Politike Europske unije dovele do propasti stočarstva. Razlog? Ustrajavanje smanjenju emisija i „klimatskim ciljevima“
Dobro je poznato da europski poljoprivrednici već godinama vode otvoreni rat s Europskom komisijom uz povremene blokade prometa u Bruxellesu i drugim glavnim gradovima svojim traktorima kako bi prosvjedovali protiv štetne klimatske i trgovinske politike Europske unije koja ‘ubija’ poljoprivrednike, a naročito stočarstvo.
No, unatoč tome što su blještave zgrade Bruxellesa opetovano prskane gnojivom, Europska komisija je ostajala pri svojem stavu da su uglavnom krave izvor emisija ugljičnog dioksida, CO2, čiji broj treba smanjiti. Sve do sada.
Nova strategija Europske unije za stočarstvo koja je predstavljena u Strasbourgu kao da je iznenada zaboravila da je stočarstvo sve do nedavno bio problem koji treba riješiti, te se sada sektor stočarstva tretira kao kritična infrastruktura koja je vitalna za očuvanje „strateške autonomije“ EU-a.
U priopćenju za medije objavljenom 7. srpnja Europska komisija je izvjestila da je tog dana usvojila Strategiju za stočarstvo kojom postavlja smjer za prosperitetni stočarski sektor i samodostatni proteinski sustav.
Nova Strategija Europske unije za stočarstvo predstavljena je kao strategija za otporan, konkurentan i održiv sektor stočarstva, strategija koja uključuje teritorijalnu raznolikost i pokazuje europsku izvrsnost.
„Stočarstvo je strateški dio europskog prehrambenog sustava, gospodarstva i ruralnih zajednica. Osigurava visokokvalitetnu hranu – europski stočarski proizvodi prepoznati su diljem svijeta po svojoj kvaliteti i sigurnosti zahvaljujući visokim proizvodnim standardima“, navodi se u priopćenju.
„Europski stočarski sustavi raznoliki su kao i njezini teritoriji – od planinskih ispaša i mediteranskog stočarstva do mješovitih obiteljskih gospodarstava i specijaliziranih proizvodnih sustava – stoga stoka na različite načine doprinosi sigurnosti hrane, teritorijalnoj koheziji, otpornosti na klimatske promjene i europsko biogospodarstvo.“
Raffaele Fitto, potpredsjednik Izvršne komisije tijekom konferencije za novinare održane u utorak 14. srpnja, rekao je da „stočarstvo nije samo stvar poljoprivrede“ te potom objasnio: „Radi se o konkurentnosti, o sigurnosti hrane (…) i o budućnosti Europe.“
Christophe Hansen, povjerenik za poljoprivredu koji je prošle (2025.) godine još uvijek pokušavao obraniti smanjenje poljoprivrednih sredstava u proračunu Europske unije za 25 posto – ponudio je malo više uvida zašto se sada događa ova nagla promjena.
Prema Hansenu, stočarski sektor Europske unije – koji podržava 7 milijuna radnih mjesta i godišnje generira 400 milijardi eura, godinama je u padu i sada je u opasnosti, a rastući obujam praznog poljoprivrednog zemljišta sve više postaje „sigurnosna odgovornost.“
Bez neposrednog ulaganja od 18 milijardi eura koje sektor ne može sam prikupiti, stočarstvo se – zajedno s dugoročnom sigurnošću hrane u Europi – ne može oporaviti.
Kobni „klimatski ciljevi“
Jedino što Hansen i Fitto ni jednom riječju nisu spomenuli jest da su upravo politike Europske unije dovele do propasti stočarstva.
Agresivne direktive o smanjenju emisija sastavljene u Bruxellesu dovele su do toga da su države članice povećale poreze, prisvojile zemljište, pa čak i razmatrale masovno uništavanje stada – i do trećine svih krava diljem europskog bloka – samo kako bi ispunili klimatske ciljeve. Stotine generacijskih farmi od Nizozemske do Irske bile su prisiljene zatvoriti se kako bi izbjegle neizbježan bankrot.
Pa, bolje ikad nego nikad, rekli bi neki.
Odjednom je Europska unija shvatila svoju pogrješku i, slušajući agroznanstvenike, konačno napravila razliku između metana – koji nestaje iz okoliša unutar desetljeća, i industrijskog ugljičnog dioksida, CO2, koji se zadržava stoljećima.
Iako su krave sada postale strateška imovina koju treba braniti, problem je u tome što su nerealni klimatski ciljevi EU-a još uvijek važeći, a ne postoji jasna strategija kako ih postići bez utjecaja na poljoprivredu.
No, savjetodavni odbor Komisije za klimu i dalje vjeruje da optimizacija tehnologije sama po sebi ne će riješiti problem te zadržava svoje preporuke za smanjenje broja stoke, poticanje Europljana na prehranu koja se više temelji na biljkama, povećanje poreza na emisije s poljoprivrednih gospodarstava i daljnje smanjenje subvencija EU-a za poljoprivrednike.
Iznenađujuće je da se Komisija odlučila za suprotan put i umjesto obeshrabrenja konzumacije mesa, pokrenula je kampanju na razini cijelog bloka za promicanje konzumacije mesa, sve dok je proizvedeno u Europi.
Ipak, jedino pitanje sada je – je li se ova promjena dogodila prekasno i može li šteta koju je Bruxelles prouzročio biti popravljena.
Izvor:
Tamás Orbán: „From Problem to Asset: EU Turns 180 Degrees on Livestock Farming“ – The European Conservative, 8. 7. 2026.; EU LIVESTOCK STRATEGY: https://agriculture.ec.europa.eu/overview-vision-agriculture-food/eu-livestock-strategy_en
