Međimurje je bilo u sastavu Mađarske do jeseni 1848. kada ga je Jelačić pripojio Hrvatskoj
Do kraja 1880-ih godina Narodna stranka, koja okuplja istarske Hrvate i Slovence, preuzima upravu u svim kotarevima istočne i u većini kotareva srednje Istre. Kratko vrijeme, od 1896. do 1903., izvjestan je utjecaj imao pokret istarskog regionalizma pod vodstvom Ivana Krstića, koji je podupiralo talijansko građanstvo da bi oslabilo Narodnu stranku.
Poput Dalmacije, i u Istri narodnjaci sve do Prvoga svjetskog rata vode „politiku mrvica“, tj. uglavnom podupiru austrijsku vladu u Carevinskom vijeću u zamjenu za manje političke i ekonomske koncesije.
Od 1880-ih godina osnovane su mnoge čitaonice, kulturna društva, osnovne škole i druge ustanove, koje su poticale razvoj i omasovljenje hrvatskog nacionalnog pokreta. Borba između hrvatsko-slovenske Narodne stranke i Talijanske liberalne stranke bila je glavno obilježje političkih zbivanja u Istri od 1880-ih godina do 1914. U početku je talijansko građanstvo imalo premoć u zapadnoj i srednjoj Istri, ali do izbora 1907. Narodna je stranka postala najjača politička grupacija u većini istarskih općina. Do Prvoga svjetskog rata Narodna je stranka stekla prevlast u izrazito slovenskim i hrvatskim općinama sjeverne, istočne i središnje Istre, a stekla je značajan utjecaj i u zapadnim općinama. No prevlast talijanskog jezika u javnom životu zadržala se do kraja tog razdoblja i još dugo kasnije.
Hrvatsko Međimurje
Od ostalih područja koja pripadaju današnjoj Republici Hrvatskoj, treba spomenuti Međimurje i Baranju.
Međimurje je bilo u sastavu Mađarske do jeseni 1848. kada ga je Jelačić pripojio Hrvatskoj.
Početkom 1861. vraćeno je u sastav Mađarske i tamo je ostalo do kraja 1918. kada je priključeno novoj jugoslavenskoj državi.
Baranja je čitavo vrijeme do 1918. bila u sastavu Mađarske.
U tim je područjima provođena sustavna mađarizacija, mađarski je jezik bio jedini službeni u državnim uredima i školama, a pretežno se koristio i u Crkvi. Hrvatski orijentirana inteligencija nije se u tom razdoblju politički organizirala,
no etnički sastav stanovništva nije se bitno izmijenio, tj. područje Međimurja ostalo je gotovo potpuno, a područje Baranje pretežno, naseljeno Hrvatima.
Oba su područja krajem 1918. ušla u novoosnovanu jugoslavensku državu.
4 – O tome detaljnije: Kosta Milutinović, Strossmayer i jugoslavensko pitanje, Novi Sad 1976.; P. Korunić, Jugoslavenska ideologija u hrvatskoj i slovenskoj politici, Zagreb 1986.; Vasilije Krestić, Srpsko-hrvatski odnosi i jugoslavenska ideja u drugoj polovini XIX veka, Beograd 1988.; William Brooks Tomljanovich, Biskup Josip Juraj Strossmayer: Nacionalizam i moderni katolicizam u Hrvatskoj, Zagreb 2001.
5 – O sklapanju i obilježjima Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. pišu J. Šidak – Mirjana Gross – Igor Karaman – Dragovan Šepić, Povijest hrvatskog naroda g. 1860-1914., Zagreb 1968.; V. Krestić, Hrvatsko-ugarska nagodba 1868. godine, Beograd 1969.; M. Gross – Agneza Szabo, Prema hrvatskome građanskom društvu, Zagreb 1992.; Ivo Perić, Hrvatski državni sabor 1848.-2000., Drugi svezak: 1868.-1918., Zagreb 2000.
6 – O hrvatsko-srpskim odnosima u 19. stoljeću detaljno je pisano: M. Gross, Počeci moderne Hrvatske, Zagreb 1985.; P. Korunić, Jugoslavenska ideologija u hrvatskoj i slovenskoj politici, Zagreb 1986.; V. Krestić, Srpsko-hrvatski odnosi i jugoslavenska ideja u drugoj polovini XIXveka, Beograd 1988.; Isti, Biskup Strosmajer, Jagodina 2006.; Mato Artuković, Ideologija srpsko-hrvatskih sporova, Zagreb 1991.; Isti, Srbi u Hrvatskoj: Khuenovo doba, Slavonski Brod 2001.; M. Gross – A. Szabo, Prema hrvatskome građanskom društvu, Zagreb 1992.; N. Stančić, Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji, Zagreb 1980.; N. Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb 2002.; I. Perić, Hrvatska državotvorna misao u XIX. i XX. stoljeću, Zagreb 2002.; T. Markus, Bogoslav Šulek (1816.-1895.) i njegovo doba, Zagreb 2008.; Nives Rumenjak, Politička i društvena elita Srba u Hrvatskoj potkraj 19. stoljeća, Zagreb 2005.; Dragutin Pavličević, Hrvati i istočno pitanje, Zagreb 2007.
7 – Zlatko Matijević, Guske u magli: Djelovanje članova Središnjega odbora Narodnoga vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu (listopad 1918. – siječanj 1919.), Godina 1918. – Prethodnice, zbivanja, posljedice – Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Zagrebu 4. i 5. prosinca 2008., ur. Zlatko Matijević, Zagreb 2010., 116-117.
(Tomislav Markus)
(Nastavak slijedi)
