Patentima se ne smije dozvoliti da blokiraju napredak u oplemenjivanju biljaka
Ministri vanjskih poslova Europske unije u utorak, 21. travnja 2026., podržali su široku deregulaciju nove generacije genetski modificirane hrane i sjemena (novi GMO-i ili tzv. „nove genomske tehnike,” NGT). To znači da su se složili da ih izuzmu iz postojećih zahtjeva za označavanje i sigurnosne provjere, oduzimajući poljoprivrednicima i potrošačima pravo da biraju što će uzgajati na svojim poljima i što će konzumirati. Ova odluka protivna je jasnom zahtjevu prehrambene industrije i građana da zadrže svoje pravo da znaju sve generacije GMO-a (1: Više od 350 prehrambenih tvrtki iz 16 zemalja, kao i udruge potrošača, pozvale su na zadržavanje jasnog označavanja za nove GMO-e).
To označava prvo glasovanje ministara EU-a o ovom dosjeu od 2023. godine, a vrijedno je napomenuti da ga vode ministri vanjskih poslova, a ne oni odgovorni za poljoprivredu ili okoliš. Ministri vanjskih poslova glasali su o svim zakonodavnim paketima kojima se ukida socijalna i ekološka zaštita EU-a, takozvani ‘Omnibus’. To jasno pokazuje da je ovaj novi dosje o GMO-ima dio šireg deregulacijskog programa europskih donositelja odluka.
Mute Schimpf, aktivistica za hranu u organizaciji „Friends of the Earth Europe” rekla je: „Više od dvadeset godina Europljani jasno daju do znanja da ne žele GMO-e na svojim tanjurima. Kako se naši ministri sada usuđuju pokušati ih prokrijumčariti, zacrnjujući ih s etiketa?”
Ovdje se ne radi o inovaciji, već o tome da se nekolicini velikih biotehnoloških i pesticidnih korporacija poput ‘Bayera’ omogući ostvarivanje sve većeg profita na račun milijuna poljoprivrednika i potrošača te prirode.
Isključivanjem iz trenutnog zakonodavstva o GMO-ima, novi GMO-i sada će se stavljati na tržište i uzgajati bez ikakve sigurnosne provjere i praćenja potencijalne štete za zdravlje ljudi i prirodu. Biotehnološke korporacije koje ih prodaju više ne će biti odgovorne ako dođe do štete ili ako kontaminiraju konvencionalna ili organska polja i proizvode.
Hrvatska, Mađarska, Austrija, Rumunjska, Slovenija i Slovačka glasale su protiv nacrta uredbe Europskog parlamenta i Vijeća, dok su Belgija, Njemačka i Bugarska bile suzdržane.
Izvor: Friends of the Earth Europe: „EU vote on new GMOs: Wrong for farmers, wrong for consumers, wrong for nature” – 21. 4. 2026.; https://friendsoftheearth.eu/press-release/eu-vote-on-new-gmos-wrong-for-farmers-wrong-for-consumers-wrong-for-nature/
****
BIOTEHNOLOŠKE LOBISTIČKE SKUPINE ‘ZAROBIT’ ĆE POLJOPRIVREDNIKE I UZGAJIVAČE U MINSKOM POLJU PATENATA NA ŽIVOT
Dokumenti industrijskog lobija otkrivaju žestoku bitku oko patentiranog sjemena i poljoprivrednih usjeva. Novi zakon EU-a kojim bi se ukinula sva pravila sigurnosti ili označavanja za klasu novih GM usjeva (zvanih NGT) u završnoj je fazi. Budući da su svi GM usjevi pokriveni patentima, to će negativno utjecati na način na koji se naša hrana proizvodi – što znači veću tržišnu moć u rukama samo nekoliko korporacija, manji izbor sjemena za poljoprivrednike i veći rizik od tužbi te ograničen pristup biljnom genetskom materijalu za manje uzgajivače biljaka. To izaziva veliku zabrinutost, jer naša sigurnost hrane ovisi o dostupnosti raznolikog i lokalno prilagođenog sjemena.
Zastupnici Europskog parlamenta su 2024. godine podržali mjere za ograničavanje patenata za sjeme i usjeve NGT-a, ali taj ključni zahtjev je ‘izgubljen’ u pregovorima između institucija EU-a. U svibnju će Parlament imati posljednju priliku ponovno postaviti taj zahtjev.
