S prisajedinjenja najpoznatija je slika slikara Anastasa Bocarića iz Budve
Ponos vojvođanskih Bunjevaca koji niječu bilo kakvu vezu s Hrvatima je odluka o prisajedinjenju Banata, Bačke i Baranje Kraljevini Srbiji na Velikoj narodnoj skupštini u Novom Sadu 25. studenog 2018. godine. Uz vatreni govor Bunjevca Blaška Rajića odluku o prisajedinjenu donijeli su 578 Srba, 84 Bunjevca, 62 Slovaka, 21 Rusin, 3 Šokca, 2 Hrvata, 6 Nijemaca i 1 Mađar, a simbol ovoga događaja je poznata slika Anastasa Bocarića (Budva, 1. I 1864. – Perast, 17. IV. 1944.).
Otac Anastasa Bocarića bio je Evangel Bocarić, a majka Anđelka Raičević. Studirao je slikarstvo u Ateni, da bi se 1883. vratio slikati istaknute građane Budve i Kotora. Osam godina kasnije oženio se u Zadru s Anom Tofolo, s kojom je imao troje djece, dvije kćeri i sina. Sljedeće godine preselio se u Zagreb. Od 1911. do 1932. živio u Novom sadu i radio kao profesor na Ženskoj školi. Bočarić je intenzivirao svoj rad na vjerskim sastavima i slikao portrete uglednih ličnosti koje su tada živjele u Bačkoj. Godine 1932. Odlazi u Perast, gdje umire 1944. godine.
Euforični događaji
Velikoj skupštini u Novom Sadu prethodili su euforični događaji o prisajedinjenju u Subotici u kojoj se izuzetno mali broj stanovnika izjašnjava kao Hrvati. Slika sa stalnom postavkom u Gradskom muzeju Subotice simbolizira tu euforiju pred osnivanje Narodnog odbora Bunjevaca i Srba 10. studenoga 1918. godine te određivanje delegata za Novi Sad.
Potomci aktera na toj slici, sada „bunjevački Hrvati“ (za veliki novac poreskih obveznika iz Republike Hrvatske, domovnice i benefite vezane za takav status) pod tom slikom drže znanstveni kolokvij o utjecaju mode na svečane ženske bunjevačke nošnje! (https://www.facebook.com/photo/?fbid=1289524289823347&set=pcb.1289526669823109)
Većina ovih znanstvenih kolokvija ZKVB-a protežira bunjevštinu iz Subotice i okolice, ovaj je 79-i po redu (!), a svaki košta tisuće hrvatskih eura i najčešće nema nikakve veze s hrvatskim pukom u Srbiji!
Tu je i stvoritelj cijele bunjevačke ekipe, danas bogate elite u Subotici, koja bunjevštinu protežira kao najznačajniji dio života svih Hrvata u Srbiji u svim dijelovima, Tomislav Žigmanov.
Sva zbunjevina oko Hrvata u Srbiji najviše raduje Bunjevce
