Dosta preglasavanja Hrvata!

U dva navrata Bošnjaci su izabrali hrvatskoga člana Predsjedništva BiH

 

 

Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović izjavila je u Neumu da će Hrvatska snažno diplomatski djelovati prema međunarodnoj zajednici s ciljem dogradnje Daytonskog sporazuma, osiguranja stabilnosti BiH i širega susjedstva te sprječavanju vanjskih utjecaja. Grabar Kitarović je to kazala u svom obraćanju na znanstveno-stručnom skupu koji je se u Neumu održava pod nazivom" Hrvati BiH-nositelji europskih vrijednosti?" Ona je poručila da Hrvatska očekuje hitno donošenje novog izbornog zakona koji će kazala je jamčiti ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda.

– U dva navrata Bošnjaci su izabrali hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, u Mostaru se ne provodi odluka Ustavnog suda te izbori nisu održani više od osam godina. BiH je izložena i novim izazovima, posebice međunarodnom terorizmu i prijetećoj migrantskoj krizi. Raste broj ekstremističkih zajednica. U Republici Srpskoj gotovo da nema povratka izbjeglica i prognanika, a u Federaciji se nastavlja majorizacija Hrvata – naglasila je Grabar Kitarović, dodajući da očekujemo i žurno donošenje novog Statuta Grada Mostara i organizacije lokalnih izbora i pravovremeno djelovanje međunarodne zajednice nužno za stabilnost BiH.

 

Nedugo nakon svog obraćanja, predsjednica Hrvatske je napustila Neum zbog kako je to rečeno brojnih obveza te nije davala izjave za medije kako je to bilo najavljeno.

– Hrvatska očekuje žurno donošenje novog izbornog zakona koji će jamčiti jednakopravnost sva tri naroda, donošenje novoga statuta Grada Mostara i organiziranje lokalnih izbora u tom gradu te pravovremeno djelovanje međunarodne zajednice, koje je nužno za stabilnost BiH i šireg susjedstva, uključujući i unutarnje reformske procese u državi te europske integracije – kazala je Grabar Kitarović.

 

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović u svom je pozdravnom govoru kazao kako će neumski skup rezultirati zaključcima koji će definirati jasan strateški put i odrednice za poziciju hrvatskog naroda u BiH.

– Iskušenja u Bosni i Hercegovini je i previše, a hrvatski narod stavio je sebi kao prioritet da bude nositelj stabilnosti i bh. europskog puta. Jako nam je važno da kroz akademsku misao i kroz znanstvenu djelatnost, jasno poručimo kako vidimo Bosnu i Hercegovinu, kakav je njezin europski put te da vrlo jasan definiramo naš strateški put – istaknuo je Čović.

 

Skupu su se obratili i rektorica Sveučilišta u Mostaru Ljerka Ostojić, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras te rektor Sveučilišta u Splitu i predsjednik Rektorskog zbora Republike Hrvatske Šimun Anđelinović. Suorganizatori skupa su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u BiH, Odjel za znanost i obrazovanje Hrvatskog narodnog sabora BiH, Sveučilište u Mostaru, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Splitu, te Institut za društveno-politička istraživanja iz Mostara. (M. Smajkić, Dnevni avaz)

 

Stier upozorava na krizu u BiH bez novog izbornog zakona

 

Usvajanje novog izbornog zakona nužno je kako Bosna i Hercegovina ne bi zapala u novu političku krizu, kazao je u Neumu ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Davor Ivo Stier. To je najvažnija politička poruka s kojom su hrvatski čelnici stigli na skup o Hrvatima u BiH, pošto je i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović ranije rekla da “očekuje žurno donošenje novog izbornog zakona koji će garantirati ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda”, javljaju agencije. Stier je govorio kao uvodničar naučne konferencije "Hrvati BiH nositelji europskih vrijednosti?", na kojem osim Grabar-Kitarović sudjelovao i hrvatski član BiH Predsjedništva Dragan Čović.

