Globalistička kontrola, osmišljena kako bi oslabila američki ekonomski suverenitet, a istovremeno obogatila UN-ovu birokraciju
Međunarodna pomorska organizacija Ujedinjenih naroda (IMO, UN’s International Maritime Organization) namjeravala je uvesti porez na ugljik za brodsko gorivo, u rasponu od 19 do 150 po toni emisija ugljičnog dioksida, CO2 , što bi potencijalno udvostručilo troškove goriva za teretne brodove. SAD, kao najveći svjetski uvoznik, snosio bi najteži teret, jer bi to prouzročilo povećanje cijena hrane, goriva i odjeće – dok bi Kina, vodeći brodograditelj, imala koristi.
Kritičari tvrde da se ovaj porez ne odnosi na klimu, već da se radi o globalističkoj kontroli, osmišljenoj kako bi oslabio američki ekonomski suverenitet, a istovremeno obogatio UN-ovu birokraciju.
Ujedinjeni narodi, putem svoje Međunarodne pomorske organizacije (IMO), na rubu su uvođenja poreza na ugljik na emisije brodova – potez koji bi mogao udvostručiti troškove goriva za teretne brodove i uzrokovati nagli porast potrošačkih cijena svega, od namirnica do benzina. S obzirom na to da su SAD najveći svjetski uvoznik, američke obitelji snosile bi najveći teret ovog prekoračenja propisa, pogoršavajući inflaciju i ekonomsku nestabilnost. Bidenova administracija prethodno je 2023. podržala IMO-ov plan „neto nula” u brodarstvu, ali sada Trumpovi dužnosnici pružaju žestok otpor, upozoravajući da je politika manje usmjerena na klimu, a više na globalističku kontrolu.
Kako bi UN-ov porez na ugljik pogodio američke ali i brojne druge novčanike
Predložena naknada za ugljik, postavljena na 19 do 150 po toni emisija CO2 , prisilila bi brodarske tvrtke da troškove prenesu na potrošače, što bi povećalo cijene osnovnih dobara. Analitičari predviđaju da bi se troškovi goriva u tom slučaju mogli udvostručiti, dodajući stotine milijardi dolara troškova globalnoj trgovini. Budući da SAD uvozi više robe od bilo koje druge nacije, ekonomske posljedice bile bi nesrazmjerno teške, najteže bi pogodile radničke obitelji.
U međuvremenu, Kina – najveći svjetski brodograditelj – mogla bi profitirati od novih propisa, jer potražnja za „zelenim” plovilima raste. Kritičari tvrde da je porez još jedan primjer kako globalne elite iskorištavaju klimatsku politiku za preraspodjelu bogatstva i slabljenje američkog suvereniteta.
Trumpov posljednji pokušaj zaustavljanja poreza
Trumpova administracija primjenjuje agresivnu strategiju za blokiranje IMO-ovog poreza na ugljik, uključujući:
- Prijetnju trgovinskim sankcijama protiv zemalja koje podržavaju tu mjeru.
- Zahtijevanje ratifikacije Senata prije nego što se uvede bilo kakav porez UN-a.
- Zalaganje za pravilo „eksplicitnog usvajanja,” kojim se od zemalja zahtijeva da ponovno potvrde podršku prije provedbe.
Državni tajnik Marco Rubio plan je nazvao „europskim neokolonijalnim izvozom” klimatskih propisa, upozoravajući da bi on učvrstio nepopularne politike prije nego što ih birači mogu odbaciti. Administracija također okuplja protivljenje Brazila, Saudijske Arabije i drugih zemalja jednako zabrinutih zbog rastućih potrošačkih troškova.
Klimatska politika ili globalno otimanje moći?
IMO-ov porez na ugljik koncipiran je kao ekološka mjera, ali kritičari ga vide kao prikriveni prijenos bogatstva birokraciji UN-a. Predloženi „Net Zero Fund” prikupljao bi milijarde godišnje, s nejasnim obećanjima o podršci „inovacijama zelenog brodarstva” i „klimatskoj pravdi” u zemljama u razvoju – što izaziva zabrinutost zbog korupcije i lošeg upravljanja.
