U budućnosti će zemlja prvog ulaska obično biti odgovorna za zahtjev za azil
Kako bi se smanjilo opterećenje glavnih zemalja dolaska, kao što su Italija ili Grčka, postupci azila prvi će se put provesti na vanjskim granicama EU-a. U tu svrhu u blizini granice trebaju se izgraditi centri za azilante. U početku će se stvoriti 30.000 mjesta u pograničnim kampovima, nakon četiri godine to će biti 120.000. Dok se ne donese odluka o zahtjevu za azil, ljudi bi trebali moći biti smješteni u prihvatne kampove pod uvjetima sličnim pritvoru, uključujući obitelji s djecom. Osobe s malim izgledima za prihvat tako se sprječavaju da nastave putovanje i, ako je potrebno, ponovno izravno deportiraju. Osim toga, treba se baviti i slučajevima migranata koji su klasificirani kao sigurnosna prijetnja ili koji su lažnom putovnicom obmanuli vlasti. Zakonski se smatra da dolasci koji su vraćeni na taj način nisu ušli u EU.
Opasnosti po Hrvatsku
U budućnosti će zemlja prvog ulaska obično biti odgovorna za zahtjev za azil. Međutim, primjenjuje se obvezni mehanizam solidarnosti. Na primjer, EU želi preraspodijeliti najmanje 30.000 migranata iz Italije ili Grčke godišnje, prema čemu bi Njemačka primila 6.600 izbjeglica godišnje.
Istodobno treba promijeniti i znatno proširiti kriterije za takozvane sigurne treće zemlje kao što su Tuneisen i Albanija. Kao rezultat toga, znatno je više zemalja klasificirano kao sigurne. Za deportaciju u takozvane sigurne treće zemlje, jedini uvjet je da ljudi imaju vezu s ovom zemljom.
Nadalje, reformom se nastoji regulirati raspodjela izbjeglica unutar EU-a. Zemlje EU-a bez izlaza na more obećavaju da će u budućnosti prihvatiti migrante. Kvota se koristi za određivanje određenog broja ljudi koji traže zaštitu. Zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice moraju pomoći na druge načine, kao što su gotovinske isplate ili naknade u naravi. Registracija migranata također će biti regulirana. Pogranične zemlje poput Italije ili Grčke registrirat će biometrijske otiske prstiju ili fotografije migranata u bazi podataka Eurodac EU-a. Time se želi spriječiti dolazak velikog broja ljudi u neregistrirane zemlje, kao što je to bio slučaj do sada.
Migracijska politika i politika azila ukratko – scenariji
Zatvaranje i ponovna nacionalizacija migracijske politike i politike azila
ili: Uspostava i dovršetak paneuropskog sustava migracijske politike i politike azila (npr. tijelo EU-a razmatra zahtjeve za azil, raspodjela izbjeglica prema kvotama)
Reforme i mjere i njihove posljedice za “ustav” EU-a
- financijsko i kadrovsko jačanje institucija EU-a za zaštitu granica (Frontex, Ured za azil EASO);
- prethodni pokušaji provedbe modela raspodjele nisu uspjeli i zamijenit će ih model “fleksibilne” solidarnosti, u kojem države članice odlučuju hoće li prihvatiti izbjeglice ili ojačati zaštitu vanjskih granica EU-a;
- u mjeri u kojoj se tipične “državne” zadaće, odnosno zaštita granica i organizacija imigracije, prenose na razinu EU-a, povećava se stupanj “državnosti” EU-a.
Karakteristike krize
- Iznimna situacija “izbjegličke krize od 2015. godine uočila je nedostatke postojećeg sustava i procedura (Dublin, Schengen) i znatno povećala politički pritisak na djelovanje (problemi s provedbom bili su poznati već prije 2015.);
- kriza je produbila jaz među državama članicama i otežala reforme; konkretno, zemlje srednje i srednje Europe (npr. Poljska, Mađarska) bojkotirale su sustav distribucije koji se temelji na kvotama;
- duboki sukobi vrijednosti u vezi s imigracijom postali su vidljivi i otežali postizanje dogovora;
- Solidarnost (sadržana u Ugovoru o EU-u) imala je središnju ulogu u migracijskoj krizi;
- Europsko vijeće i Europska komisija, zajedno s vladama država članica EU-a, središnji su akteri u krizi.
Izvor: Große Hüttmann 2020 (izmijenjeno, od travnja 2021.)
Žarišne točke – Što se može učiniti u vezi s preopterećenjem?
