Hrvatski Fokus
Znanost

JESU LI GENETSKI MODIFICIRANI ORGANIZMI SIGURNI? – Bt toksini, posebno u obliku u kojem su ugrađeni u hranu, mogu preživjeti probavni proces, a njihovi elementi mogu se pronaći u krvotoku ljudi (2)

Postoje slučajevi u kojima su ljudi prijavili alergijske reakcije na konzumiranje Bt toksina kukuruza u SAD-u

 

Stacy Malkan: Dakle, kakve su posljedice za ljudsko zdravlje? I vidimo li dokaze da se ovakvi problemi kod ljudi povećavaju otkad se ova hrana našla na tržištu?

Prof. Michael Antoniou: Ovo je vrlo dobro pitanje, ali nažalost, nisu provedene nikakve epidemiološke studije na ljudima koje bi pokušale povezati povećanje konzumiranja genetski modificirane hrane i negativne zdravstvene ishode, recimo, u američkoj populaciji, gdje se konzumira u prilično velikim količinama u usporedbi s nekim drugim dijelovima svijeta.

Dakle, zapravo nemamo odgovor na ovo vrlo važno pitanje.

Ono što znamo jest da postoje slučajevi u kojima su ljudi prijavili alergijske reakcije na konzumiranje Bt toksina kukuruza u SAD-u (vidjeti slučaj ‘StarLink’ kukuruza). To je bilo davno. ‘StarLink’ kukuruz s Bt toksinom bio je namijenjen za stočnu hranu, ali je nenamjerno završio i u ljudskoj hrani. Bilo je nekih izvješća od ljudi koji su rekli da su imali alergijsku reakciju.

Ne bismo trebali smatrati ovo iznenađujućim jer postoje vrlo čvrste studije o hranjenju životinja – miševa i štakora koje pokazuju da su Bt toksini vrlo imunogeni. Što time mislim?

Izazvat će snažnu imunološku reakciju kod potrošača. To postavlja temelje za razvoj alergije. Dakle, činjenica da su neki ljudi možda imali ovu reakciju nakon konzumiranja ‘StarLink’ kukuruza, ne smatram iznenađujućom, a moglo bi biti mnogo više ljudi. Kao što znate, u SAD-u, intolerancije na hranu, posebno alergije, naglo su porasle posljednjih desetljeća, posebno od lansiranja genetski modificiranih usjeva i hrane u SAD-u. Je li to pridonijelo porastu intolerancije na hranu i alergija? Ovo je valjano pitanje koje treba postaviti i na koje se treba formalno odgovoriti.

Moguća izloženost Bt toksinima

Mogu vam reći prema pedijatrima koje poznajem u SAD-u, kojima obitelji dovode svoju bolesnu djecu s intolerancijama na hranu i alergijama, nakon što su promijenili njihovu hranu i prešli na prehranu organskom cjelovitom hranom, zdravstveno stanje je polako ali sigurno postajalo bolje. Ali je li to genetski modificirana hrana ili ostaci pesticida prisutni u GMO-u i ne-GMO hrani? Ne možemo biti precizni. Ali postoji mogućnost da bi to mogla biti izloženost Bt toksinima.

Regulatori su, bez provođenja odgovarajućih ispitivanja, pretpostavili da će se Bt toksini razgraditi – da ćete ih probaviti i da neće uzrokovati nikakvu štetu. Ispostavilo se da Bt toksini, posebno u obliku u kojem su ugrađeni u hranu, mogu preživjeti probavni proces, a njihovi elementi mogu se pronaći u krvotoku ljudi.

(Vidjeti: „Maternal and fetal exposure to pesticides associated to genetically modified foods in Eastern Townships of Quebec, Canada” – ‘Reproductive Toxicology,’ 2011 May;31(4):528-33; https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21338670/

I tko zna kakve su zdravstvene implikacije toga? Sigurno će izazvati imunološku reakciju. Može li to eskalirati u intoleranciju na hranu i alergiju? Za mene su to sasvim vjerojatni ishodi kojima se treba pozabaviti.

Studija sa štakorima

Stacy Malkan: Razgovarali smo o tomu kako se genetski modificirana hrana mijenjala, ali propisi su još uvijek zaglavljeni u devedesetima. Jedna od promjena je da su, kako su se korov(i) i kukci razvijali oko GM usjeva, kompanije su genetski modificirale biljke kako bi bile otporne na više herbicida odjednom, a ne samo na glifosat, već i na 2,4-D i dikambu. Recite nam nešto o vašem istraživanju toksičnih učinaka kombiniranih pesticida.

Prof. Michael Antoniou: Inspirirani ovom promjenom u uzgoju GMO-a u SAD-u, proveli smo studiju hranjenja štakora izlažući životinje mješavini glifosata, 2,4-D i dikambe. Izloženost je započela sredinom trudnoće kako bi odražavala scenarij izloženosti u stvarnom svijetu i nastavila se do 13 tjedana nakon odbijanja od sisanja. Razina izloženosti bila je na prihvatljivoj dnevnoj razini unosa svakog od ova tri herbicida u Europskoj uniji – doza svakog od ova tri herbicida za koju regulatori kažu da ne bismo trebali vidjeti štetne učinke na zdravlje. Jasno vidimo da jetra ovih životinja pate od oštećenja oksidativnim stresom, a u bubrezima nalazimo još izraženija strukturalna i funkcionalna oštećenja.

Moja grupa je također usred vrlo opsežne analize crijeva svih životinja… Ne mogu ulaziti previše u detalje jer je to neobjavljen rad, ali mogu reći da ne izgleda dobro za životinje. Ključno je da je razina glifosata u ovoj smjesi bila na razini prihvatljivog dnevnog unosa Europske unije – a polovica prihvatljivog dnevnog unosa u SAD-u. Nismo vidjeli značajne zdravstvene posljedice. Ali kada pomiješamo tu razinu glifosata s 2,4-D i dikambom, vidjeli smo najizraženije negativne zdravstvene posljedice.

Ovo nam pokazuje kako regulatori ne uzimaju u obzir kombinatornu toksičnost. Nismo izloženi samo jednoj kemikaliji dnevno. Svakodnevno smo izloženi desecima različitih pesticida putem hrane, a to se dodaje drugim toksičnim kemikalijama iz drugih izvora u okolišu. Dakle, regulatori minimalno moraju sazrijeti i početi razmatrati kombinirane učinke pesticida i opće izloženosti kemikalijama, a ne samo glifosata.

Autor:

Stacy Malkan: „Are GMOs safe? A molecular geneticist speaks out” / 1. dio razgovora – U.S. Right to Know, 10. 9. 2025.; https://usrtk.org/gmo/are-gmos-safe-a-molecular-geneticist-speaks-out/

(Svršetak)

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

Za tehnologiju su važniji patenti, inovacije…

HF

Liječnici koji su dali cjepivo protiv covida-19 bankrotirat će do 2030.

hrvatski-fokus

Prehrambena suverenost su zemlja, voda, sjeme, kruh i solidarnost!

hrvatski-fokus

Deklaracija protiv agrobiznisa (2)

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više