Pisala je kulturno-povijesne eseje i aktivno surađivala s uglednim njemačkim novinama kao kritičarka talijanske umjetnosti i književnosti
Maria Schmitzhausen (rođena kao Marie von Egger, 21. srpnja 1851./1852. u Trstu, a umrla u Grazu 29. studenoga 1929.) bila je austrijska književnica i esejistica koja je objavljivala pod književnim pseudonimom Paul Maria Lacroma (ili Paul Lacroma). Maria von Egger kćer je financijskog savjetnika. Djetinjstvo je provela u Veneciji, Osijeku, Puli, Budimpešti, Pragu… Obitelj se naselila u Gorici (Gorizia) gdje se školovala kod časnih sestara. Tu je upoznala budućeg muža odvjetnika Camilla von Eggera za kojega se udala 1871. godine.
Govorila je više jezika (njemački i talijanski sigurno, češki, mađarski, hrvatski, slovenski, francuski moguće). Oba roditelja su imala književni talent.
Pseudonim Lacroma potječe od zelenog bajkovitog otočića kod Dubrovnika (Lokrum) gdje je bila mezimica nadvojvodi Maksimilijanu, šefu austrijske mornarice i kasnijem caru od Meksika koji nije imao vlastite djece. Sva njena djela objavljena su na talijanskom jeziku.
Kao kritičar i poznavatelj talijanske umjetnosti surađivala je u značajnim novinama njemačkog jezičnog područja. Povodom 50 obljetnice cara Franja Josipa knjižara Szelinski objavila je njen povijesni roman koji se događa u Akvileji. Većina njenih romana tiče se Gorice (Gorizie). Njezina zbirka kratkih priča “Bagatele” (Trivijalnosti) sadrži priču o grobnici Bourbona u Kostanjevici.
„U doba grofa Mattije della Torrea ondje se nalazilo brdo, obraslo drvećem i uistinu idilično, čiji je šarm i danas jednako jedinstven i poetičan. Taj je visoki dostojanstvenik zasigurno pronalazio veliku radost u osami i blagotvornom miru toga mjesta. Odlazio bi onamo kako bi pronašao utočište od vreve u svom dvorcu u podnožju brda te kako bi u miru, bez ikakvih ometanja, mogao moliti”, napisala je ona.
