Izložba povijesnih dokumenata o mons. dr. Josipu Mariji Careviću u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu
U predvorju Sveučilišne knjižnice u Splitu u utorak, 5. svibnja 2026. svečano je otvorena izložba povijesnih dokumenata o mons. dr. Josipu Mariji Careviću. Izložba donosi izbor povijesnih dokumenata koji svjedoče o životu i djelovanju mons. dr. Josipa Marije Carevića, hrvatskog svećenika i biskupa, te pruža uvid u važne segmente njegova duhovnog, pastoralnog i povijesnog nasljeđa.
Izložba obuhvaća ukupno 47 panela s vrijednim arhivskim dokumentima, fotografijama i zapisima koji rekonstruiraju njegov životni put – od formativnih godina i svećeničke službe u Splitu do biskupske službe i tragičnog završetka života. Poseban naglasak izložbe stavljen je na snažnu povezanost mons. Carevića sa Splitom. Najveći dio svoga života proveo je upravo u tom gradu, u koji je došao sa svega dvanaest godina i koji ga je u velikoj mjeri oblikovao. Uz kraće prekide zbog školovanja u Rimu, u Splitu je živio ukupno trideset i četiri godine. Zbog svoje predanosti i djelovanja među ljudima stekao je naziv „svećenik radnik“, dok ga se, prema njegovu djelovanju u Dubrovniku, s pravom može nazvati i „biskupom radnikom“.
Iz zbirke Matka Križanca
Najveći dio građe za izložbu potječe iz zbirke gospodina Matka Križanca iz Zagreba, koji ju je nesebično ustupio za ovu prigodu, a danas se trajno čuva u Državnom arhivu u Dubrovniku. Uz navedenu zbirku, izložba uključuje i dokumente te fotografije iz zbirki i arhiva Marija Talajića, Vivian Grisogono, Nikice Carevića, Lukrecije Oman-Dobrić te Nadbiskupskog arhiva u Splitu. U pripremi izložbe u velikoj je mjeri korišten istraživački rad povjesničara Mije Igora Ostojića iz Zagreba.
Svečanosti su nazočili rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, pročelnik Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Željko Primorac, ravnateljica Sveučilišne knjižnice Ana Utrobičić, prof. dr. sc. Marko Trogrlić, izaslanik nadbiskupa splitsko-makarskog mons. Zdenka Križića, autori izložbe Mario Talajić i don Josip Krpić.
„Okupili smo se danas ovdje ne samo kako bismo otvorili jednu vrijednu povijesnu izložbu, nego i kako bismo se sreli s jednim životom koji nadilazi granice obične biografije. Pred nama nisu samo dokumenti, fotografije i arhivski zapisi. Pred nama stoji svjedočanstvo jednoga vremena, jednoga naroda i jednoga pastira — mons. dr. Josip Marija Carević. Njegov životni put govori o čovjeku rada, znanja i molitve. Bio je svećenik koji nije poznavao udaljenost od naroda. Bio je pastir koji nije živio iznad ljudi, nego među njima. Zato je ostao upamćen kao „svećenik radnik“, a s punim pravom i „biskup radnik“. U vremenu kada je Crkvi trebalo hrabrih i zauzetih ljudi, on nije birao lakši put – kazao je prof. dr. sc. Marko Trogrlić ističući kako ova izložba nije tek jedan kulturni događaj, ona je čin zahvalnosti, povratak jednom zaboravljenom, a velikom imenu te poziv da se suočimo s vlastitom poviješću i da prepoznamo koliko je naš identitet satkan od tihih, samozatajnih i žrtvenih ljudi.
Sveučilišna knjižnica u Splitu
Rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić istaknuo je kako Sveučilišna knjižnica nije samo mjesto čuvanja knjiga, nego prostor u kojem se njeguje temeljna zadaća znanosti: sustavno i odgovorno traganje za istinom. „Upravo zato smatram da je ova izložba ovdje na pravome mjestu. Govoreći o mons. Careviću, ne govorimo samo o jednoj biografiji, nego o čovjeku koji je izrastao iz našega prostora, a svojim obrazovanjem i djelovanjem bio duboko ukorijenjen u europskoj intelektualnoj i crkvenoj tradiciji. Takvi pojedinci, koje s pravom nazivamo „svećenicima radnicima“ i „biskupima radnicima“, nisu bili udaljeni od naroda, nego su ga oblikovali obrazovanjem, vrijednostima i osobnim primjerom. Ova izložba podsjeća nas i na kontinuitet učenja na ovim prostorima, od ranih crkvenih središta i povijesnih sabora do današnjih sveučilišta“, kazao je rektor Ljutić.
Izložbu je otvorio župan Boban ne krijući zadovoljstvo što je upravo Splitsko-dalmatinska županija njezin pokrovitelj, posebno zahvalivši Sveučilištu u Splitu i Sveučilišnoj knjižnici na otvorenosti i kontinuiranoj suradnji sa Županijom na brojnim znanstvenim, kulturnim i društvenim projektima.
