Politička kasta boljševičkoga mentalnog sklopa ugušila izravnu i zastupničku demokraciju

Ukinula ustavnu odredbu o najmanje 50 posto izlaska birača na referendum od ukupnog broja registriranih birača Republike Hrvatske kao uvjet za valjanost rezultata referenduma

 

Članak 1. Ustava Republike Hrvatske

(1) Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.

(2) U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.

(3) Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

Politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa je 2010. godine ukinula ustavnu odredbu o najmanje 50 % izlaska birača na referendum od ukupnog broja registriranih birača Republike Hrvatske kao uvjet za valjanost rezultata referenduma. Tako može nekoliko birača svojim glasovima odlučiti o najvažnijim pitanjima države i društva. SDP je ucjenom za prihvaćanje takve ustavne odredbe ishodio smanjenje broja  zastupnika dijaspore na samo tri i najmanje tri zastupnika srpske etničke manjine.

Stalnim ucjenama slovenskih političara kod procesa pristupnih pregovora za EU Vlada Jadranke Kosor je prihvatila arbitražu za razgraničenje sa Slovenijom prema kojoj smo odlukom arbitara izgubili četvrtinu Savudrijske vale. Arbitražni postupak je krivnjom slovenskih političara nepovratno kontaminiran i zbog toga je Hrvatski sabor odlučio da Republika Hrvatska istupi iz arbitražnog postupka. Slovenski su političari svojim biračima omogućili savjetodavni referendum da se izjasne o arbitražnom sporazumu za određenje granice s Hrvatskom, a hrvatski političari unatoč skupljenih oko 200 tisuća potpisa za referendum do 29. studenog 2009. godine građanske inicijative “More je kopno” nisu. Bahato ponašanje hrvatske političke kaste suprotno hrvatskim nacionalnim interesima je konstanta od 2000. godine.

Neposrednu demokraciju je ugušila udruženim zločinačkim pothvatom politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Kako može biti više birača od stanovnika?

O tomu je počeo pisati bloger Marko Rakar tijekom izbora za Hrvatski sabor 2007. godine na primjerima naselja u gradu Vrgorcu. Vrgorac, Crikvenica, Benkovac, Makarska… su  tada imali više birača od stanovnika. Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Zadarska županija su od lokalnih izbora 2005. godine imale više birača od stanovnika. IX. izborna jedinica je imala 2007. godine više birača od stanovnika, a 4. prosinca 2011. na izborima za Hrvatski sabor i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine, a IX. i X. izborna jedinica zajedno su imale više birača od stanovnika. Zbroj birača svih županija koje graniče s Bosnom i Hercegovinom bio je veći od broja popisanih stanovnika tih županija 2011. godine.

Ustavni sudac Davorin Mlakar = “Gordan Dolović” uvjeravao me je prosinca 2014. godine da je to moguće.

Ustavni suci su presudili 2014. godine da broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj može biti veći od broja stanovnika.

Zar je posao ustavnih sudaca da presuđuju o broju birača s prebivalištem u Hrvatskoj? Kako može biti dio veći od cjeline? Na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine i na Referendumu o pristupanju Hrvatske u EU bilo je oko 605 tisuća birača više od punoljetnika popisanih 2011. godine. U Hrvatskoj nema ekstremne desnice, ali imamo ekstremnog “antifašizma”, ekstremne korupcije i ekstremno bahatih političara poput predsjednika Vlade AP = “Ja mogu što hoću”.

HDZ i SDP su 2014. i 2018. godine spriječili referendumsko odlučivanje o izbornom zakonodavstvu lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj

Na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine bilo je oko 314 tisuća birača više od punoljetnih stanovnika. Bivši ministar Vlaho Orepić je optužio Vladu Andreja Plenkovića za suspenziju provedbe Zakona o prebivalištu. Prema njegovim izjavama trebalo je prije lokalnih izbora 2017. godine izbrisati iz Registra birača oko 270 tisuća birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj.

Vlast izvire iz naroda i pripada narodu. To moraju shvatiti svi političari!

Bivši ministar Arsen Bauk je rješenjima od 21. rujna 2014. do lokanih izbora 25. svibnja 2015. godine smanjio broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za oko 225 tisuća.

