Zakoni i propisi EU-a zahtijevaju od tehnoloških tvrtki da cenzuriraju svoje korisnike kroz Zakon o digitalnim uslugama i Zakon o umjetnoj inteligenciji
Svemoćna Europska komisija zatražila je studiju izvedivosti o načinima da joj se omogući izravna kontrola nad protokom informacija i razvojem softvera na svim tehnološkim platformama u Europi. Studija, objavljena prošlog tjedna, pokazala je da je moguće istovremeno cenzurirati sav sadržaj u svim tehnološkim tvrtkama u Europi.
Zakoni i propisi EU-a već zahtijevaju od tehnoloških tvrtki da cenzuriraju svoje korisnike, uglavnom kroz Zakon o digitalnim uslugama i Zakon o umjetnoj inteligenciji. Prema tim zakonima, sve tehnološke platforme dužne su cenzurirati svoje korisnike kako bi se borile protiv dezinformacija, dezinformacija i govora mržnje. Ovaj režim neizravne cenzure više nije dovoljan za Europsku komisiju.
Trenutni režim cenzure EU-a je neizravan. Oslanja se na tehnološke tvrtke da obave prljavi posao ušutkavanja i zabrane korisnika na isti način na koji su administracije Obame i Bidena koristile savezne agencije kao oružje za cenzuru američkih građana. Europska komisija izdaje standarde sadržaja koje tehnološke tvrtke moraju poštovati. Zatim platforme trećih strana, koje podržava Europska komisija i EU-birokrati, označavaju sadržaj tehnoloških tvrtki, koje ga same cenzuriraju iz straha od kazni EU-a i drugih sankcija.
Sada Europska komisija želi imati moć izravno kontrolirati što ljudi mogu reći online bez oslanjanja na tehnološke tvrtke. Studiju izvedivosti pripremili su njemački tehnološki konzultanti i zaključuje da je davanje EU komisiji ili njezinim suradnicima ovlasti da trenutno i istovremeno cenzuriraju sav sadržaj u svim tehnološkim tvrtkama u Europi i moguće i poželjno.
Softver za cenzuru opisan u izvješću EU-a bit će ugrađen u sve tehnologije koje se koriste u Europi, ali će imati posljedice daleko izvan Europe, uključujući i govor Amerikanaca.
Objava studije dolazi nakon već kontroverznog tjedna za Europsku komisiju kada je riječ o cenzuri
Potpredsjednica EU-a Henna Virkkunen otkrila je da planovi Europske komisije za sigurnost djece na internetu mogu uključivati ograničavanje, a možda i ukidanje anonimnosti za sve korisnike interneta. Virkkunen je sugerirao da zaštita djece na internetu može zahtijevati zabranu sigurnih alata za privatno pregledavanje koji sprječavaju web stranice da otkriju korisnika, poput VPN-ova (virtualnih privatnih mreža).
Rekla je da će digitalna putovnica biti prvi korak u zaštiti djece, te da će “važan dio sljedećih koraka” biti osigurati da se “ne zaobiđe.”
Uklanjanje anonimnosti nešto je što su visoki europski političari više puta tražili, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza.
“Želim vidjeti prava imena na internetu. Želim znati tko smije progovoriti,” rekao je u viralnim izjavama ranije ove godine, žaleći se na kritičare koji zahtijevaju transparentnost političara poput njega iza anonimnih online računa. Poznato je da Merz progoni svoje kritičare prema zakonu koji zabranjuje online “uvrede.” Prema izvještajima, ima 300 otvorenih slučajeva protiv takvih uvreda.
Informacije Europske komisije o online privatnosti bile su kontradiktorne. Web stranica Europske komisije navodi da aplikacija za digitalne putovnice za zaštitu djece doista štiti privatnost na internetu te da bi na vladama bilo da zahtijevaju digitalnu putovnicu za pristup internetu i digitalnim uslugama. Virkkunenove izjave prošlog tjedna sugeriraju da ambicije Europske komisije možda nadilaze samo očuvanje privatnosti. Sigurno nadilaze granice EU-a.
Europska komisija otvoreno je promicala cenzuru na međunarodnoj razini, uključujući i u Ujedinjenim narodima. Kada je aplikacija za digitalne putovnice prvi put najavljena, predstavljala se kao alat koji će Komisija EU učiniti dostupnim svim zemljama kao dio vanjske pomoći EU-a i promicati ga na međunarodnoj razini.
