Aktivnosti su usmjerene na educiranje i osvještavanje djece, mladih i stručnjaka o sigurnom i odgovornom ponašanju u digitalnom svijetu
U utorak 10. veljače u Hrvatskoj i diljem svijeta obilježen je Dan sigurnijeg interneta u sklopu globalne inicijative. Dan sigurnijeg interneta (eng. Safer Internet Day) prvi put obilježen je 2004. godine u okviru EU projekta ‘SafeBorders,’ a od 2005. godine provodi ga mreža ‘Insafe’.
Danas se ovaj dan obilježava u više od 180 zemalja diljem svijeta.
Ove godine dan sigurnijeg interneta obilježen je 10. veljače 2026. godine, a Centar za sigurniji internet Hrvatska, kao dio ‘Insafe’ mreže, obilježio je ovaj dan organiziranjem brojnih aktivnosti pod krovnim sloganom „Zajedno za bolji Internet”: „Aktivnosti su usmjerene na educiranje i osvještavanje djece, mladih i stručnjaka o sigurnom i odgovornom ponašanju u digitalnom svijetu.”
Dan sigurnijeg interneta 2026. obilježen je uživo u tri grada – Osijeku, Zagrebu i Splitu. Stručnjaci su u svakom gradu prema najavi, provodili radionice i predavanja, a dio njih sudjelovao je na središnjem događaju – konferenciji koja je organizirana u Zagrebu. Više o svemu može se saznati na internetskoj stranici Dan sigurnijeg interneta: www.dansigurnijeginterneta.org
Rizici
Međutim, nove digitalne tehnologije donose i određene brojne druge rizike, osobito one koji se povezuju sa zdravljem ljudi, osobito djece i mladih. A ti ozbiljni zdravstveni rizici nekako se prešućuju u javnosti, dok se u prvi plan ‘guraju’ sada već dobro poznati problemi i rizici povezani s društvenim mrežama, algoritmima i umjetnom inteligencijom.
Ovdje također napominjem da je u siječnju 2026. Hrvatski fokus br. 807. i br. 808. objavio dva teksta na temu zdravstvenih rizika povezanih s upotrebom mobitela kod djece i tinejdžera:
„Djeca koja dobiju mobitele prije 12 godine imaju veći rizik od pretilosti, depresije i lošeg sna” i „Korištenje ekrana kod djece povezano s većim rizikom od ADHD-a i suptilnim promjenama u mozgu.”
Ozbiljni zdravstveni problemi
U siječnju 2025. objavljeni su rezultati jedne provedene studije koji su ukazali na ozbiljnije zdravstvene probleme koji se povezuju korištenjem mobilnih telefona / mobitela: Porast agresije i halucinacija među tinejdžerima povezan s korištenjem mobitela
U Sjedinjenim Državama, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) od 2010. godine dokumentira rastuće stope tuge i samoubojstava među djecom i tinejdžerima u dobi između 10 i 18 godina, posebno kod djevojčica. Iako njihovi najnoviji podaci pokazuju da su stope trajne tuge nedavno stagnirale u ovoj dobnoj skupini, oni izvještavaju o rastućim stopama nasilja i straha za fizičku sigurnost. I u Indiji, Nacionalno istraživanje mentalnog zdravlja od Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje i neuroznanosti (NIMHANS) dokumentiralo je porast stope samoubojstava među mladima.
Zašto se to događa?
Trend je posebno izražen kod djevojčica, od kojih je 65 posto uznemireno ili se bori na način koji znatno narušava njihovu sposobnost učinkovitog funkcioniranja u svijetu i raste do razine kliničke zabrinutosti, prema autorima studije objavljene u siječnju 2025.
Osjećaji agresije, ljutnje i halucinacija naglo rastu među adolescentima u SAD-u i Indiji, a porast je povezan s progresivno mlađom dobi u kojoj djeca nabavljaju mobilne telefone, prema novoj studiji.
Zaštititi mladu generaciju
Istraživači neprofitne organizacije ‘Sapien Labs’ u svom izvješću od 23. siječnja 2025. napisali su: „Potrebna je brza akcija kako bi se mlađe generacije zaštitile od budućnosti obilježene povećanom ljutnjom, agresijom i nasiljem. … Pozivamo roditelje da barem odgode davanje pametnog telefona svom djetetu do barem 8. razreda ili 13. godine kako bi im dali više vremena za razvoj zdravijih društvenih vještina i smanjenje sklonosti ljutnji i agresiji.”
Izvješće je temeljeno na podacima 10.475 adolescenata u dobi od 13 do 17 godina u SAD-u i Indiji, s otprilike 5.000 tinejdžera iz svake zemlje.
Tinejdžeri su ispunili ‘online’ anketu o 47 aspekata svog mentalnog zdravlja – koje su istraživači nazvali „zdravlje uma” – i dobrobiti. Autori su usporedili rezultate tinejdžera s onima kod odraslih.
U podacima su prepoznali tri trenda.
- Zdravlje i dobrobit uma su lošiji sa svakom mlađom generacijom
Autori su rekli da postoji „generacijski pad” u zdravlju i dobrobiti mozga koji utječe na sve mlađe ljude.
Prema izvješću: „Prije samo nekoliko desetljeća, odnos između psihološkog blagostanja i dobi pratio je krivulju u obliku slova U. Mlađe i starije generacije imale su najveće blagostanje, s padom u srednjoj dobi.”
„Nedavni podaci Global Mind Projecta i drugih pokazuju da se ova krivulja sada urušila, a zdravlje i dobrobit uma sada su lošiji sa svakom sljedećom mlađom generacijom.”
