Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Boje hrvatske Moravske / Barvy chorvatské Moravy

Kopřivová, Lenka, Eliška Leisserová, ur. – Boje hrvatske Moravske / Barvy chorvatské Moravy / Die Farben des kroatischen Mährens, V Jevišovce : Sdružení občanů chorvatské národnosti v ČR, 2017, 263 str.

 

Knjigu Boje hrvatske Moravske / Barvy chorvatské Moravy  nedavno je objavila na tri jezika (hrvtskom, češkom i njemčkom) Udruga građana hrvatske narodnosti u Češkoj. Riječ je o opsežnoj i bogato ilustriranoj sintetskoj monografiji o povijesti, kulturi, tradiciji i jeziku moravskih Hrvata u kojoj je svoje priloge objavilo 16 etabliranih autora različitih struka koji odlčno poznaju socio-kulturne i lingvističke značajke hrvatske manjine u Češkoj Republici, a urednice knjige su Lenka Kopřivová i Eliška Leisserová.

U uvodnom poglavlju Lenka Kopřivová bavi se poviješću hrvatske zajednice u Moravskoj od početka njena postojanja do današnjih dana na vremenskoj okomici od gotovo pola tisućljeća. Naglasak je na pojašnjenju konteksta u kojem se život Hrvata u Moravskoj oblikovao, ali i na onom po čemu su se Hrvati razlikovali od domicilnog stanovništva i zbog čega su tako dugi niz stoljeća uspjeli sačuvati svoj identitet. Slijede poglavlja o pojedinim temama vezanim za socio-kulturni status Hrvata u Moravskoj: Ivan Dorovský njihovo postojanje dovodi u kontekst češko-južnoslavenskih odnosa, a František Zbořil analizira podatke iz istraživanja registara hrvatskih općina iz 17. i 18. stoljeća. Drugi prilog Lenke Kopřivove posvećen je specifičnoj situaciji hrvatskih naselja na području Valtica. Martin Markel prati srednjoeuropski utjecaj procesa stvaranja moderne nacije kod čeških i njemačkih susjeda na hrvatsku zajednicu u Moravskoj. David Kovařík bavi se uvjetima u izvorno hrvatskim naseljima nakon stvaranja pogranične zone. Prilog Martina Siteka posvećen je prenošenju hrvatskog identiteta na mlađe naraštaje. Ondřej Šerý ovaj dio knjige zaključuje analizom stanja i izgleda izvorno hrvatskih općina na početku 21. stoljeća, zamječujući revitalizacijske fenomene tamošnje hrvatske manjinske zajednice.  

Drugi dio knjige posvećen je jeziku moravskih Hrvata. Andrej Novik najprije objašnjava u čemu je jedinstvenost moravskog hrvatskog jezika i kako ovaj idiom funkcionira. Posrijedi je nadasve zanimljiva eko-lingvistička studija. Michaela Boháčová se nadovezuje prilogom o utjecaju hrvatskog jezika na toponime korištene u prošlosti u izvorno hrvatskim naseljima. Najopsežnije poglavlje knjige tiče se narodne kulture moravskih Hrvata. Lenka Kopřivová i Klára Nádaská prate duhovnu kulturu: vjerske običaje, obrede životnog godišnjeg ciklusa i narodnu predaju, ali i kako su se ovi običaji mijenjali nakon prisilnog raseljavanja moravskih Hrvata iz njihova tri sela, godine 1948. Na ovo se traumatično poglavlje nadovezuje optimističan prilog Jitke Matuszkove o plesnoj tradiciji u širem kontekstu Donje Austrije i regije Podluží. Lenka Nováková  bavi se nošnjama moravskih Hrvata i njihovim promjenama u toku 19. i 20. stoljeća. Eliška Leisserová u svom prvom tekstu bavi se vinogradarskom tradicijom kao važnim dijelom života moravskih Hrvata, dok u drugom prilogu prati graditeljstvo u naseljima moravskih Hrvata. Istraživanje epigrafskih spomenika do 1900. godine obavila je Martina Kvardová. Posljednja tri poglavlja knjige nisu posvećena izravno moravskim Hrvatima, već njihovim češkim i njemačkim prijateljima: češkom svećeniku Aloisu Malecu koji je djelovao kao prosvjetitelj moravskih Hrvata u Dobrom Polju i austrijskom slikaru Othmaru Ruzicki koji je u hrvatskim selima našao inspiraciju za velik dio svoga opusa. Životom obojice pozabavila se Tereza Luzarová. Knjigu zaključuje tekst Hane Dvořákove o etnografu Františeku Pospíšilu iz Brna čije je vrijedno istraživanje sačuvalo niz informacija o životu hrvatske zajednice na početku 20. stoljeća. Na samom kraju nalaze se sažetci na češkom, njemačkom, engleskom i hrvatskom jeziku.

Knjiga je bogato ilustrirana fotografijama, kartama i faksimilima dokumenata. Posjeduje izvrstan znanstveni aparat što je svrstava u najreprezentativniju knjigu posvećenu hrvatskoj manjini u Češkoj.

Knjigu je odlično preveo povjesničar i bohemist Marijan Lipovac.

ISBN:978-80-270-3248-8

Jezik izvornika: češki

Dimenzije: 22,5x 29,5 (ml)

Povezane objave

Povjerenstvo za dodjelu nagrade ‘Emerik Pavić’ za najbolju knjigu godine

hrvatski-fokus

Zbirka je otiskana

HF

Hrtkovci, priče o sudbini jednog sela

hrvatski-fokus

Izmišljanje “bunjevaca” dio je projekta iz triju Memoranduma SANU-a

hrvatski-fokus

1 komentar

Zlatko Janković 17/05/2025 at 20:17

Liepo, trebamo znati što više o svom narodu.

I mada je pod raznim pritiscima razseljen po svietu, to je naš narod, za koji trebamo ostati nerazkidivo vezani.

Komentari nisu aktivni.

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više