Lagao je Ustavnom sudu da je 21. rujna 2014. godine da je bilo 4.042.522 birača. Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić je tijekom izborne kampanje izjavio: “Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa”. “Normalno” je i s “karakterom” da Arsen Bauk laže Ustavnom sudu.

Zašto šute gospoda zastupnici i stranke o gruboj manipulaciji brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj (o fiktivnim biračima) koja je započela na izborima za Hrvatski sabor 3. siječnja 2000. godine?

Pristupni referendum je održan 22. siječnja 2012. godine samo 49 dana nakon održanih izbora za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine.

Na izborima za Hrvatski sabor bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj u općim izbornim jedinicama 3.842.363, u inozemstvu 411.758 i u XII. izbornoj jedinici 250.130 birača odnosno ukupno 4.504.251 birač. S prebivalištem u Hrvatskoj registrirano je 4.092.453 birača.

Na pristupnom referendumu bilo je registrirano 4.092.137 s prebivalištem u Hrvatskoj i  412.628 u inozemstvu odnosno ukupno 4.504.765. Na prvim izborima za Europski parlament održanim 14. travnja 2014. godine bilo je registrirano s prebivalištem u Hrvatskoj 3.742.383 birača i u inozemstvu je glasovalo samo 6.432 birača. Broj registriranih birača na biralištima u inozemstvu nije naveden.

Broj birača na prvim izborima za Europski parlament po županijama smanjio se nakon 448 dana u odnosu na Referendum o pristupanju u Europsku uniju za: Zagrebačka 18.148, Krapinsko-zagorska 6.998, Sisačko-moslavačka 21.122, Karlovačka 15.937, Varaždinska 9.876, Koprivničko-križevačka 7.203, Bjelovarsko-bilogorska 12.426, Primorsko-goranska 22.229, Ličko-senjska  9.329, Virovitičko-podravska 10.855, Požeško-slavonska 10.374, Brodsko-posavska 14.087, Zadarska 17.737,

Osječko-baranjska 29.017, Šibensko-kninska 16.904, Vukovarsko-srijemska 20.609, Splitsko-dalmatinska 30.701, Istarska 12.312, Dubrovačko neretvanska 8.588, Međimurska županija 6.053 i Grad Zagreb 30.375 birača. 

Ukupno smanjenje broja birača u Hrvatskoj od  Referenduma o pristupanju u EU-u i prvih izbora za Europski parlament je dokaz da su brojevi birača s prebivalištem u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine  i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju lažni.

Zašto su odgovorni političari lažirali broj birača na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine i za Referendum o pristupanju u Europsku uniju? Na to pitanje trebaju odgovoriti bivši ministri uprave ustavni sudac Davorin Mlakar i bivši ministar uprave u Vladi Zorana Milanovića matematičar Arsen Bauk.

Na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine više registriranih birača od stanovnika popisanih travnja 2011. godine u općim izbornim jedinicama imala je Šibensko-kninska županija te gradovi i općine: Žumberak iz Zagrebačke županije, Gvozd, Jasenovac, Majur, i Sunja iz Sisačko-moslavačke županije, Ozalj, Bosiljevo, Cetingrad, Kamanje, Plaški, Ribnik i Žakanje iz Karlovačke županije, Bednja iz Varaždinske županije, Crikvenica, Čabar, Novi Vinodolski, Baška, Malinska-Dubašnica, Mrkopalj, Punat i Vrbnik iz Primorsko-goranske županije, Karlobag, Lovinac, Perušić i Senj iz Ličko-senjske županije, Dragalić, Gornji Bogićevci, Stara Gradiška, Velika Kopanica i Vrbje iz Brodsko-posavske županije, Benkovac, Nin, Obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Novigrad, Pašman, Polača, Poličnik, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Starigrad, Vir i Vrsi iz Zadarske županije, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Pirovac, Promina, Rogoznica, Tisno i Tribunj iz Šibensko-kninske županije, Županja, Štitar i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske županije, Komiža, Makarska, Stari Grad, Supetar, Vis, Vrgorac, Vrlika, Baška Voda, Bol, Brela, Gradac, Hrvace, Jelsa, Lečevica, Lokvičići, Lovreč, Milna, Nerežišća, Okrug, Podgora, Proložac, Runovići, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Šolta i Zagvozd iz Splitsko-dalmatinske županije te: Dubrovačko primorje, Janjina, Lastovo, Mljet, Ston, Trpanj i Zažablje iz Dubrovačko-neretvanske županije.

