Svjetski dan pčela 2026. godine usredotočen je na to kako ljudi i pčele surađuju kako bi prehranili i održali ljude i okoliš
Obilježavanjem Svjetskog dana pčela svake godine podižemo svijest o ključnoj ulozi koju pčele i drugi oprašivači imaju u održavanju zdravlja ljudi i planeta te o mnogim izazovima s kojima se danas suočavaju. Ovaj dan obilježavamo od 2018. godine, i to zahvaljujući naporima Vlade Slovenije uz podršku ‘Apimondije’, što je dovelo do toga da Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasi 20. svibnja Svjetskim danom pčela.
Datum za obilježavanje / proslavu odabran je jer je to bio dan rođenja Antona Janše, pionira modernog pčelarstva. Janša je potjecao iz pčelarske obitelji u Sloveniji, gdje je pčelarstvo važna poljoprivredna djelatnost s dugogodišnjom tradicijom.
Danas se broj pčela i mnogih drugih kukaca oprašivača smanjuje. Ovaj dan pruža priliku svima nama – bilo da radimo za vladu, organizacije ili civilno društvo ili smo zabrinuti građani – da promičemo akcije koje će zaštititi i unaprijediti oprašivače i njihova staništa, povećati njihovu brojnost i raznolikost te podržati održivi razvoj pčelarstva.
Partnerstvo koje nas sve održava
Tisućljećima su pčele i ljudi dijelili blisku i stalno promjenjivu vezu, oblikovanu načinima na koje su se zajednice diljem svijeta oslanjale na pčele za hranu i egzistenciju, a pčele su često bile dio njihovog kulturnog identiteta. Od lova na med do velikog broja pčelarskih sustava, ovaj se odnos kontinuirano prilagođavao različitim okruženjima, tehnologijama i sociokulturnim potrebama.
Svjetski dan pčela 2026. godine usredotočen je na to kako ljudi i pčele surađuju kako bi prehranili i održali ljude i okoliš. Istaknut će evoluciju pčelarstva u različitim kulturama i krajolicima tijekom tisuća godina, istovremeno promovirajući inovativne pristupe koji poboljšavaju proizvodnju i zdravlje pčela te podržavaju egzistenciju pčelara, uključujući žene i mlade.
Također će naglasiti kako i tradicionalno znanje i moderne tehnologije mogu doprinijeti održivom pčelarstvu te kako partnerstva i uključivi pristupi mogu pomoći u osiguravanju održive budućnosti i za oprašivače i za ljude, istovremeno unapređujući transformaciju poljoprivredno-prehrambenih sustava.
Ova tema usko je povezana s Međunarodnom godinom pašnjaka i stočarstva 2026. i Međunarodnom godinom žena poljoprivrednica 2026., nudeći vrijedne prilike za razmišljanje o ulozi pčelarstva u ruralnim i stočarskim područjima te njegovom doprinosu osnaživanja žena.
UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Republika Slovenija zajednički organiziraju Treći međunarodni forum za djelovanje u području održivog pčelarstva i oprašivanja s temom „Znanost, inovacije i političke akcije za održiviju budućnost,” koji će se održati u Mariboru, u Sloveniji, od 20. do 21. svibnja 2026.
Pčele i drugi oprašivači ključni su za sigurnost hrane, očuvanje bioraznolikosti, otpornost ekosustava i održive izvore prihoda. U vrijeme kada se oprašivači suočavaju sa sve većim pritiscima zbog promjene korištenja zemljišta, neselektivne upotrebe agrokemikalija, klimatskih promjena i drugih ekoloških izazova, hitno su potrebni koordinirani znanstveni, politički i praktični odgovori.
Nadovezujući se na rezultate prethodnih foruma, Forum 2026. godine pružit će platformu za dijalog među kreatorima politika, istraživačima, pčelarima, poljoprivrednim organizacijama, civilnim društvima i predstavnicima privatnog sektora. Rasprave će se usredotočiti na jačanje veze između znanosti i politike, proširivanje poljoprivrednih pristupa pogodnih za oprašivače, poboljšanje međunarodne suradnje i rješavanje novih izazova u kvaliteti i trgovini medom.
Ukratko o zdravstvenim prednostima pčelinjih proizvoda
Kao što je mnogima već poznato, pčele su ključni dio naše opskrbe hranom: procjenjuje se da oko jedne trećine svjetske hrane ovisi o oprašivanju pčela. Osim što su povezane s hranom, pčele nam pružaju i vrijedne tvari za „medicinu” – tj. tvari koje koristimo kao prirodni lijek. Ti korisni pčelinji proizvodi uključuju med, vosak, apiterapiju (pčelinji otrov), pelud, matičnu mliječ i propolis.
Nažalost, tijekom nekoliko posljednjih desetljeća pčelinje kolonije nalaze se u opasnosti. Godine 1947. samo u SAD-u je bilo šest milijuna pčelinjih kolonija, a sada ih ima samo oko 2,5 milijuna.
Došlo je do globalnog pada, a određene populacije pčela nalaze se u opasnosti od izumiranja.
To je zbog mnogih čimbenika, uključujući korištenje pesticida, uništavanje staništa i zagađenje. Suočivši se s propadanjem pčelinjih kolonija, mnoge države diljem svijeta srećom su uvele mjere kako bi pomogle pčelama što je dalo određeni uspjeh i dovelo do manjih oporavaka.
