Za najbolje umjetničko ostvarenje u dramskom programu proglašen prvak Drame HNK Split Mijo Jurišiću za ulogu Marka Bruta u tragediji Williama Shakespearea Julije Cezar
Dodjelom festivalskih nagrada „Judita“ za najveća umjetnička postignuća u dramskom i glazbenom festivalskom programu, završilo je 71. Splitsko ljeto. Svečanost zatvaranja uslijedila je nakon posljednje festivalske izvedbe baleta Chopiniana i Valpurgina u dvorištu Osnovne škole Spinut.
U proteklih mjesec dana na 14 pozornica u Splitu i okolici publika je mogla uživati u više od 60 opernih, dramskih, baletnih i koncertnih izvedbi te filmskim projekcijama, likovnim izložbama i drugim popratnim programima.
Lik Marka Bruta
Nagradu „Judita“ glavnog medijskog pokrovitelja 71. Splitskog ljeta, dnevnog lista Slobodna Dalmacija za najbolje umjetničko ostvarenje u dramskom programu ocjenjivački sud u sastavu: Jasna Jukić, glumica; Roko Sikavica, glumac; Toni Ćapeta, univ. mag. educ. philol. croat. et angl. odlučio je dodijeliti prvaku Drame Hrvatskog narodnog kazališta Split Miji Jurišiću za ulogu Marka Bruta u tragediji Williama Shakespearea Julije Cezar.
Obrazloženje: U vrlo kompliciranim tehničkim okolnostima predstave, Mijo Jurišić donosi svoj lik Marka Bruta govoreći vrlo zahtjevne Shakespearove stihove s lakoćom virtuoza. Gradi svoj lik tako nadahnuto i živo uspijevajući ne robovati konceptima nametnutim izvana, nego unutar njih pronalazi vlastiti autorski glas. Brutova borba između sukobljenih zahtjeva časti, patriotizma i prijateljstva u Jurišićevoj interpretaciji dolaze do gledatelja kao problemi svih nas i tako središnja psihološka drama predstave postaje naše ogledalo.
Nagradu „Judita“ za najbolje umjetničko ostvarenje glazbenog programa 71. Splitskog ljeta ocjenjivački sud u sastavu: Marija Ramljak, dirigentica i urednica u Odjelu Glazbeni sadržaji Hrvatske televizije, Vesna Coufal Jaić, sopranistica i profesorica solo pjevanja te prof. dr. sc. Goran Sučić dodjeljuje se ansamblu operne predstave Dioklecijan Ive Tijardovića – solistima, Zboru, Orkestru i Baletu HNK Split pod dirigentskim vodstvom Harija Zlodre u režiji Ivana Lea Leme.
Dočekala nas je glazba koju nismo očekivali
Obrazloženje: Svjetska inscenacija ove monumentalne opere o životu, povijesnom značaju, djelovanju i na koncu smrti imperatora Dioklecijana zasigurno će dugo ostati u pamćenju brojnih gledatelja, Splićanki i Splićana te nas, članova ocjenjivačkog suda. S velikim ushitom, naviknuti na melodiozne i sladunjave arije, duete i zborove iz najpoznatijih Tijardovićevih opereta, Spli’skog akvarela te Male Floramye, uputili smo se u HNK Split prvi put pogledati i čuti operno uprizorenje nikad postavljeno na sceni, a dočekala nas je glazba koju nismo očekivali od domaćeg kralja opereta… Zahtjevna postava s čak 25 solista u glavnim i sporednim ulogama (u ovoj skraćenoj verziji ih ima 16), zbor, veliki operni orkestar i statisti razlog su zašto se ova ozbiljna opera nije ranije postavila u hrvatskim kazališnim kućama. Zato sve pohvale najprije idu dirigentu Hariju Zlodri koji je cijelim svojim umjetničkim bićem prigrlio ovu operu i gotovo trinaest godina nakon izvedbe skraćene studentske produkcije, upustio se u velik glazbeni pothvat u redukciji opere i njezinih protagonista, a koja u originalu traje gotovo pet sati. Pod njegovim sigurnim i promišljenim vodstvom, orkestar je oživio vagnerijanski, puccinijevski, impresionistički, a ponekad i istočnjački zvuk Tijardovićeve orkestralne glazbene lepeze. Zbor se pokazao kao suptilni i postojani pratitelj radnje, a lijepi kompaktni zvuk naročito je došao do izražaja u posljednjoj sceni kršćanskog kora. Suradnja redatelja Ivana Lea Leme te scenografkinje Vesne Režić vizualno je doprinijela stvaranju idealnog ambijentalnog ugođaja, kako u zgradi HNK tako i na Peristilu.