Na Pristupnom referendumu je broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj bio veći za 605.103 od broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine. Prema izvješću DIP-a za je glasovalo 1.299.008 birača, a protiv 649.490. Ako bismo odbili od glasova birača, koji su prema izvješću glasovali za, lažne birače od 605.103, dobili bismo 693.905 glasova za prihvaćanje ulaska u EU, a to je za 44.415 glasova birača više od onih koji su glasali protiv ulaska u EU.

Je li samo sedamstotinjak tisuća birača odlučilo pristup Hrvatske u Europsku uniju?

Rezultati prema izvješću DIP-a su nekorektni zbog lažiranja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj.

Na Pristupnom referendumu imale su: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Zadarska, Šibensko-kninska i Vukovarsko-srijemska županija više birača od stanovnika popisanih travnja 2011. godine te 42 grada i 153 općine.

U Zagrebačkoj županiji imala je samo općina Žumberak više birača od stanovnika, u Sisačko-moslavačkoj 3 grada i 8 općina, u Karlovačkoj 2 grada i 13 općina, u Varaždinskoj samo općina Bednja, u Koprivničko-križevačkoj samo općina Legrad, u Bjelovarsko-bilogorskoj dva grada i 3 općine, u Primorsko-goranskoj 8 gradova i 8 općina, u Ličko-senjskoj 3 grada i 8 općina, u Virovitičko-podravskoj jedan grad i 9 općina, u Požeško-slavonskoj 2 grada i jedna općina, u Brodsko-posavskoj 7 općina, u Zadarskoj 3 grada i 18 općina, u Osječko-baranjskoj jedan grad i 12 općina,  Šibensko-kninskoj 4 grada i 11 općina, u Vukovarsko-srijemskoj 2 grada i 13 općina, u Splitsko-dalmatinskoj 7 gradova i 22 općine, u Istarskoj 4 grada i 7 općina i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 10 općina.

 Na prvim izborima za europski parlament održanim 14. travnja 2013. godine petnaest mjeseci nakon održanog Pristupnog referenduma registrirano je na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj 349.754 birača manje od broja birača na Pristupnom referendumu održanom 22. siječnja 2012. godine. Za takvo smanjenje broja birača treba dvadeset godina da godišnje 17.487 birača više umre nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo.

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu,po zamjenici općinske državne odvjetnice Gordane Knaus, u kaznenom predmetu protiv osumnjičenog Arsena Bauka i dr. zbog kaznenog dijela iz članka 337. Kaznenog zakona/ 11, dana 29.prosinca 2016. godine je odbacilo  moju kaznenu prijavu protiv Arsena Bauka i Branka Hrvatina zbog kaznenih dijela uništenja i krivotvorenja izbornih isprava iz članka 337. Kaznenog zakona/11 i izborne prijevare iz članka 338. Kaznenog zakona/11.

Požurnicom urudžbiranom 24. studenog 2016. godine odustao sam od kaznene prijave prema članku 338. Kaznenog zakona/11 zbog izborne prijevare protiv Arsena Bauka i Branka Hrvatina, jer je Kolinda Grabar Kitarović  neupitno legitimno izabrana za predsjednica Republike Hrvatske, ostao sam pri kaznenoj prijavi protiv bivšeg ministra uprave Arsena Bauka jer je nemoguće povećanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine za 281.739 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Za takvo povećanje broja birača potrebno je da 20 godina 14.087 birača više godišnje stekne punoljetnošću biračko pravo nego ih umre. Godišnji prirast stanovništva od 1983. godine je manji od jedanaest tisuća, a od 1991. godine godišnje više stanovnika umire nego ih se rađa. Pomoćnica općinske državne odvjetnice gospođa Gordana Knaus i tadašnji Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, ako znaju pučkoškolsku matematiku mogli su lako dokazati da je počinjeno kazneno djelo lažiranja broja birača kako bi politička kasta HDZ-a i SDP-a, boljševičkog mentalnog sklopa, spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Građanska inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” je skupila dovoljno potpisa birača za održavanje referenduma, a Ustavni sud i DORH pomažu i pomagali su u kršenju I. članka Ustava Republike Hrvatske i namještanju rezultata izbora i Pristupnog referenduma.