Pčelinji proizvodi pružaju nam mnogo nevjerojatnih zdravstvenih prednosti – daju nam mnogo toga, a jednako je važno osigurati njihovu odgovornu konzumaciju kako bismo osigurali održivost i uspjeh kao vrste u desetljećima koja dolaze.
SIROVI MED
Svima je poznat karakterističan slatki okus meda – i to je jedan od mojih najomiljenijih prirodnih lijekova, osobito tijekom jeseni i zime.
Med ima antimikrobna, antibakterijska, protuupalna svojstva i jača imunološki sustav. Može umiriti/ublažiti grlobolju i pomaže u borbi protiv prehlade, ublažava ili spriječava sezonske alergije, smanjuje rizik od bakterije H. pylori koja napada sluznicu želuca i može dovesti do nastajanja čira na želucu. Med je najbolje prirodno sladilo i dobra alternativa rafiniranom bijelom šećeru. Također je izvrstan lijek za opekline – med se može izravno nanijeti na opeklinu kako bi se spriječilo stvaranje mjehura i ubrzalo zacjeljivanje.
A najveći dodatni bonus meda je što se on ne će nikada pokvariti.
PČELINJI PELUD
Pčelinji pelud u osnovi je sperma biljnog svijeta. Da, dobro ste pročitali – pčele skupljaju pelud na stražnjim nogama i donose ga u košnicu gdje im služi kao hrana – pčele koriste pelud kao primarni izvor proteina.
Pčelinji pelud je pčelinji proizvod koji je iznimno bogat hranjivim tvarima, pun je lako probavljivih proteina, vitamina, minerala, enzima, ugljikohidrata i masnih kiselina – prava je elektrana!
Pelud ima protuupalna, antimikrobna i antikancerogena svojstva, a uz to pomaže i u zacjeljivanju rana te štiti srce snižavanjem količine masnoće u krvi. Športaši također koriste pčelinji pelud u svojim treninzima jer je bogat hranjivim tvarima.
VOSAK
Pčele radilice imaju žlijezde koje luče pčelinji vosak a kojeg koriste za izradu saća u košnici. Pčele lete otprilike 6 puta oko Zemlje kako bi dale pola kilograma pčelinjeg voska.
Pčelinji vosak ima antimikrobna svojstva i djeluje umirujuće na koži. Koristi se pomiješan s maslinovim uljem, biljem ili eteričnim uljima za izradu melema. Obično se koristi za izradu kozmetičkih proizvoda, svijeća, višekratne folije za hranu, a koristi se i u prirodnim tretmanima drva i za brtvljenje pukotina.
PROPOLIS
Propolis je smola koju drveće izlučuje kako bi zacijelilo i popravilo štetu te spriječilo bolesti. Pčele skupljaju ovu smolu kako bi zakrpale košnicu – stoga se naziva još i ‘pčelinje ljepilo.’
Pčele koriste propolis kako bi spriječile ulazak virusa, bakterija i različitih infekcija u košnicu budući je propolis prirodni antibiotik, ima antibakterijsko i protugljivično djelovanje.
Sirovi propolis ima oko 300 spojeva: prepun je protuupalnih, antimikrobnih, antivirusnih i antikancerogenih svojstava, a uz to pomaže i u zacjeljivanju rana i modulaciji imunološkog sustava. Koristi se za inhibiranje gastrointestinalnih infekcija, vaginalnih infekcija i kandide, sprječavanje oralnih bolesti te kod zacjelivanja zubnih rana, kao i za zdravlje kože. Propolis čini čuda u našem tijelu, boreći se protiv bolesti i jačajući naš imunološki sustav.
MATIČNA MLIJEČ
Matična mliječ je bijela mliječ koju rade pčele radilice isključivo za maticu.
Kao i drugi pčelinji proizvodi, matična mliječ ima nevjerojatna protuupalna, antioksidativna, antimikrobna i imunomodularna svojstva. Matična mliječ ima svojstva protiv starenja, produžuje životni vijek i potiče proizvodnju kolagena u koži. Također pomaže u zaštiti mozga od starenja, stimulira mozak, poboljšava mentalno zdravlje i sprječava neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
Matična mliječ može se pronaći kao dodatak prehrani, neke marke meda sadrže matičnu mliječ pomiješanu s njime.
PČELE
Sama pčela ima ljekovita svojstva u svojem otrovu. Poznat kao apiterapija, ubod pčele koristili su kao terapiju pčelari, liječnici i ljudi iz svih sfera života.
Vrstu meda ili bilo kojeg drugog pčelinjeg proizvoda nastojte kupiti od domaćih, lokalnih pčelara.
Pčele su pravi darovatelji prirode koje nam pružaju slatko zadovoljstvo. One iskorištavaju darove prirode na najbolji mogući način i nama čine te darove ne samo dostupnim nego i korisnim.
Sljedeći put kada vidite pčelu izrazite joj svoju zahvalnost za sve što svima nama pruža.
Izvor:
- Food and Agriculture Organization / FAO: World Bee Day 2026, https://www.fao.org/world-bee-day/en
- Josh Gitalis: „Bee Products: Health Benefits and How to Use Them”; https://joshgitalis.com/bee-products-health-benefits-how-to-use-them/
