Novi prijedlog zakona EU-a o GMO-ima ukida prava poput pravila o sigurnosti i transparentnosti koja su osigurana prije 25 godina
U Atenskom kulturnom centru (Athens Cultural Centre) 7. svibnja održan je javni događaj o rizicima i utjecajima koje će nove genetski modificirane biljke imati na zdravlje, okoliš, gospodarstvo i društvo pod nazivom: „Naša hrana u riziku: Skrivena promocija GMO-a” koji su održali ‘Greenpeace Grčka’, ‘SITO’ – mreža za očuvanje sjemena i ‘AEGILOPS’ – Grčka mreža za bioraznolikost i ekologiju u poljoprivredi.
Oko 100 ljudi, uključujući i Claire Robinson, sudirektoricu ‘GM Watcha’, sudjelovalo je na ovom događaju slušajući prezentacije znanstvenika, organizacija i predstavnika političkih stranaka. Grčka se, naime, sve do nedavno protivila GMO-ima, ali početkom 2025. sadašnje grčko vodstvo preusmjerilo se na podršku deregulaciji GMO-a u Europskoj uniji, što označava značajan odmak od povijesnog protivljenja zemlje.
Na početku događaja, Myrto Pispini, voditeljica programa u ‘Greenpeace Grčka’ pozdravila je publiku i osvrnula se na prošle akcije organizacije i civilnog društva u vezi s prvom generacijom GMO-a prije 30 godina. Istaknula je „lažna obećanja velikih agrokemijskih korporacija da će GMO-i iskorijeniti globalnu glad, smanjiti primjenu kemikalija i povećati proizvodnju“, naglasivši da se nijedno od tih obećanja nije ostvarilo.+
Zatim je agronom dr. Kostas Koutis, direktor AEGILOPS-a (Grčka mreža za bioraznolikost i ekologiju u poljoprivredi) istaknuo uspješne napore organizacija i civilnog društva u suprotstavljanju prvoj generaciji GMO-a, kao i snagu trenutnog saveza organizacija i skupina protiv nove genetski modificirane hrane. Istovremeno je pozvao sve da se pridruže borbi kako bismo zajedno mogli zaštititi prava građana, hranu i okoliš.
Vasso Kanellopoulou, autorica i istraživačica okoliša te članica upravnog odbora mreže za očuvanje sjemena, „SITO“, naglasila je potrebu da grčki zastupnici u Europskom parlamentu zaštite građane i okoliš glasanjem protiv novog prijedloga zakona: „Tražimo od grčkih zastupnika u Europskom parlamentu da ne podrže ovaj novi prijedlog zakona EU-a o GMO-ima, jer ukida prava poput pravila o sigurnosti i transparentnosti koja su osigurana prije 25 godina. Želimo da zahtjevi za označavanje GMO-a ostanu na snazi.”
Usjevi dobiveni novim genomskih tehnikama predstavljaju prijetnju organskoj i konvencionalnoj poljoprivredi
Menelaos Gardikiotis, poljoprivredni biotehnolog i predsjednik Grčke komore poljoprivrednih inženjera rekao je da usjevi dobiveni novim genomskih tehnikama (NGT) predstavljaju prijetnju organskoj i konvencionalnoj poljoprivredi.
„Naši poljoprivrednici i naš prirodni okoliš postat će pokusni kunić“, rekao je te dodao: „ako je grčka politika doista promicanje visokokvalitetnih proizvoda, genetski modificirani usjevi nemaju mjesta u ovom planu.”
Upozorio je također i na opasnosti ovisnosti poljoprivrednika o patentiranom sjemenu (novi GMO-i patentiraju se poput GMO-a prve generacije). Na kraju je naglasio da „koncept ekvivalencije između konvencionalne biljke i one koja je prošla do 20 genetskih modifikacija, kako je uveden predloženom uredbom, nije utemeljen na specifičnim znanstvenim podatcima, već je proizvoljan pravno/politički konstrukt.” Stoga, rekao je, nema opravdanja za ukidanje procjene rizika, kako je planirano za veliku većinu novih GMO-a.