Od I. izbora za Europski parlament do lokalnih izbora svibnja 2017. godine na svim održanim izborima i na Referendumu o ustavnoj definiciji braka bilo je manje od 3,78 milijuna birača s prebivalištem u Hrvatskoj samo je na dan 21. rujna 2014. godine prema ispravi koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk bilo 4,042.522 birača (555.488 birača više od punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine).

Gospodo iz HDZ-a i SDP-a omogućite Referendum za promjenu izbornih pravila ili u Hrvatskom saboru izglasajte novi Zakon za izbor zastupnika u Hrvatski sabor prihvaćanjem svih zahtjeva GIUIO-i i promijenite Zakon o referendumskom odlučivanju te nakon promjena Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor hitno raspišite izbore! Zbog nade da ćete otvoriti proces stvaranja nove “Hrvatske paradigme” prema knjizi Davora Ive Stiera mnogi smo glasači HDZ-a glasali 11. rujna 2016. godine za HDZ, ali predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković  je uključio kao savjetnike Vladimira Šeksa, Furia Radina za potpredsjednika sabora, notornog Milorada Pupovca za predsjednika Odbora za nacionalne manjine i ljudska prava, Predraga Štromara za potpredsjednika Vlade te prof. dr. sc. Blaženku Divjak za ministricu znanosti, obrazovanja i športa, a isključio pravo na referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima koje je svojim potpisima od 21. rujna do 4. listopada 2014. godine  zatražilo 380.649 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Potpisali smo da se zabrani predizborno koaliranje. Vlada Andreja Plenkovića nakon preslagivanja nema izborni legitimitet pa nema pravo propisivati nikakve zabrane! Preslagivanje saborske većine s dijelom zastupnika HNS-a je izborna prijevara birača. HDZ je imao priliku da demokratski riješi ustavnu krizu raspisivanjem Referenduma za promjenu izbornih pravila ili promijeniti izborna pravila u Hrvatskom saboru sukladno zahtjevima građanske inicijative “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”.

Moj glas više neće dobiti na izborima niti jedna stranka, a vjerujem niti glas mnogih mojih istomišljenika. Na glasovanju ću prekrižiti listinu s imenima i prezimenima 200 ili 300 kandidata o kojima ogromna većina birača nemaju blage veze. Preferencijsko glasovanje svih birača je nepraktično i nema smisla pogotovo uz prohibitivnu klauzulu od 10% dobivenih preferencijskih glasova kandidata od broja glasova koje je dobila lista za napredovanje na kandidacijskoj listi.

Kako bi Ustavni sud potvrdio regularnost izbora ako bi većina birača na izborima glasovala nevažećim glasačkim listićima?

U Hrvatskoj sve pada – i broj stanovnika i broj rođene djece i broj sklopljenih brakova – samo i dalje imamo prekomjeran broj birača gotovo ih je 470 tisuća više nego što imamo punoljetnih stanovnika, i to uoči parlamentarnih izbora 2024. godine napisala je Diana Jurasić u Večernjem listu. Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave objavljenima u rujnu, u registru birača na dan 30. lipnja 2023. imali smo 3,645.340 birača s prebivalištem u Hrvatskoj i s hrvatskim državljanstvom.

Odluka Ustavnog suda o ukidanju Zakona o izbornim jedinicama od 1. listopada 2023. zbog odstupanja birača po izbornim jedinicama, daleko većeg od dopuštenih ±5 posto, kao i donošenje novog Zakona o izbornim jedinicama odnosno njihovo prekrajanje nije u stvarnosti dovelo do jednake težine biračkog glasa jer je u Registru birača nerealno visoki broj birača u odnosu s brojem stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj.

