Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Mrlja energetske tranzicije? Naš digitalni CO2 otisak

Lotte Meerhoff, članica Vijeća za GroenLinks Eindhoven, u svojoj kolumni: “Svi još uvijek masovno gledamo na naš digitalni otisak CO2.”

 

Zagrijavanje smanjujemo za 1 stupanj. Odaberite vlak iznad aviona. Mi sortiramo svoj otpad, odlučujemo se za vegetarijanska jela i kupujemo manje. Svaki od njih je hvalevrijedan korak prema održivom društvu. No, postoji jedan utjecaj na klimu koji još uvijek imamo ogroman pogled: naš digitalni CO 2 otisak.

Sve što radimo na mreži – od pohranjivanja starih e-poruka do video poziva i korištenja umjetne inteligencije (AI) – emitira CO 2. I dosta toga. Da je internet zemlja, svrstat će se među 10 vodećih svjetskih potrošača energije. Ovo je tek početak. Uspon umjetne inteligencije ubrzan je i potaknut će još više emisija u nadolazećim godinama. Na početku smo, pa bismo bolje djelovali kako bismo ublažili posljedice.

Oko 45 podatkovnih centara koristi više električne energije do 1,9 milijuna domova

Podataci koji održavaju sve naše fotografije, upite za pretraživanje, video sastanke i AI chatbotove koji rade su masivni potrošači energije. Oni su odgovorni za polovicu emisija zrakoplovnog sektora. Novi podaci iz Statistike Nizozemske (CBS) pokazuju da najveći podatkovni centri u Nizozemskoj koriste onoliko električne energije od gotovo četvrtine svih kućanstava. S dodatnom digitalizacijom i porastom umjetne inteligencije, ta će potražnja samo rasti. Jednostavan upit ChatGPT troši do 25 puta više energije od Google pretraživanja.

Nevidljiva ovisnost

U međuvremenu, sustavi koje svakodnevno koristimo dizajnirani su kako bi nas zalijepili za naše zaslone što je duže moguće. Big Tech točno zna kako zadržati našu pozornost – jer je pozornost vrijedna svoje težine u zlatu. Ali uz visoku ekološku cijenu.

Digitalizacija je neophodna, ali mora biti i održiva.

Digitalizacija je ključna, ali ako nije sama održiva, nedostaje nam oznaka. Vlada sada mora poduzeti korake kako bi naša digitalizacija bila održiva: promicanje ponovne uporabe uređaja, ograničavanje nepotrebne pohrane podataka i korištenje AI alata te poticanje održivog ponašanja na mreži. Vrijeme je za razvoj ovih planova i novih načina rada.

Zelena budućnost ne odnosi se samo na solarne panele i dizalice topline – riječ je i o svjesnom i čistom digitalnom ponašanju. I umjesto još jednog timskog poziva… možda samo telefoniranje dok hoda nije tako loša ideja nakon svega.

https://ioplus.nl/en/posts/energy-transitions-blind-spot-our-digital-co-footprint

Povezane objave

INA je u problemu ako ne promijeni poslovnu strategiju

hrvatski-fokus

Održano treće izdanje Financijske akademije

hrvatski-fokus

Zakoni pisani za uži krug pojedinaca

HF

Luka Kopar preživjela pandemiju

hrvatski-fokus

1 komentar

Zlatko Janković 30/12/2025 at 15:15

cit. “možda samo telefoniranje dok hoda nije tako loša ideja nakon svega.” Dodao bih i, ništa više!

Za telefoniranje je dovoljna mreža G4 s pripadajućim valnim duljinama (daleko manje škodljivim za zdravlje svega živoga) i daleko većem razmaku odašiljača, a tom mrežom nije moguć ni neprekidni nadzor svega i svačega.

Dakle, na jednoj strani su korporativisti i tehnološki ovisnici, koji ne prezaju pred bilo kakvom štetom da bi postigli svoj cilj, a na drugoj strani je ogroman broj nas kojima to škodi, ne podržavamo “napredak” pod svaku cienu, ali silno razjedinjeni i nesposobni (barem za sada) organizirati se protiv zajedničkog neprijatelja – kneza zla i njegovih demona i ljudskih sluga.

Možda se ipak promieni sviest većine ljudi i uspije im (nam) svrgnuti tlačitelje.

Komentari nisu aktivni.

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više