Pristupi djelovanju
Cilj: Smještaj, skrb i postupci u žarišnim točkama u skladu s pravnim standardima EU-a
1. Poboljšati infrastrukturu i organizaciju prihvatnih objekata
| Opći uvjeti | Izazovi i rizici |
| – Trajno usklađivanje s kapacitetima popunjenosti | – Dugoročno pokriće troškova (EU ili Grčka?) |
| – dostatni ljudski resursi i jasno definirane odgovornosti nacionalnih tijela i organizacija sudionica | – Zagušenje u slučaju naglog ili naglog povećanja broja dolazaka, osim ako su dostupni alternativni mehanizmi smještaja ili premještanja |
| – Prihvaćanje i provedba ponuda pomoći od strane Grčke, npr. pomoć u slučaju katastrofa | – Lokalni otpor širenju i konsolidaciji žarišta |
| – Funkcionalni mehanizam neovisnog praćenja, npr. od strane FRA-e ili grčke Komisije za ljudska prava | |
| – povećava utjecaj visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku |
- Poboljšanje skrbi i životnih uvjeta za ranjive osobe
| Opći uvjeti | Izazovi i rizici |
| – Dodatno osoblje za temeljitiju i bržu procjenu ranjivosti | – U nekim slučajevima, duži postupci azila ako je više ljudi klasificirano kao ranjivo |
| – alternativni smještaj (na otocima i/ili kopnu) | |
| – Pristup medicinskoj i drugoj skrbi |
- Ograničite duljinu boravka u žarišnim točkama
| Opći uvjeti | Izazovi i rizici |
| – Ograničenje zemljopisnog ograničenja, bez obzira na status postupka azila | – “Odlazak u podzemlje” i sekundarna migracija |
| – Mehanizam prijenosa s otoka na kopno | – Lokalni otpor (novim, većim) izbjegličkim skloništima i na kopnu |
| – Ubrzani postupci azila | |
| – Poboljšana recirkulacija |
- Poboljšati pristup azilu i ubrzati postupke
| Opći uvjeti | Izazovi i rizici |
| – Bolji postupovni standardi i, ako je potrebno, promjene grčkih pravnih osnova | – Nedostatak vremena za pripremu za podnositelje zahtjeva zbog skraćenih rokova; Nedostaci nepoštivanja rokova |
| – Povećanje broja osoblja u grčkom tijelu za azil | – nadležna tijela mogu nastaviti odgađati postupak. Nepoštivanje rokova od strane nadležnih tijela neće biti sankcionirano |
| – Snažnija potpora EASO-a / dodatne nadležnosti EASO-u s jasnom raspodjelom odgovornosti | – Ugrožavanje postupovnih jamstava ubrzanjem |
| – Proširenje pravnog savjetovanja i pravne pomoći u svim instancama | – Negativne odluke o azilu češće se osporavaju |
| – Proširenje usluga usmenog prevođenja | – Poteškoće u zapošljavanju osoblja za grčko tijelo za azil i EASO |
| – (sudsko) praćenje ilegalnih pushbackova | – Odgovornosti EASO-a i grčkog tijela za azil i dalje su nejasne |
| – Nepostojanje učinkovitih daljnjih postupaka nakon odluke o azilu (tj. repatrijacija ili integracija) |
- Ubrzajte repatrijaciju
| Opći uvjeti | Izazovi i rizici |
| – Bolji postupovni standardi | – Ugrožavanje postupovnih jamstava ubrzanjem |
| – Bolja komunikacija među nadležnim tijelima | – Nespremnost Turske da nastavi ponovni prijem |
| – Sporazumi o ponovnom prihvatu sa zemljama podrijetla | – Poteškoće u provedbi sporazuma o ponovnom prihvatu s drugim zemljama podrijetla |
| -Funkcioniranje, neovisno praćenje, npr. od strane FRA-e ili Grčke komisije za ljudska prava | |
| – Ako je potrebno, koordinacija vraćanja od strane Frontexa |
- Stvaranje trajnih rješenja za priznate izbjeglice
Izvor: Savjetodavno vijeće za integraciju i migracije (2021.)
Gdje živi većina izbjeglica. Grafika: statista / Izvor: UNHCR / https://de.statista.com/infografik/14466/schutzberechtigten-und-asylbewerber-in-eu-laendern/
Aktualna kretanja u migracijskoj politici u mjesečnom pregledu
Mjesečni pregled Savezne agencije za građanski odgoj i obrazovanje nudi ažurirane informacije o migracijskoj politici i politici azila od siječnja 2016.: Kako su se razvijali podaci o izbjeglicama i azilu? Koji su se politički događaji i događaji dogodili? Ovdje možete pratiti trenutnu situaciju u Europi i Njemačkoj. (vh)