Panagiotis Kalofonos, glasnogovornik Unije radnih potrošača Grčke (EEKE), naglasio je da ne će biti upravljanja rizicima ili kontrola za nove GMO-e, dodajući da označavanje hrane zadovoljava temeljna prava potrošača na informacije, omogućujući potrošačima da donose informirane, sigurne i zdrave odluke prilikom kupnje. „Prema europskom i nacionalnom zakonodavstvu, prehrambeni proizvodi moraju imati jasne informacije, što osigurava slobodu izbora“, rekao je Kalofonos.
Velike agroindustrijske kompanije dominiraju vlasništvom nad patentima biljaka
Costas Bouyioukos, agronom i profesor bioinformatike na Sveučilištu Paris Cité, upozorio je na učinke patentiranih novih GMO-a, za koje je rekao da predstavljaju „jedan od najvećih ekonomskih, etičkih i ekoloških rizika. Genetski materijal svih oblika života na planetu predstavlja globalnu nematerijalnu kulturnu baštinu.”
Prema novom deregulacijskom režimu za nove GMO-e, nekolicina kompanija moći će „patentirati bilo koji organizam po volji” i „tražiti odštetu čak i od poljoprivrednika koji uzgajaju i štite divlje, stare i izuzetno važne sorte za bioraznolikost te sigurnost i razvoj hrane.” Rekao je da velike agroindustrijske kompanije poput ‘Corteve’ i ‘Bayera’ dominiraju vlasništvom nad patentima biljaka koje se uzgajaju na principu nutritivnog rasta (nove genomske tehnike, NGT). Također proizvode i agrokemikalije, pa će NGT povećati ovisnost o agrokemikalijama.
Kada je riječ o transparentnosti, rekao je da označavanje nije dovoljno: potrebna je procjena rizika i potpuna transparentnost u cijelom lancu opskrbe, kao i zabrana patenata. U suprotnom, korporativna kontrola će se povećati u prehrambenoj industriji i poljoprivredi.
Kostas Arvanitis, zastupnik u Europskom parlamentu iz Lijeve skupine, rekao je da Europska unija varljivo preimenuje deregulaciju u „inovaciju“. Naglasio je da novo zakonodavstvo i deregulacija služe samo korporativnim lobijima i ponovio da se službeni stav Lijeve skupine protivi deregulaciji novih GMO-a.
Postupak koji uvodi nove rizike
Rasprava se potom nastavila s Michaelom Antoniouom, profesor emeritus molekularne genetike i toksikologije na ‘King’s College’ u Londonu. Profesor Antoniou je rekao da su nove genomske tehnike (NGT), kako ih nazivaju, samo nova generacija tehnika genetske modifikacije i potpuno se razlikuju od prirodnih metoda uzgoja.
„Uzgajate biljne stanice u laboratoriju i genetski ih modificirate pomoću GM alata, a zatim uzgajate novu biljku. Ovaj se postupak ignorira u planu deregulacije.” Profesor Antoniou je potom naglasio da je to opasno jer „postupak uvodi nove rizike koje konvencionalni uzgoj ne unosi.”
„Tehnika CRISPR/Cas9 koja se koristi, neizbježno će imati nuspojave koje se ignoriraju, iako se zna da će se pojaviti.”
O tvrdnjama o preciznosti uređivanja gena, profesor Antoniou je rekao: „Alat za uređivanje gena CRISPR/Cas koristi se za ciljanu promjenu gena. Ali genetski inženjer nema potpunu kontrolu nad promjenom koja se događa. Možete dobiti male ili velike promjene. Dakle, čak i na mjestu gdje pokušavate ciljati promjenu, možete stvoriti nove proteine koji mogu biti nesigurni. Doći će i do drugih promjena na mnogim drugim mjestima u genomu. Nenamjerno oštećenje DNK događa se tijekom postupka. Postupak može proizvesti stotine ili tisuće mjesta nenamjernog oštećenja DNK – i tu leži opasnost. Uvijek ćete imati nenamjerno oštećenje: jednostavno je pitanje koliko.”