Povijesno gledano, klimatske politike pod vodstvom UN-a davale su prioritet centraliziranoj kontroli nad nacionalnim suverenitetom, a ovaj porez slijedi isti obrazac. S obzirom na to da globalna inflacija već raste, dodatni financijski teret mogao bi destabilizirati gospodarstva, a pritom ne učiniti ništa mjerljivo za smanjenje globalnih temperatura.
Borba za ekonomsku slobodu
UN-ov porez na ugljik u brodarstvu nije samo još jedna klimatska politika – to je izravan napad na američku ekonomsku neovisnost. Povećanjem troškova za tvrtke i potrošače oslabio bi američki položaj u globalnoj trgovini, a istovremeno bi osnažio neizabrane globaliste da diktiraju financijsku politiku.
Otpor Trumpove administracije označava ključan stav protiv oporezivanja bez zastupanja. Ako bude uspješan, mogao bi zaustaviti otimanje moći UN-a i zaštititi američke obitelji od još jednog vala inflacije. Ali ako IMO nastavi dalje, SAD bi se mogao suočiti s teškim izborom: podvrgnuti se globalističkoj kontroli ili se potpuno povući iz organizacije.
Jedno je jasno – ova bitka nije ni blizu kraja.
No, 17. listopada BBC je izvijestio da je taj značajni globalni sporazum o brodarstvu u raspadu nakon što su SAD izvršile pritisak.
Značajan sporazum o smanjenju globalnih emisija iz brodarstva napušten je nakon što su Saudijska Arabija i SAD uspjeli prekinuti pregovore.
Više od 100 zemalja okupilo se u Londonu kako bi odobrilo sporazum prvi put postignut u travnju ove godine, a kojim bi brodarstvo postalo prva svjetska industrija koja bi usvojila međunarodno propisane ciljeve za smanjenje emisija.
No, američki predsjednik Trump nazvao je plan „zelenom prijevarom,” a predstavnici njegove administracije prijetili su zemljama carinama ako glasaju za njega.
Odražavajući pritisak s kojim su se zemlje suočile, glavni tajnik Međunarodne pomorske organizacije Arsenio Dominguez uputio je „apel” da se ovo ne ponovi.
U dramatičnom zaključku u petak, kada su zemlje trebale glasati za odobrenje sporazuma, Saudijska Arabija podnijela je prijedlog za odgodu pregovora na godinu dana.
Da je dogovor postignut, to bi samo dodatno povećalo cijenu uvoza, jer ne postoji isplativa alternativa dizelu.
Već otkrivamo istu stvar s ciljevima održivog zrakoplovstva.
Na kraju podsjećam da će temeljem odluke Europske unije od 1. siječnja 2028. stupit na snagu potpuna zabrana uvoza ruskog plina i nafte – sporazum se jednako odnosi na plinovode i ukapljeni prirodni plin. Ovaj dogovor postigli su europski ministri energetike i gospodarstva na sastanku u Luksemburgu. Ova odluka se ne odnosi na sankcije Rusiji, nego se radi o uredbi koja se donosi kvalificiranom većinom.
Svi mainstream mediji objavili su 20. listopada ovu važnu odluku EU-a kao ‘udarnu vijest’, jednako kao što su promptno izvještavali o masovnim prosvjedima protiv predsjednika Trumpa i njegove administracije koji su se održali 18. listopada diljem SAD-a, tj. u svih 50 saveznih država pod poznatim nazivom „NO KINGS.”
Istovremeno malo tko znade kakvu bitku je vodio predsjednik Trump zajedno sa suradnicima i da je spriječio višestruko poskupljenje apsolutno svega – i to ne samo u SAD-u nego i na globalnoj razini jer se radilo o UN-ovoj odluci o porezu na ugljik za teretne brodove.
Izvori:
- Willow Tohi: „UN’s global shipping carbon tax threatens U.S. economy — Trump officials mount last-ditch effort to block it” – Natural News, 18. 10. 2025.
- Esme Stallard: „Landmark deal to cut global shipping emissions in tatters after US pressure” – BBC, 17. 10. 2025.; https://www.bbc.com/news/articles/c3vnl0yxg53o
Više:
Porez na ugljik u brodarstvu središnja je komponenta globalnog sporazuma o brodarstvu koji je IMO dogovorio u travnju 2025.: https://www.the-independent.com/climate-change/news/shipping-emissions-carbon-tax-b2731601.html (objavljeno 11. travnja 2025.)
