Stephen Clissold je, zajedno s Fitzroyem MacLeanom, hvatao i isporučivao Hrvate iz britanske okupacijske zone
Podaci koje sam iznio o pisanju zapadnog tiska i njihovom negativnom odnosu prema “dojučerašnjim saveznicima, Titovim partizanima” mogu se naći u knjizi Fitzroya Macleana “Disputed Barricade” objavljene u srpnju (prvo izdanje) i kolovozu (drugo izdanje…) 1957. godine. Tito se na tu temu osobno požalio Macleanu kada ga je ovaj tajno posjetio na Bledu u ljeto 1947. godine. Rad i pisanje gospodina Davora Dijanovića solidno su mi poznati. Ako se ne varam imao je jednu izvrsnu studiju o britanskom uplitanju i utjecaju na političke prilike na teritoriju Srbije, BiH, Hrvatske (britanski političari i novinari to područje tendenciozno zovu Jugoslavija, a često Balkan). Pokrio je vremensko razdoblje od početka prošlog stoljeća pa sve do konca prošlog stoljeća. To sam čitao prije dosta vremena u Hrvatskom Političkom Zatvoreniku. Izvrsna analiza i prikaz.
Postoji jedno (od mnogih) tragičnih razdoblja naše povijesti za koje mi se čini da ga naši povjesničari trebaju pedantno istražiti. Radi se o vremenskom razdoblju od 1945. godine do 1948. godine a odnosi se na one “sretnike” koji su uspjeli pobjeći od četničko-komunističkog noža na Bleiburgu i ostati u Austriji, Italiji i Njemačkoj. To je bilo britansko okupacijsko područje.
Što znači da su bili u britanskim rukama. Pogotovo od momenta kada je prvi čovjek tada Laburističke vlade Mr. Clement Attlee (na slici), koja je porazila Churchillove konzervativce na izborima 1945. godine, donio odluku nakon povratka iz New Yorka 1946. godine, da se britanski utjecaj mora agresivno proširiti na Titovu Jugoslaviju i onemogućiti njezino priključenje sovjetskom bloku.
Ti nesretni ljudi postali su ponovni objekt britansko-jugoslavenske trgovine.
Nedugo nakon toga Fitzroy Maclean postavljen je na čelo specijalne Britanske komisije za izbjeglice koje su se nalazile na njihovom okupacijskom području.
Tako je po drugi put počela sramna predaja hrvatskih civila i bivših vojnika jugoslavenskim vlastima. Tragedija koju su ti ljudi prošli teško je opisati. Oni koji nisu vraćeni na jugoslavenska gubilišta otišli su uglavnom u Argentinu. Glavni operativac hvatanja hrvatskih civila i njihova isporučivanja Beogradu bio je Stephen Clissold.
Riječ je o britanskom špijunu koji je od 1938.-1941. godine radio u britanskom konzulatu u Zagrebu. Od listopada 1944. godine i ulaska partizansko-ruskih snaga i nešto Britanaca na čelu s Macleanom u Beograd radio je u britanskoj ambasadi u Beogradu. U suradnji s OZNOM hvatao je i isporučivao Hrvate iz britanske okupacijske zone. Hrvatski povjesničari moraju istražiti ovu tragičnu epizodu hrvatskog naroda.
1 komentar
Ponovo Bitanci.
To smeće treba uništiti.
Komentari nisu aktivni.