskih Hrvata, dok u drugom prilogu prati graditeljstvo u naseljima moravskih Hrvata. Istraživanje epigrafskih spomenika do 1900. godine obavila je Martina Kvardová. Posljednja tri poglavlja knjige nisu posvećena izravno moravskim Hrvatima, već njihovim češkim i njemačkim prijateljima: češkom svećeniku Aloisu Malecu koji je djelovao kao prosvjetitelj moravskih Hrvata u Dobrom Polju i austrijskom slikaru Othmaru Ruzicki koji je u hrvatskim selima našao inspiraciju za velik dio svoga opusa. Životom obojice pozabavila se Tereza Luzarová. Knjigu zaključuje tekst Hane Dvořákove o etnografu Františeku Pospíšilu iz Brna čije je vrijedno istraživanje sačuvalo niz informacija o životu hrvatske zajednice na početku 20. stoljeća. Na samom kraju nalaze se sažetci na češkom, njemačkom, engleskom i hrvatskom jeziku.
Knjiga je bogato ilustrirana fotografijama, kartama i faksimilima dokumenata. Posjeduje izvrstan znanstveni aparat što je svrstava u najreprezentativniju knjigu posvećenu hrvatskoj manjini u Češkoj.
Knjigu je odlično preveo povjesničar i bohemist Marijan Lipovac.
ISBN:978-80-270-3248-8
Jezik izvornika: češki
Dimenzije: 22,5x 29,5 (ml)



1 komentar
Liepo, trebamo znati što više o svom narodu.
I mada je pod raznim pritiscima razseljen po svietu, to je naš narod, za koji trebamo ostati nerazkidivo vezani.
Komentari nisu aktivni.