Već više od desetljeća biotehnološka industrija vodi lobističku bitku s ciljem ukidanja pravila Europske unije o sigurnosti i transparentnosti GMO-a. Dok Europska komisija trenutno ukida zdravstvene, ekološke i društvene standarde kroz brojne Omnibus prijedloge, ovaj prijedlog deregulacije (COM/2023/411) zakona EU o GMO-ima priprema se već nekoliko godina. Prijedlog Komisije znači da bi novi genetski modificirani NGT usjevi ušli na tržište bez ikakvih sigurnosnih provjera, označavanja za potrošače, praćenja ili pravila o odgovornosti. To bi također značilo da bi neovisni uzgajivači sjemena i poljoprivrednici bili ostavljeni u neznanju o patentima, imali manji izbor sjemena i usjeva te se suočili s većim troškovima. [1]
U ožujku 2025., pod poljskim predsjedanjem, zemlje EU-a složile su se oko stava koji implicira dalekosežnu deregulaciju. Do tada se Poljska žestoko protivila patentiranim usjevima na europskim poljima. No, prijedlog koji je iznijela bio je lišen ikakve smislene akcije u vezi s patentima – spominjao je samo dobrovoljno otkrivanje patentnih informacija o GM usjevu, što nijedno tijelo nije potvrdilo. Istraga objavljena u EU observeru otkrila je pritisak koji je vršen na Poljsku. [2] Velike biotehnološke multinacionalne kompanije pokušale su uvjeriti poljske tvrtke za sjeme da se pridruže njihovoj patentnoj platformi.
S druge strane, stajalište Europskog parlamenta podržalo je obvezno označavanje, kao i zabranu patenata za NGT usjeve i proizvode. Međutim, izvjestitelj Europskog parlamenta nije uspio podržati te ključne zahtjeve u naknadnim pregovorima između Vijeća i Komisije.
Još jedno važno pitanje bilo je uključivanje nekih obveznih kriterija održivosti kao uvjeta za nove GM usjeve da dođu na tržište bez procjene rizika. Doista, obećani doprinos tehnologije održivosti cijelo je vrijeme bio argument industrije za opravdanje deregulacije. Ali i od tog zahtjeva vrlo je malo ostalo.
Sada, u završnoj fazi donošenja odluka, s plenarnim glasovanjem predviđenim za 18. svibnja, zastupnici u Europskom parlamentu morat će se odlučiti: zauzeti se za zabranu patentiranih biljaka i hrane te za izbor potrošača – ili odustati od prava poljoprivrednika, uzgajivača i potrošača.
Europska komisija objavila je zbirku lobističkih dokumenata o prijedlogu deregulacije NGT-a kao odgovor na zahtjev za pristup informacijama od strane ‘Corporate Europe Observatory’ (CEO).
Nedostatci patentiranih prehrambenih usjeva
Dokumenti posebno pokazuju:
- Kako je poljoprivredni lobi ‘Copa-Cogeca’ u pismu institucijama Europske unije iz 2025. jasno naveo nedostatke patentiranih prehrambenih usjeva za poljoprivrednike. Međutim, kasnije te godine, grupa je pozvala na donošenje novog zakona o deregulaciji i ostala je nijema o neriješenom pitanju patenata, ostavljajući uzgajivače biljaka i poljoprivrednike na milost i nemilost tvrdnji o kršenju patenata od strane kompanija koje posjeduju patente.
- Kako je lobistička skupina industrije pesticida i biotehnologije ‘CropLife Europe’ aktivno pokušala ublažiti raširenu zabrinutost zbog porasta patentiranih usjeva na tržištu koji bi bio izazvan predloženom deregulacijom biljaka NGT-a.
Patenti su kamen spoticanja
Pitanje patenata pokazalo se kamenom spoticanja za Europski parlament,[3] države članice EU-a, poljoprivrednike [4] i oplemenjivače biljaka. [5]
Poljoprivrednici se brinu da će biti tuženi zbog kršenja patenata ako se utvrdi da njihovi usjevi sadrže patentirani NGT genetski materijal, bilo da je posljedica kontaminacije nesljedivim patentiranim NGT biljkama ili od izvornih gena ili genetskog materijala dobivenog tradicionalnim, nepatentiranim uzgojem. Oplemenjivači bilja zabrinuti su da će deregulacija NGT-a dovesti do vala patentiranih biljaka koje će ozbiljno ograničiti pristup vrijednom genetski-nemodificiranom materijalu za korištenje u njihovim programima uzgoja.
Mnoge organizacije koje brane sigurnost hrane, okoliš, prava poljoprivrednika i znanost (uključujući organizaciju poljoprivrednika Via Campesina, IFOAM Organics Europe, europsku organizaciju sektora nemodificirane hrane ENGA, ‘foodwatch’, Friends of the Earth Europe i znanstvenu organizaciju ENSSER) više puta su istupile protiv deregulacije NGT-a i protive se sve većem trendu patenata na NGT biljke s proširenjem na biljke proizvedene konvencionalnim uzgojem. [6]
Također, novo reprezentativno istraživanje provedenoo u pet država Europske unije (Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska i Poljska) pokazuje da 80 posto građana odbija patente na žive organizme poput biljaka ili životinja.
