U vrtu Galerije Meštrović otvorena izložba „Radoslav Duhović – Povratak Meštroviću“
Povodom 70. obljetnice stvaralaštva akademskog kipara Radoslava Duhovića u Galeriji Meštrović u Splitu u četvrtak, 15. listopada 2026. otvorena je izložba „Radoslav Duhović – Povratak Meštroviću“. Izložba predstavlja djela iz obiteljske zbirke Duhović, zbirke Muzeja grada Splita i fundusa Galerije Meštrović. Autorice i kustosice izložbe su Zorana Jurić Šabić, muzejska savjetnica Muzeja Ivana Meštrovića i Petra Dajak Belas, kustosica Muzeja grada Splita. Likovni postav i grafičko oblikovanje izložba potpisuje Viktor Popović.
Izložba u organizaciji Muzeja Ivana Meštrovića i Muzeja grada Splita vraća u fokus vrhunsko kiparstvo i majstorstvo ručne obradbe kamena Radoslava Duhovića. Na mjestu njihova nastanka ponovno se susreću antologijske Meštrovićeve skulpture koje je Duhović isklesao u kamenu („Dvije udovice“ i „Anđeli svirači“), zajedno s radovima proizašlim iz preostalih dijelova kamena te njegovim dirljivim prikazima ženskih likova, majčinstva i motiva zbjega.
U programu otvaranja su sudjelovale ravnateljice muzeja Sandra Grčić Budimir i Vesna Bulić Bakotić, autorice i kustosice izložbe Zorana Jurić Šabić i Petra Dajak Belas, a posebnu osobnu notu programu dalo je sudjelovanje članova obitelji Radoslava Duhovića, sina Slavena i unuke Maje koja je otvaranje uveličala glazbenom izvedbom na violini.
Ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir istaknula je da je svaka spona s umjetnicima koji su povezani s Meštrovićem poticaj da se iz nove perspektive progovori o Meštrovićevu stvaralaštvu, ali i onima na koje je utjecao i koji su obogatili naše kulturno stvaralaštvo. „Prostor u kojem je Meštrović stvarao danas čuva gipsane Karijatide pred kojima rijetko tko ostaje ravnodušan, a autorice izložbe i kustosice Zorana Jurić Šabić i Petra Dajak Belas u dijalog s Meštrovićevim skulpturama uvode Duhovićeve radove. Kiparski i umjetnički rukopis je različit, ali poruka univerzalna – umjetnost je iznad vremena, a naša obveza čuvati je i davati joj prostora kako bi nas oplemenila“.
Zahvala obitelji Duhović
Ravnateljica Muzeja grada Splita Vesna Bulić Baketić zahvaljujući se obitelji Duhović na inicijativi te autoricama izložbe na angažmanu naglasila je važnost suradnje Muzeja Ivana Meštrovića i Muzeja grada Splita: „Nakon izložbe o Marku Maruliću ovo je druga izložba u kojoj naše dvije ustanove surađuju. Osim što je izuzetno važno kontinuirano poticati među muzejsku suradnju ne postoje prirodniji partneri na području cijeloga grada, bilo da je riječ o povijesti, arhitekturi, povijesti umjetnosti, povijesti skulpture od Muzeja grada Splita i Muzeja Ivana Meštrovića u razvijanju ovakvih sadržaja.“
Izložbu je otvorila zamjenica gradonačelnika Matea Dorčić ističući važnost zajedničkog djelovanja kulturnih ustanova u očuvanju i predstavljanju baštine koja Split čini posebnim. „Kada govorimo o kulturnoj baštini, često govorimo o velikim imenima i djelima koja su obilježila naše gradove. No iza tih djela stoje i ljudi čiji su talent, znanje i predanost bili presudni da umjetnička zamisao postane trajno djelo. Ova izložba upravo nam to pokazuje. Podsjeća nas na vrijednost kiparskog umijeća Radoslava Duhovića i vraća zasluženu pozornost umjetniku čiji je rad duboko povezan s našom kulturnom baštinom“, istaknula je Dorčić.
Akademski kipar Radoslav Duhović (Žrnovo, Korčula, 1929. – Split, 2020.) vrsni je majstor ručne obradbe kamena, tehnike koju je usavršio na zagrebačkoj Akademiji u klasi prof. Kršinića. Tijekom studentskih dana stječe znanja i vještine klešući u kamenu modele skulptura brojnih kipara poput Frane Kršinića, Vojina Bakića, Koste Radovanija i drugih te ubrzo postaje jedan od najboljih majstora obradbe kamena. Kao poseban kuriozitet ističe se činjenica da je između 1963. i 1966. za Galeriju Meštrović prema gipsanim odljevima u kamen prenio Meštrovićeva antologijska djela Dvije udovice i Anđeli svirači, o čemu svjedoči i nekoliko fotografija iz tog razdoblja.
