U procesu mapiranja i fotodokumentiranja posjećene su brojne lokacije u Hrvatskoj
U Gradskoj galeriji Sikirica u srijedu, 25. lipnja 2025. otvorena je izložba „Putovima Stipe Sikirice“. Izložba je rezultat višemjesečnog istraživačkog projekta u okviru kojega su mapirani i fotodokumentirani gotovo svi javni spomenici i spomenička plastika čije autorstvo potpisuje bard hrvatskog kiparstva, Stipe Sikirica.
Okupljenim posjetiteljima su uoči otvorenja izložbu na stručan način približili ravnateljica Galerije Sikirica Dragana Modrić i kustosica Ana Žanko, a obratio im se i Milan Šabić, suradnik koji je fotografirao stanje 54 spomenika na 29 lokacija u Hrvatskoj i BiH. Izložbu je otvorio gradonačelnik Grada Sinja Miro Bulj, a publici je pozdrave Stipe Sikirice iz Zagreba prenio umjetnikov brat Nediljko Sikirica.
Mikrolokacije spomenika
„Projektom mapiranja nije se evidentirao samo prostorni raspon i tematska raznolikost Sikiričina opusa, već je ujedno dokumentirano i trenutno stanje javne plastike, kao i kontekst urbanih i ruralnih sredina u kojima se djela nalaze, što je također od iznimne važnosti ako ćemo ozbiljno promišljati temu javnog prostora i estetizacije istoga.
O mapiranju razgovaramo već godinama, ali s obzirom da je riječ i o financijski i izvedbeno zahtjevnom projektu, tek smo ove godine odlučili ići u realizaciju. Sam proces i nama je donio puno otkrića – mikrolokacije spomenika, stanje u kojem se nalaze, važne podatke o tome da su neke skulpture dislocirane i gdje se trenutno nalaze“, poručili su iz ustanove.
Javne skulpture Stipe Sikirice svjedoče o iznimnoj umjetničkoj vještini sagledavanja i razumijevanja prostora i ambijenta u koji se skulptura interpolira. Spomenik se integrira u prostor sačinjavajući jedinstvenu estetsku i funkcionalnu cjelinu u sinergiji umjetnosti i života.
Sikirica je podržavao inicijativu zagrebačkih kipara da se javni prostor oplemeni suvremenim skulpturama. Kipari, među njima i Sikirica, bili su spremni besplatno ustupiti svoja kiparska prava, uz uvjet da se njihova djela odliju u trajnom materijalu i postave u javni prostor.
Sikirica prvu javnu skulpturu, fontanu „Na izvoru“ postavlja u rodnom Sinju još kao student, 1957. godine, a otada neumorno radi na javnim i privatnim narudžbama. Bilo da je riječ o portretnim bistama, nadgrobnim spomenicima, vratnicama crkvi, reljefima ili punoj plastici, kipar svaki zadatak odrađuje s neprikosnovenom metierskom vještinom. Ukupno potpisuje preko 70 javnih skulptura, velika većina kojih se nalazi na području Hrvatske, ali 9 njih se nalazi u Bosni i Hercegovini, a radio je i Vladimira Nazora u Crnoj Gori.
Stanje spomenika
U okviru projekta dokumentirano je stanje 54 spomenika na 29 lokacija, a sam proces mapiranja otkrio je i brojne zanimljivosti – neke radove o kojima dosad nije bilo informacija, sudbinu uništenih i dislociranih skulptura, a zanimljivo je i da su dvije skulpture bile otuđene – sv. Ante u kapelici na Blidinju u prirodnoj veličini i bista Slavka Kolara u Čazmi.
„Putovi Stipe Sikirice“ otkrili su i stanje u kojem se danas nalaze pojedini spomenici. Dio njih je u doista lošem stanju, iznimno je vidljiv utjecaj atmosferilija na broncu i potrebna je restauracija. S druge strane dio javnih skulptura je u dosta dobrom stanju, ali je njihovo pozicioniranje u kontekstu javnih prostora nepromišljeno i nerazrađeno pa tako spomenike i spomeničke biste nalazimo tijesno uz prometnice, parkinge, zavučene u grmlje ili u neposrednoj blizini ugostiteljskih objekata, trgovina itd.“
Najzahtjevniji dio posla – onaj fotodokumentiranja – odradio je mladi splitski fotograf Milan Šabić. Fotografije, iako primarno dokumentarnog karaktera, odlikuju se izrazitim umjetničkim senzibilitetom – poštovanjem prema tehničkoj vještini, materijalu i interpretaciji skulptora, ali i sjajnim čitanjem svjetla, kadra i kompozicije – čime one nadilaze dokument i funkcioniraju kao izložba unutar izložbe.
Njegove fotografije praktički su okosnica izložbe i omoguju posjetiteljima da kroz medij fotografije dožive manje poznate i rjeđe eksponirane Sikiričine radove. U procesu mapiranja i fotodokumentiranja posjećene su lokacije u Hrvatskoj: Stari Mikanovci, Osijek, Ladimirevci (pored Valpova) Našice, Virovitica, Koprivnica, Čazma, Deanovec (Ivanić Grad), Zagreb, Rijeka, Vrbnik (otok Krk), Senj, Otočac, Kijevo, Vrlika, Hrvace, Sinj, Radošić, Trilj, Grab, Svib, Studenci, Split, Slime (Omiš) i Podgora, te lokacije u Bosni i Hercegovini: Šiljevište (Klobuk), Čapljina, Vionica (Čitluk), Mostar, Bugojno i Jajce.
Izložba za posjetitelje ostaje otvorena do 25. kolovoza 2025.