Drugim riječima, tinejdžeri u dobi od 13 do 17 godina mentalno su lošiji od mladih odraslih osoba u dobi od 18 do 24 godine, koji pak imaju lošije rezultate od osoba u dobi od 25 do 34 godine i tako dalje.
„Trend je posebno izražen kod djevojčica,” rekli su autori, „gdje je 65 posto njih uznemireno ili se bori na način koji znatno narušava njihovu sposobnost učinkovitog funkcioniranja u svijetu i bio bi klinički zabrinjavajući.”
- Tinejdžeri prijavljuju osjećaj odvojenosti od stvarnosti, halucinacije i drugo
Gotovo polovica tinejdžera u dobi od 13 do 17 godina koji su ispunili anketu izjavila je da osjećaju odvojenost od stvarnosti.
Više od polovice tinejdžera u ovoj dobnoj skupini također je reklo da im osjećaji tuge, krivnje i tjeskobe uzrokuju ozbiljne probleme u svakodnevnom životu. Otprilike polovica je izjavila da su iskusili „iscrpljujuće neželjene čudne misli.”
Trideset i sedam posto prijavilo je suicidalne misli.
Autori su također pronašli razlike prilikom usporedbe mlađih i starijih adolescenata.
Trinaestogodišnjaci su prijavili znatno povećane osjećaje agresije prema drugima, halucinacije, ljutnju i razdražljivost u usporedbi sa 17-godišnjacima. „To sugerira da su ti problemi u porastu kod mlađih adolescenata,” napisali su autori.
Rekli su da je veličina porasta agresije u razmaku od samo pet godina „posebno uznemirujuća.” Povećanje agresije bilo je posebno izraženo kod žena.
- Pogoršanje mentalnog zdravlja povezano s ranijom upotrebom mobitela
Prema izvješću: „Ovi brzo rastući problemi agresije, ljutnje i razdražljivosti, posebno kod djevojčica, mogu se uvelike pripisati sve mlađoj dobi u kojoj djeca sada dobivaju pametne telefone.”
Autori su istaknuli da su dobne razlike u stopama agresije, ljutnje i razdražljivosti nestale iz njihovih podataka kada su statistički kontrolirali dob pojedinca kada je posjedovao svoj prvi mobitel, što sugerira da dob u kojoj dijete ili tinejdžer dobije pametni telefon vjerojatno utječe na razinu agresije, ljutnje i razdražljivosti osobe.
Prerano dobivaju „pametne telefone“
„Sve u svemu“, napisali su, „s obzirom na to da sve više djece dobiva svoj prvi pametni telefon u mlađoj dobi, ovi nalazi predviđaju sve nasilniju budućnost za društvo.”
U studiji su sedamnaestogodišnjaci izjavili da obično dobivaju mobitel s 11 ili 12 godina. U međuvremenu, 13-godišnjaci su obično izjavili da su svoj prvi mobitel dobili s 10 godina.
Autori su priznali da „još uvijek nije u potpunosti jasno” kako nabava mobitela u mlađoj dobi doprinosi porastu ljutnje, agresije i halucinacija.
Međutim, rekli su da zurenje u mobitel vjerojatno izlaže djecu i adolescente sadržaju koji nije prikladan za mlađu publiku – i odvraća ih od izravne interakcije s obitelji, prijateljima i širom zajednicom.
„Osim toga“, rekli su autori, „brojni sati provedeni na internetu remete san i istiskuju ključne osobne interakcije potrebne za učenje snalaženja u društvenoj dinamici i sukobima.”
Je li za to kriva i izloženost bežičnom zračenju?
W. Scott McCollough, glavni odvjetnik u slučajevima elektromagnetskog zračenja (EMR) i bežičnih uređaja udruge Children’s Health Defense(CHD), rekao je da je zadovoljan što izvješće ističe negativne učinke korištenja mobitela na adolescente.
Međutim, McCollough je rekao da su autori previdjeli kako radiofrekventno (RF) zračenje koje emitira telefon također može doprinijeti problemu.
„Mnogo je znanstvenih dokaza koji ukazuju na to da izloženost elektromagnetskom zračenju dovodi do promjena u ponašanju i smanjenih kognitivnih sposobnosti, posebno kod djece“, rekao je McCollough.
Na primjer, recenzirana studija iz 2005. godine otkrila je da RF zračenje s mobitela može smanjiti kapacitet pamćenja kod djece i tinejdžera te uzrokovati promjene u moždanim stanicama. A recenzirana studija iz 2015. godine pokazala je da RF zračenje može oštetiti učenje i prostorno pamćenje.
S time se složila Miriam Eckenfels koja vodi CHD-ov program za EMR i bežične uređaje: „RF zračenje samih uređaja jednako je štetno kao i sadržaj s kojim se korisnik susreće.”
Napomena:
Autori navedene studije nisu odgovorili do isteka roka na zahtjev časopisa ‘The Defender’ za komentar.
Autori:
- Dr. sc. Suzanne Burdick: „Rise in Aggression, Hallucinations Among Teens Tied to Cellphone Use” Children’s Health Defense / The Defender, 30. 1. 2025.; https://childrenshealthdefense.org/defender/adolescents-cellphones-mind-health-well-being/
- SAPIEN LABS: „The Youth Mind: Rising aggression and anger” – siječanj 2025.; https://sapienlabs.org/wp-content/uploads/2025/01/Sapien-Labs-Report-The-Youth-Mind-Rising-aggression-and-anger-1.pdf