Ovo je rastući problem. Europski patentni ured (EPO) odobrio je patente koji utječu na preko 1000 konvencionalno uzgojenih biljnih sorti, što je u suprotnosti s vlastitim pravilima. [7]
Za patente koji se odobravaju tvrde da sadrže osobine dobivene tehnikama genetskog inženjeringa poput uređivanja gena, ali također uključuju iste osobine dobivene konvencionalnim uzgojem. Po zakonu, patenti bi trebali pokrivati samo genetski inženjering, a ne konvencionalni uzgoj. Doista, zakon Europske unije zabranjuje patente za konvencionalni uzgoj, ali kako je izvijestila koalicija „Nema patenata za sjeme!”, EPO i dalje ignorira ovu odredbu. [8]
Nedavno je nizozemskoj tvrtki za sjeme ‘Rijk Zwaan’ odobren patent za rajčice otporne na biljni virus, osobinu koja se nalazi kod divljih rajčica iz Perua. Čini se da je ovaj patent nezakonit, jer se prirodni geni ne mogu smatrati izumima. Ove i druge patentne prijave ometaju programe oplemenjivanja, poput onog nizozemske tvrtke za organsko sjeme ‘De Bolster’ koja također radi na razvoju rajčica otpornih na ovaj virus. [9]
Drugi primjeri nedavno odobrenih patenata čiji se opseg može proširiti na prirodno prisutne gene, uključuju kukuruz, špinat, rajčice i salatu. [10]
Ovaj trend bi eskalirao sa svakom deregulacijom NGT-a, jer su kao i sve GM tehnologije i proizvodi, NGT-ovi i proizvodi napravljeni od njih – patentirani.
Philip Howard, stručnjak za prehrambene sustave na Sveučilištu Michigan, objasnio je u nizozemskom časopisu ‘De Groene’ da su korporacije za sjeme i pesticide poput ‘Bayera’ usvojile strategiju sličnu kartelu ugrađujući nekoliko patentiranih svojstava u sjeme, što dovodi do „smanjenog broja dostupnih sorti za poljoprivrednike, tjera ih da kupuju skuplje i, gdje je to moguće, povezuju to sjeme s vlastitim pesticidnim proizvodima.” [11]
Rezultat je opasna ovisnost poljoprivrednika o samo nekoliko kompanija, što predstavlja značajan rizik za prehrambeni sustav u cjelini.
Osam udruga poljoprivrednika, udruga oplemenjivača biljaka, ruralne organizacije i organski sektor u Njemačkoj u zajedničkoj su izjavi rekli da je neograničen pristup biološkom materijalu za oplemenjivanje biljaka ključan za „jamčenje raspona sorti u velikom broju usjeva za održivu poljoprivredu koja uzima u obzir ekološke i ekonomske izazove” te da se to može postići samo „ako sustav zaštite biljnih sorti ne bude potkopan patentiranim sustavom.” [12]
Prijedlog deregulacije
Glavna tajnica Njemačkog udruženja poljoprivrednika DBV, Stefanie Sabet, upozorila je kao odgovor na ishod pregovora u prosincu 2025. da potencijalno uvođenje patenata prelazi jasnu crvenu liniju za organizaciju.
„Patentima se ne smije dozvoliti da blokiraju napredak u oplemenjivanju biljaka. Ako pojedinačne kompanije monopoliziraju ključne karakteristike biljaka, naši poljoprivrednici i mali i srednji uzgajivači izgubit će pristup važnom genetskom materijalu“, rekla je. [13]
Iz ovih razloga, u trijalogu o prijedlogu deregulacije NGT-a, Europski parlament glasao je za mjere za ograničavanje patenata na (deregulirane) NGT biljke i za ograničavanje njihovog opsega. [14]
Međutim, do konačnog ishoda pregovora iz prosinca 2025., zahtjevi Europskog parlamenta su odbačeni i ignorirani. [15]
Stoga pitanje patenata i dalje izaziva zabrinutost brojnih aktera koji žele osigurati da su sektori oplemenjivanja biljaka i poljoprivrede zaštićeni od zastrašujućeg učinka tužbi pokrenutih zbog korištenja patentiranog genetskog materijala.
Njihovi prigovori pojačani su konsolidacijom vlasništva nad patentima NGT-a u rukama nekoliko moćnih igrača s dubokim džepovima. Patentnim krajolikom za „nove GMO-e” napravljene alatima za uređivanje gena poput CRISPR/Cas dominiraju velike kompanije za sjeme, posebno ‘Corteva’ i ‘Bayer’, te neke akademske institucije. [16]
Ostali veliki europski nositelji patenata uključuju multinacionalne kompanije KWS Saat i Limagrain/Vilmorin. [17] Ove korporacije žele oboje: s jedne strane tvrde da su ovi novi GM usjevi „ekvivalentni” konvencionalno uzgojenim usjevima, pa nema potrebe za procjenom rizika; ali istovremeno temelje svoje patentne prijave na tvrdnjama da su vrlo različiti i da su „izum” genetskog inženjeringa.
(Svršetak u sljedećem broju)
