Prvi put na izložbi, na jednom mjestu predstavljeni su epigrafski natpisi, liturgijski predmeti, rukopisi, relikvijari i arhitektonski fragmenti ranosrednjovjekovne baštine
U Arheološkom muzeju u Splitu u utorak, 9. prosinca 2025. otvorena je izložba „Ecclesia et Regnum – Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine“, priređena u povodu obilježavanja 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva i dvaju ključnih jubileja koji su obilježili formiranje srednjovjekovne hrvatske države i njezina crkvenog ustroja.
Prvi put na izložbi, na jednom mjestu predstavljeni su epigrafski natpisi, liturgijski predmeti, rukopisi, relikvijari i arhitektonski fragmenti ranosrednjovjekovne baštine. Predstavljena građa obuhvaća područje splitske nadbiskupije s centrom u splitskoj katedrali, kao i sva područja koja su tijekom ranog srednjeg vijeka bila pod crkvenom jurisdikcijom splitskog nadbiskupa: zadarsku, kninsku, ninsku, krčku, rapsku, osorsku, skradinsku, makarsku, hvarsku, dubrovačku, stonsku, trebinjsku, kotorsku i sisačku biskupiju. Izlošci koji potječu iz tih prostora, od župnih crkava do velikih katedralnih kompleksa, od sitnih ulomaka do najpoznatijih spomenika, svjedoče o zajedničkom vjerskom i kulturnom identitetu koji se razvijao upravo kroz elemente spomenutih crkvenih reformi.
Autori izložbe
Autori izložbe: dr. sc. Ante Jurčević (Arheološki muzej u Splitu), dr. sc. Maja Petrinec (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika), dr. sc. Vinicije B. Lupis (Institut za društvene znanosti Ivo Pilar), dr. sc. Jakov Vučić (Arheološki muzej Zadar), doc. dr. sc. Ana Azinović Bebek (Hrvatski restauratorski zavod), prof. dr. sc. Krešimir Filipec (Filozofski fakultet u Zagrebu) i doc. dr. sc. Josip Višnjić (Filozofski fakultet u Puli). Kustosica izložbe: Ivana Banovac iz Arheološkog muzeja u Splitu. Suorganizatori izložbe uz Dubrovačke muzeje su i Riznica splitske katedrale, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Hrvatski restauratorski zavod, Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar te Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
Otvorenje
Izložbu je, uime ministrice kulture i medija Republike Hrvatske, otvorio dr. sc. Ivica Poljičak, ujedno koordinator programa obilježavanja 1110. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. U svom govoru, posebno se osvrnuo na događaje od presudnog značenja: Splitske crkvene sabore iz 925. i 928. godine kao temelje srednjovjekovne hrvatske državnosti kojima se prvi put nakon propasti antičke Salone ujedinjuju hrvatske i dalmatinske biskupije, potvrđuje metropolitanska uloga Splita i usklađuje crkveno ustrojstvo s teritorijalnim okvirom tadašnje hrvatske države. Govoreći o važnosti izložbe utemeljene na povijesnim činjenicama, posebni savjetnik Poljičak istaknuo je kako ona nije samo pogled u prošlost, nego nas upućuje na snagu institucija, vrijednost kulture i trajnost identiteta te na ogromno vjersko i kulturno blago koje baštini suvremena Hrvatska. „U zahtjevnim vremenima u kojima danas živimo upravo u ovakvoj baštini jasno prepoznajemo duhovni identitet, svjetionik za suvremenike i nove hrvatske naraštaje“, zaključio je Poljičak.
U ime predsjednika Hrvatskog sabora riječ je uputio Andro Krstulović Opara koji je podsjetio na odluku Sabora da 2025. proglasi godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Istaknuo je kako je upravo ova izložba najsnažniji način obilježavanja toga jubileja, jer povezuje arheologiju, baštinu i nacionalni identitet.
