Kućni ljubimci nisu glavni globalni problem, ali njihov doprinos otpadu i emisijama nije trivijalan
Poticajno pitanje učenice, gdje su kućni ljubimci u ukupnoj slici otpada, otvara važan, često zanemaren dio materijalnog sustava. Ako je na “stolu” Zemlje danas gotovo 9 milijardi ljudi, oko njega se nalazi i oko 1,5 milijardi kućnih ljubimaca, ponajprije pasa i mačaka. I oni su proizvođači otpada, potrošači resursa i sudionici u ukupnim emisijama.
- Koliko kućni ljubimci pridonose otpadu?
Procjenjuje se da u svijetu živi oko 900 milijuna pasa i 600 milijuna mačaka. U razvijenim zemljama kućni ljubimci čine 10–30 % svih životinja koje žive u neposrednoj blizini ljudi, pa je njihov materijalni trag koncentriran upravo u urbanim sredinama.
- Koje vrste otpada stvaraju kućni ljubimci?
Organski otpad (izmet)
Pas srednje veličine godišnje proizvede 100–150 kg izmeta, mačka 40–60 kg (uključujući pijesak).
U SAD-u psi ukupno proizvedu više od 5 milijuna tona izmeta godišnje, što je količina usporediva s otpadom srednje velikog grada.
Ambalažni otpad
Hrana za kućne ljubimce pakira se u aluminijske konzerve, plastične vrećice i ambalažu od višeslojnih laminiranih materijala. U razvijenim zemljama 3–5 % ambalažnog otpada, potječe iz industrije hrane za kućne ljubimce.
Veterinarski i farmaceutski otpad
Ambalaža lijekova, jednokratni materijali i medicinski otpad – udio je malen, ali stabilno raste.
Oprema i igračke kućnih ljubimaca
Načinjeni od plastike, tekstila i gume, sve to ulazi u tok otpada i ima svoj materijalni trag.
- Najveći skriveni utjecaj je hrana za kućne ljubimce
Ovo je podatak koji se rijetko spominje, psi i mačke troše 10–20 % ukupne proizvodnje mesa u SAD-u. To znači dodatne emisije CO₂, potrošnju vode, zemljišta i ambalaže, sve izvan bilance ljudske prehrane.
- Usporedba s ljudima
Kućni ljubimci nisu glavni globalni problem, ali njihov doprinos otpadu i emisijama nije trivijalan, osobito u zemljama s velikim brojem pasa i mačaka.
Zaključak
Kako se nazočnost u ovim razmatranjima utjecaj kućnih ljubimica uklapa u metaforu “Zemlja je stol”?
Na “stolu” Zemlje, uz 9 milijardi ljudi, “sjedi“ najmanje i 1,5 milijardi kućnih ljubimaca. Njihov izmet, ambalaža hrane, potrošnja mesa i opreme čine dodatni materijalni trag. Upravo takvi svakodnevni, često zanemareni izvori otpada pokazuju zašto je alatničko (materijalno, stvarnosno) i sintezologijsko (sustavno, povezano) sagledavanje nužno. Tek kada se u obzir uzme cjelina – svi ljudi, svi ljubimci, svi tokovi materijala – postaje vidljiv stvarni opseg našeg utjecaja na planet.
1 komentar
Kućni ljubimci, koje ovdje spominjete, su tu ne samo kao zamjena za djecu, igračke ili nešto slično.
Da biste vjerodostojno dali opis potrebe za “kućnim ljubimcima (psi)”, trebali biste načiniti presjek kroz sve ono što te životinje pomažu ljudima u svim različitim djelatnostima.
Psi su čuvari imovine, čuvari ljudi, terapeutski psi za epileptičare, down sindrom, autiste, potrražni psi u gorama, elementarnim nepogodama (ruševine), vodiči sliepih, vojni psi različitih namjena, policijski psi također, vodiči sliepih, lovački psi različitih namjena (ptičari, goniči, donosači, tragači, krvosljednici …), carinski psi potražni, droge, ljudi, kadaverični i, još množtvo drugih namjena.
Da bismo dobili vrstnu obučenu životinju, ogroman broj životinja je u uzgoju i od njih tek jedan dio izpunjava svojstvima uvjete.
Drugi, oni koji su izlučeni iz uzgoja i službe, se udomljuju i postaju ljubimci i družtvo starima, čija djeca rade ciele dane.
Da se vratim na početak i komentar predhodnog članka, jedini koji su štetočine na planetu su ljudi koji su svrhu života našli u neprestanom stjecanju profita. Takvi ljudi su posvuda na vlasti i upravo takvi sviet vode u propast.
Izmet bilo koje životinje je hranjivo koje oplemenjuje zemlju u kojoj se stvara humusni sloj s potrebnim mikroorganizmima.
Ambalažni odpad koji ste spomenuli je material koji se može i treba reciklirati, zajedno s odpadom iz ljudske prehrane, jer konzerva je konzerva, plastika ljudska ili životinjska su iste ako se zbrinjavaju.
Veterinarski i farmaceutski odpad je rezultat političkih odluka.
Primjerice, silvatička bjesnoča za koju se provodi ciepljenje svake godine je nametnuta odlukom politike. Naime, cjepivi traje duže od nametnutog intervala i, da bi se znalo treba li ponovo ciepiti, treba napraviti titar na bjesnoću. Ima li životinja dovoljno antitiela, cjepljenje nije potrebno, ali tada se ne prodaju farmaceutski proizvodi.
Da bi biljke mogle rasti, neobhodan je ugljen dioksid. Stoga ni disanjem ne obterećuju planetu. To rade ljudi prekomjernom deforestacijom.
Točno je da svi imamo ukupan upliv na stanje planeta.
Kod životinja je to najlakše uočiti.
Predatora u prirodi ima onoliko da se mogu prehraniti životinjama koje su njihov plien. Korelacija broja lisica i njihovog pliena je posebice vidljiva svake druge godine. Manja brojnost pliena izravno upliva na brojnost potomstva predatora.
Ne pokušavajmo mi popravljati prirodu!
To je isto što čine transhumanisti ljudima strojevima tzv. 4. industrijska revolucija.
Komentari nisu aktivni.