Prijedlog za izložbu došao je od Duhovićevog sina Slavena i želje da se napravi izložba u spomen njegovu ocu, a njome je simbolično obilježena i 70. godišnjica kipareva stvaralaštva (1956. – 2026.). Isto tako, izložba priređena u Meštrovićevu atelijeru za modeliranje gline na simboličan je način ponovno oživjela memoriju mjesta – prikazujući rad majstora u kamenu kroz djela koja su u njemu i nastala. Osim Duhovićevih djela iz obiteljske kolekcije te zbirke Muzeja grada Splita, izložba prezentira i građu iz fundusa Galerije Meštrović te su nakon dugo vremena ponovno izložena kamena inačica Meštrovićevih Dviju udovica i reljef Anđeli svirači, djela isklesana upravo u ovom prostoru vještom rukom kipara Radoslava Duhovića.
Lirik koji stvara
„Radoslav Duhović je lirik koji stvara, u blistavom kamenu, svoje male kipove i reljefe punih oblina, mirnih crta, bez pretjeranog patosa, razigranosti i suvišnog opisivanja. On izbjegava pojedinosti i podređuje ih cjelini i jedinstvu lika. Zaokružuje tu sažetost izvlačeći iz nje ili urezujući u nju samo najpotrebnije naglaske. U toj mirnoći okupljenih, svedenih i pretapljanih oblina, u tim skladno povezanim obrisima, on tiho i prisno ispoljava život. Njegovi ljudski likovi odmjerenim pokretima i stavovima odavaju umjetnikovu bliskost čovjeku; navješćuju i otkrivaju tajnu životne radosti, osmjeh i vedrinu djetinjstva, ljepotu i jedrinu mladosti, jačinu materinstva i dubinu skrivene boli. Istančana obrada kamena, ovog još mladog majstora, prati sukladno njegov izraz koji se otkriva uglađenim, blagim i postepenim, jedva zamjetivim tančinama i mekim podatnim prijelazima. Time, bez jačih zamaha, obzirljivo i plašljivo svladava i smekšava već preko tri desetljeća opori segetski i korčulanski kamen, udahnjujući mu svoju tihu, lirsku i poetsku poruku u nemiru isprelomljenog i uzbuđenog vremena. Tu poruku podupiru i njegovi crteži. On je već pred više od jednog desetljeća, prigodom svoje beogradske izložbe, izjavio: „Smatram da je umjetnik svaki onaj koji zna odstraniti sve ono što je suvišno i zadržati bitno. To znači zadržati cjelinu mase, a odstraniti detalj.“ Radoslav Duhović je u tome, stvarajući u svojoj povučenosti neprekidno i mnogo, ostao dosljedan i našao svoj put kojim i dalje kroči…“ (Cvito Fisković, iz predgovora kataloga izložbe Radoslava Duhovića održanoj u Umjetničkom salonu u Splitu, 1978. godine).
Nivo jezgrovitosti i bitne stilizacije
„Reducirajući svaki ukras, ili elegantni folklorni i modni dodatak, umjetnika zanimaju ponajprije stanja koja obuzimaju tijela: melankolija, sanjarenje, zaštitnički instinkt, kao i one prijelazne situacije od sna ka buđenju u kojima duh i tijelo vode tihe dijaloge u svanuće. Pritom je u najboljim rješenjima dosegnut nivo jezgrovitosti i bitne stilizacije u velikoj mjeri priveden znaku kao raspoznatljivoj Duhovićevskoj šifri za tijelo… Za mali broj njegovih crteža se može reći da predstavljaju nacrtne krokije, a za veći da se radi o potpuno samostalnim i dovršenim primjerima crtačkog plasticiteta. Modelacija figura pretežno u tehnici crne krede takvih je svojstava koji ističu izrazitu ispunjenost oblika skulpturalnim kvalitetama. Sugestija volumena ide gotovo do potpunog poteznog zasićenja na pasažima neprozirne gustoće linijskog nanosa. Crtež u njegovom slučaju svakako znači dopunu kiparskom korpusu i kao znak raspoznavanja izrazito kiparskog stilema i načina razmišljanja u kategorijama arhitektonike prostornih odnosa…˝ (Vinko Srhoj, iz predgovora katologa za Izložbu crteža Radoslava Duhovića održanoj 1989. godine u Galeriji HDLU-a u Splitu)
Izložba se može razgledati do 28. veljače 2027.