Čvrsti hrvatski domoljub
Mons. dr. Josip Marija Carević rođen je 16. veljače 1883. u Metkoviću. Školovanje je završio u Splitu i Rimu, gdje je doktorirao iz filozofije i teologije. Zaređen je za svećenika Splitske biskupije 28. listopada 1908. godine. Bio je ugledan splitski svećenik i vjeroučitelj na realnoj gimnaziji. Imenovan je dubrovačkim biskupom 13. travnja 1929. posvećen za biskupa 4. kolovoza 1929. godine u Zagrebu, a ustoličen u Dubrovniku 8. rujna 1929. Za vrijeme svog mandata u Dubrovniku 1935. godine dao je podići poznati dubrovački simbol Križ na Srđu kao spomen na 1900 godina od Kristovog raspeća. Ostaje biskupom Dubrovačke biskupije do 1940. godine, kada je odlukom Svete Stolice umirovljen a upravu biskupije preuzima apostolski administrator mons. Pavao Butorac, biskup kotorski.
Do danas su ostale nerazjašnjene okolnosti njegovog odstupanja s dužnosti dubrovačkog biskupa. Biskupiju je bio zatekao u zabrinjavajućem stanju, bez ijednog kandidata za svećeništvo; u samo 10 godina njegovog upravljanja Biskupijom, zaređena su potom čak 34 svećenika. Iskazao se kao čvrsti hrvatski domoljub u vrijeme kada je čitava njegova biskupija pripojena Zetskoj banovini, čime su vlasti Kraljevine Jugoslavije bile taj dio Hrvatske pripojile područjima Crne Gore. Nagađa se da se na području biskupije monsinjor Carević suočavao s otporom među dijelom svećenstva, ali nema dokumenata koji bi to potvrđivali. Nema, također, nikakvih saznanja o nekoj njegovoj moralnoj problematičnosti. Iz pisma koje je splitski biskup Kvirin Klement Bonefačić napisao apostolskom nunciju u Beogradu Ermenegildu Pelegrinettiju saznaje se da u Vatikanu nije bila usvojena obrana dalmatinskih biskupa koji su stali uz biskupa Carevića, nego su postupili – kako se u pismu navodi – slijedom nekakvih kleveta.
Biskup Carević dolazi u Zagreb, te se kao umirovljeni biskup nastanio na području župe Sv. Marka u Jurjevskoj ulici, gdje se stavio na raspolaganje nadbiskupu blaženom Alojziju Stepincu za pomoć u pastoralnim potrebama. Po dozvoli nadbiskupa Stepinca dijelio je narednih godina sakrament svete potvrde po župama Zagrebačke nadbiskupije i predvodio razne crkvene svečanosti. 1943. god. se nastanjuje u Velikom Trgovišću, gdje preuzima pastoralnu brigu za filijalu Strmec, odakle se više nije vraćao u Zagreb.
Okrutno mučen i ubijen
Okrutno je mučen i ubijen krajem Drugog svjetskog rata u Velikom Trgovišću. Petorica lokalnih komunista su ga u ožujku 1945. god. uhvatili, odveli u šumu, ondje mučili i ubili. Ubojstvo je uslijedilo nakon što je 19. ožujka 1945. god. veća grupa mještana – među njima i biskup Carević – bila odvedena na saslušanje u Veliko Trgovišće: biskup i neki drugi su pušteni, pa su počinitelji vrlo vjerojatno sumnjali da je njihovim neprijateljima odao neke važne informacije. Ubojice i ubojstvo su u kraju bili dobro poznati, a bilo je i očevidaca koji pripovijedaju da su ubojice biskupa putem jašili, da su ga u šumi tukli, derali mu nožem trake kože, odrezali mu prst, uškopili ga, te su ga na kraju dokrajčili metkom iz pištolja. Pokopali su ga počinitelji u istoj šumi kod mjesta Vadine, južno od kapele Majke Božje na Strmcu; navodno je na njegov grob posađen bagrem, što bi moglo objasniti zašto grob poslije nije pronađen. Monsinjor Josip Marija Carević jedini je hrvatski biskup koji je otvoreno smaknut odmah po dolasku partizana na vlast.
Biskup Carević bio je plodni vjerski i znanstveni pisac. Objelodanio je nekoliko knjiga i pastirskih poslanica. Njegova necjelovita bibliografija obuhvaća: Konstantin Veliki i kršćanstvo: prigodom Konstantinova jubileja 313-1913., Spljet: nakladom piščevom, 1913., 146 str.; Hipnotizam u svjetlu filozofije: prigodom hipnotičkih eksperimenata, Spljet: naklada piščeva, 1914. , 88 str.; Odgovor na prigovore o hipnotizmu. Potonja razjašnjenja uz istoimenu studiju, Bogoslovska smotra, VII (1916.) 1,; p. o. , Zagreb: piščevom nakladom, 1917., 127 str.; Promjene u novom crkvenom zakoniku, Spljet: Leonova tiskara, 1918., 80 str.; II. ispravlj. i popunj. izd., Split: Leonova tiskara, 1920., 80 str.; Pastirske poslanice: Moralno-socijalna kriza: Uzroci i ljekovi (1929.); O kršćanskom odgoju u obitelji (1931.); Poštuj oca i mater (1932.); Propeti Isuskrst: Najbolja knjiga života (1934.); O Katoličkoj crkvi (1935.); O grbovi psovke (1936.); Za euharistijski kongres u Dubrovniku (1936.) itd.
Romansirana biografija o biskupu Careviću napisana je uz 73. obljetnicu njegove mučeničke smrti, a objavljena u nakladi ogranaka Matice hrvatske Zaprešić i Metković.
Izložba ostaje otvorena do 30. lipnja 2026.