Posljednji progonitelj kršćana…
Za pamćenje je svakako redateljski koncept u kojemu se četvrti čin opere premješta iz zatvorenog teatra na amblematski carski trg Dioklecijanove palače, a u kojem je sudjelovala i publika te statisti obučeni u rimske legionare koji su pratili povorku na njihovom putu prema finalu opere u kojemu će dalmatinski car, posljednji progonitelj kršćana, otuđen od svih pa i od svojih bližnjih, oduzeti sebi život u novoizgrađenoj palači. Premda ovo glazbeno-scensko djelo gotovo da i nema pjevnih arija, a glazba je potpuno u službi drame, ona nas vodi kroz život Dioklecijana, rimskog cara, a tu zahtjevnu i autoritativnu naslovnu ulogu izvrsno je iznjedrio mladi bariton Jurica Jurasić Kapun. Ljubavnu priču Valerije, kćeri rimskog imperatora i Antonija, prefekta garde utjelovili su sopranistica Aida Čorbadžić i tenor Roko Radovan u stabilnoj i postojanoj izvedbi. Dioklecijanovu majku Dirustu tumačila je iskusna mezzosopranistica Terezija Kusanović, a ulogu Dioklecijanove supruge Priske emotivno je donijela sopranistica Antonija Teskera. Od ostalih solista izdvajamo uvjerljivu ulogu Diona, starog Dioklecijanovog prijatelja u slojevitoj preobrazbi tenora Bože Jurića-Pešića te lijepi razgovijetni glas tenora Amira Saračevića u ulozi Maksimijana, suvladara Dioklecijana. Posebno upečatljiv doprinos ostvario je nacionalni prvak, glumac Siniša Popović u monologu Jupiterova vrača na interpolirani redateljev tekst, a koji je popraćen klavirskom improvizacijom prema glazbenim motivima iz opere. Cijeli autorski tim te umjetnički ansambl predvođen solistima te vanjskim suradnicima Opere HNK, baletni ansambl, zbor i orkestar te glumci, njih oko 300, s velikim osjećajem odgovornosti i hrabrosti iznjedrili su ovaj operni spektakl na visokom umjetničkoj razini i na najbolji mogući način tako se odužili slavnom Splićaninu Ivi Tijardoviću, a nas ostale zadužili u njegovanju i očuvanju hrvatskog opernog stvaralaštva i kulturnog identiteta.
Obljetnice Ive Tijardovića i Jakova Gotovca
Ovogodišnje Splitsko ljeto održalo se u znaku obilježavanja 130. obljetnice rođenja dvojice velikana hrvatske glazbene baštine i ponosnih Splićana — Ive Tijardovića i Jakova Gotovca. Tematsku okosnicu programa čini propitivanje ideje vođe i kulta ličnosti, što se reflektiralo kroz dvije velike premijerne produkcije: Tijardovićevu operu Dioklecijan i Shakespeareovu dramu Julije Cezar. Ulogu pisca u suvremenom društvu tematizirala je druga dramska premijera ‘Lisica’ Dubravke Ugrešić, dok je plesni program donio čak dvije baletne premijere — neoklasične koreografije Denisa Matvienka ‘Chopiniana i Valpurgina noć’ i suvremenu plesnu predstavu Maše Kolar ‘Othello’. Glazbeni program kulminirao je nastupima pet velikih orkestara. Peristil je ugostio reprizu produkcije Puccinijeve ‘Tosce’, pod ravnanjem maestra Sinkeviča i u režiji Gorana Golovka. Glazbeni program obilježio je nastupi orkestara HNK Split, Simfonijskog orkestra HRT-a, Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Makedonskog nacionalnog jazz orkestra i Orkestra HRM-a, uz ansambl LADO i brojne druge izvođače.
Uz nove premijere, festival je imao bogat reprizni i gostujući program, uključujući O’Neillovu dramu ‘Dugo putovanje u noć’ Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula, te niz monodrama i predstava poput ‘Zapisa iz nevremena’ Trpimira Jurkića, ‘Visibabe’ Lane Barić, ‘Ostatka života’ Lade Bonacci, ‘Dalmatinske kuhinje’ Hrvoja Korbara i Shakespeareova ‘Hamleta’ u režiji Ivana Lea Leme.
Cjelokupnu ponudu Splitskog ljeta dodatno su upotpunile likovne izložbe, filmski programi i literarne večeri, potvrđujući status ovog festivala kao središnjeg kulturnog događaja ljeta u Splitu, koji već 71 godinu obogaćuje kulturnu scenu Dalmacije.