Opasna „deregulacija“
U svojem izlaganju profesor Antoniou je rekao sljedeće: „Oni koji se zalažu za deregulaciju kažu da ako se možete uvjeriti da biljka NGT-a može nastati prirodnim putem, ne bismo je trebali regulirati i bit će sigurna. Ali nema dokaza da bi se bilo koji genetski modificirani proizvod mogao proizvesti prirodnim putem. Trenutna uredba EU o GMO-ima temelji se na procesu – ona razmatra proces genetske modifikacije u cjelini, kao i konačni proizvod.”
Međutim, prijedlog deregulacije implementirao bi samo regulaciju temeljenu na proizvodu i ignorirao bi proces kojim je proizvod proizveden. Profesor Antoniou je rekao: „Regulacija temeljena na procesu ključna je jer vas proces informira ne samo o tome kako postižete ono što želite, već i gdje stvari mogu poći po zlu. Regulacija temeljena na procesu i proizvodu zajedno jedini je znanstveno utemeljen način reguliranja NGT proizvoda.”
Panhelenska federacija udruga agronoma
Na kraju je potrebno istaknuti jedinstvo svih agronomskih stručnjaka u Grčkoj. Naime, Panhelenska federacija udruga agronoma (skraćeno na grčkom POSG), glavna profesionalna i znanstvena organizacija koja predstavlja agronome (poljoprivredne znanstvenike) diljem Grčke, oštro je kritizirala planove Europske unije za deregulaciju genetski modificiranih biljaka i proizvoda dobivenih novim genomskim tehnikama (NGT).
U priopćenju za javnost, POSG navodi sljedeće:
Procjenjujemo da će provedba predložene uredbe dovesti do:
- Ozbiljnog nedostatka informiranja o hrani koju građani biraju. Nedostatak jasnih i obveznih informacija lišava potrošače njihovih temeljnih prava na slobodan i informiran izbor, jer ne će točno znati što konzumiraju.
- Jačanje sustava ovisnosti proizvođača s ozbiljnim posljedicama za funkcioniranje poljoprivredne proizvodnje i očuvanje njihove autonomije, posebno u pogledu sjemena i biljnog reproduktivnog materijala. Ta ovisnost može imati značajne pravne i ekonomske implikacije zbog patentiranja genetskog materijala.
- Povećani rizik široko rasprostranjene kontaminacije konvencionalnih i organskih usjeva biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama, NGT-a, činjenica je koja ugrožava sigurnost proizvodnih sustava i održivost različitih proizvodnih lanaca.
- Nepredvidivi utjecaji na bioraznolikost – koja je jedna od konkurentskih prednosti zemlje – uz istovremeno potkopavanje identiteta, ugleda i dodane vrijednosti grčkih poljoprivrednih proizvoda.
Sveukupno, ovi događaji postavljaju ozbiljna pitanja u vezi sa zaštitom javnog zdravlja, kao i s očuvanjem temeljnih demokratskih prava, kao što su pravo na informiranje, transparentnost i sloboda izbora.
Treba napomenuti da se mnogi od gore navedenih zaključaka odražavaju i u relevantnom mišljenju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora upućenom Europskoj komisiji (NAT/908 – „Biljke proizvedene korištenjem novih genomskih tehnika – NGT”).
Izvori:
- Claire Robinson (izvješće), GM WATCH: „Public event in Athens, Greece: Experts warn on EU plans on new GMOs” – 15. 5. 2026.; https://www.gmwatch.org/en/106-news/latest-news/20665-public-event-in-athens-greece-experts-warn-on-eu-plans-on-new-gmos
- GM Watch: „Greek agronomists’ association slams EU GMO deregulation plans” – 18. 5. 2026.; https://www.gmwatch.org/en/106-news/latest-news/20666-greek-agronomists-association-slams-eu-gmo-deregulation-plans