Obraćanje biskupa Zdenka Križića
Pozdravno slovo uputio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Zdenko Križić koji je istaknuo povijesnu i duhovnu važnost 925. godine, kada se hrvatski vladar Tomislav prvi put spominje s kraljevskim naslovom. Istaknuo je da su odnosi Crkve i Hrvatskoga Kraljevstva kroz stoljeća bili „dugi, mnogostruki i višeslojni“ te se osvrnuo na istaknute splitske nadbiskupe čiji su doprinosi kulturi, reformi i obrazovanju snažno oblikovali identitet grada. Dodao je kako izložba, predstavljajući dragocjene povijesne spomenike, otvara prostor za ponovno čitanje i razumijevanje baštine koja i danas govori o našoj vjeri, kulturi i povijesti.
Crkveni sabori održani u splitskoj katedrali 925. i 928. godine predstavljaju ključnu prekretnicu u oblikovanju kako crkvenog ustroja, tako i srednjovjekovne hrvatske države. Njihovim zaključcima dalmatinski i hrvatski gradovi objedinjeni su u jedinstvenu crkvenu pokrajinu sa sjedištem, metropolijom, u Splitu. Time je potvrđen primat splitskog nadbiskupa, utemeljen na povijesnoj važnosti salonitanske biskupije. Zanimljivo je istaknuti da upravo iz 925. godine potječe pismo pape Ivana X. u kojem se hrvatski vladar Tomislav prvi put u povijesti spominje kao kralj Hrvata. Split je, dakle, prije 1100 godina bio središte presudnih susreta Crkve i Kraljevstva – Ecclesia et Regnum, a današnja obljetnica pruža prigodu da se, upravo na tom ishodištu, ponovno sagleda povijesni trenutak u kojem su oblikovani crkveni i politički odnosi koji su obilježili srednjovjekovnu hrvatsku državu.
Bogat prikaz
Izložba okuplja više od 250 iznimnih spomenika i prikaza kulturno-povijesnog naslijeđa iz više od 30 hrvatskih, bosanskohercegovačkih i crnogorskih institucija, od crkvenih riznica i muzeja do arhiva i znanstvenih ustanova. Posebno se izdvajaju: ulomak zabata oltarne ograde s imenom kneza Trpimira (najstariji spomen hrvatskog vladara na latinici i na latinskom jeziku), Trpimirova darovnica, Sarkofag nadbiskupa Ivana, najstariji prikazi Bogorodice i raspela iz Biskupije kod Knina, Bašćanska ploča, Plominski reljef, Krčki natpis, Povaljski prag – najpoznatiji glagoljični spomenici, Branimirov natpis, dio zdenca splitske krstionice s prikazom vladara, kameni ulomci iz Krunidbene crkve sv. Petra i Mojsija, tzv. Šuplje crkve u Solinu. Uz navedene spomenike, izložba je obogaćena nizom arhivskih dokumenata koji svjedoče o ključnim povijesnim trenucima među kojima se posebno ističu Splitski Evangelijar (najstarija knjiga u ovom dijelu Europe), Imperium Orientale sive antiquitates Constantinopolitanae Anselma Bondurija, Velika Biblija iz Dubrovnika (Biblia Atlantica – iznimna po svojoj veličini) i mnoga druga iznimno važna i rijetka građa. Multimedijalni dio izložbe donosi vizualne prikaze sakralnih građevina, a središnja instalacija postava povezuje najpoznatije arheološke spomenike, fragmente crkvene arhitekture, kroz koje su se otkrivali hrvatski vladari. Važan dio predstavlja suradnja Arheološkog muzeja u Splitu i Riznice splitske katedrale kao sastavni dio izložbene cjeline.
Izložba „Ecclesia et Regnum – Splitski crkveni sabori 925. i 928.“ nastoji pružiti povijesni i kronološki pregled ključnih procesa koji su oblikovali rano hrvatsko srednjovjekovlje. Na jasno određenom geografskom prostoru prati se razvoj crkvene organizacije i političke strukture, oslanjajući se na materijalne tragove sačuvane u crkvama i biskupijskim središtima salonitansko-splitske metropolije. Izložbeni postav tako povezuje arheološke, sakralne i arhivske izvore u cjelinu koja omogućuje razumijevanje kako su se kroz stoljeća izgradili temelji crkvene i svjetovne vlasti na hrvatskom prostoru.
Izložba ostaje otvorena do ožujka 2026. godine.