Hrvatska opet ima više od 4 milijuna zdravstvenih osiguranika, u odnosu na popis 2021. godine 150 tisuća više nego stanovnika

Jučer je Dijana Jurasić napisala u Večernjem listu: „Iako je Hrvatska prema zadnjoj procjeni stanovništva Državnog zavoda za statistiku krajem 2023. imala 3.861.967 stanovnika, među kojima su i doseljenici koji ovdje žive najmanje godinu dana, 1. lipnja imali smo čak 4.022.764 zdravstvena osiguranika prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Broj zdravstvenih osiguranika u odnosu na kraj 2024. skočio je za gotovo 50 tisuća, iako se ništa značajno nije dogodilo što bi opravdalo toliki porast jer u zadnje dvije godine, prema podacima institucija, imamo najviše 130 tisuća stranih radnika koji su i zdravstveni osiguranici. Kako se i dalje dvije trećine dozvola odnose na novo zapošljavanje, a manji dio na produljenje dozvola, to znači da se u Hrvatskoj vrti otprilike isti broj stranih radnika.“ Broj punoljetnih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj se 13. svibnja 2018. godine u odnosu na sredinu 2017. godine sigurno smanjio za više od 39.446 koliko se smanjio od sredine 2016. i 2017. godine. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova u vladama Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića Vlahe Orepića danom u emisiji “Dogmatica” Željka Matića na Z1 televiziji u utorak 4. prosinca 2018. godine da vlada Andreja Plenkovića opstruira provedbu Zakona o prebivalištu Državno odvjetništvo je po službenoj dužnosti moralo provesti istragu nad odgovornim ministrima u Vladi Andreja Plenkovića i nad predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem zbog sprječavanja referenduma za promjenu izbornih pravila i otkazivanju Istambulske konvencije.

Kupovina glasova birača srpske manjine u Obrovcu 2017. godine

Županijski sud u Zagrebu potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je novosadski poduzetnik i predsjednik Demokratske partije Srba (DPS), 50-godišnji Branislav Švonja u listopadu 2019. godine osuđen na jednogodišnju uvjetnu zatvorsku kaznu s rokom kušnje od četiri godine zbog povrede slobode odlučivanja birača.
Presuda koju je na Općinskom sudu u Zadru donijela sutkinja Danijela Zubčić Poljak potvrđena je nakon što je odbijena Švonjina žalba. Riječ je o prvom sudskom epilogu priče o kupovanju glasova pripadnika srpske zajednice koji se organizirano autobusima dovoze na glasovanje u obrovačka i druga mjesta s brojnom srpskom populacijom. 
U kaznenom postupku na Općinskom sudu u Zadru nedvojbeno je utvrđeno da je Švonja svjesno organizirao besplatan prijevoz hrvatskih građana srpske nacionalnosti, te im kasnije i dao upute kako će glasati.

Zaključeno je kako oni ne bi samostalno pristupili na izbore, a Švonja je utjecao da glasaju na određeni način o čemu svjedoče listići s uputama. Kao olakotna okolnost uzeta je činjenica što dosad Švonja nije bio osuđivan.
Priča je izbila u javnost u svibnju 2017. godine kada jedan od autobusa s tridesetak putnika nije htio otići iz Obrovca jer im onaj koji ih je pozvao na glasovanje nije platio dolazak. Putnici u autobusu čekali su da im se plati trošak dolaska u Hrvatsku i “nadnica” za određenu političku opciju. No kako do isplate nije došlo izjadali su se novinarki RTL televizije Nikolini Radić.
Stranka Slobodna Hrvatska potom je kazneno prijavila nepoznatog počinitelja i kao pravnu osobu Samostalnu demokratsku srpsku stranku (SDSS), tereteći ih za podmićivanje birača kako bi na izborima dali svoj glas kandidatu SDSS-a u Obrovcu.

Je li se u nedjelju 18. svibnja ponovilo kupovina glasova u Obrovcu, Vukovaru ili nekom drugoj jedinici lokalne ili područne jedinice samouprave? Besplatni prijevoz birača iz Srbije koji žive više od 25 godine izvan Hrvatske i nemaju nikakve veze s komunalnim problemima izaziva osnovanu sumnju da se kupovina glasova nastavila. Ti birači su fiktivni birači kojima vlastodršci sprječavaju referendumsko odlučivanje o izbornom zakonodavstvu od 2014. godine i postoji osnovana sumnja da namještaju rezultate izbora.

Edo Zenzerović