 

– Za uspješnost europskog puta nužno je paralelno voditi dva procesa. S jedne strane, to je nastavak provedbe socijalno-ekonomskih reformi, a s druge strane nužno je ući u političke reforme, posebice u pogledu reforme izbornog zakonodavstva – rekao je Stier i pojasnio kako rok što ga je Ustavni sud BiH dao za reformu izbornog zakonodavstva istječe u lipnju 2017. godine.

Po presudi Ustavnog suda BiH iz 2016. nalaže se promjena načina biranja izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda budući je diskriminirala Hrvate i omogućavala brojnijim Bošnjacima da im nametnu vlast.

 

Stier je zbog toga pozvao na provođenje važnih reformi.

– Poznato je da se u izbornoj godini 2018. više ne će moći mijenjati pravni okvir za izbore. Zbog toga je ovo proljeće pravo vrijeme da se taj važan dio političke reforme provede, jer ako do toga ne dođe, legitimitet izbora 2018. bit će doveden u pitanje, i doći će do novog produbljivanja političke krize u BiH – istakao je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova.

 

On se u svome izlaganju pozvao i na analizu Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara u kojoj su navedeni brojni primjeri narušavanja prava Hrvata kroz izmjene Dejtonskog mirovnog sporazuma.

– Mi ne govorimo ovdje o novom Daytonu, ili novom Ustavu, već o tome da su se u posljednjih 20 godina više puta mijenjali važni i temeljni elementi na način da se sve više udaljavalo od koncepta BiH kao države triju jednakopravnih naroda i jednakopravnih građana. BiH nije država samo jednog naroda, niti  samo jedan narod može pretendirati na monopol glede državotvornosti – rekao je Stier.

 

I Grabar-Kitarović je ranije ocijenila je da je “puzajućim” izmjenama Daytonskog sporazuma i odlukama visokih međunarodnih predstavnika ‘ugrožena konstitutivnost i ravnopravnost Hrvata u BiH’ i najavila da će Hrvatska pojačati diplomatske napore kako bi se dogradio DAYtonski mirovni sporazum i spriječili vanjski utjecaji u BiH i širem susjedstvu.

 

Stier je ponovio da se Hrvatska snažno zauzima za jačanje BiH i njezin euroatlantski put.

– Temeljne smjernice hrvatske politike prema BiH su čuvanje njezina teritorijalnog integriteta, osiguranje mira i stabilnosti te zalaganje za konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH koja je neraskidivo povezana s brigom za cijelu BiH u duhu ravnopravnosti Hrvata, Bošnjaka, Srba i svih bosanskohercegovačkih građana. Hrvatska smatra da je upravo euroatlantski put BiH način da se uspješno ostvare ti međusobno povezani ciljevi – dodao je šef diplomacije Hrvatske. (Dnevni avaz)

 

Etnička federalizacija ni u jednoj varijanti nije rješenje za BiH

 

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je u Neumu kako etnička federalizacija ni u jednoj varijanti nije rješenje za BiH.

– I danas postoji svojevrstan oblik federalizacije BiH, no ni u jednoj varijanti etnička federalizacija nije prijedlog ni rješenje – izjavio je novinarima hrvatski član Predsjedništva BiH koji je danas sudjelovao na otvaranju međunarodnog naučnog skupa pod nazivom "Hrvati u BiH – nositelji europskih vrijednosti?".

 

Čović je, govoreći o europskoj perspektivi BiH, kazao kako je uvjeren da će BiH do kraja godine dobiti kandidatski status.

– Gotovo sam uvjeren da ćemo u tome uspjeti i da će BiH dobiti kandidatski status – naglasio je Čović.

Komentirajući posljednja politička događanja u zemlji i koliko ona mogu utjecati na europsku perspektivu BiH, on je u izjavi za medije kazao kako „kriza zasigurno ne može doprinijeti europskom putu BiH“, prenosi Fena.

– Može nas samo motivirati da budemo još dinamičniji u provođenju svih planova i agendi koje smo predstavili prijateljima iz EU-a – kazao je Čović.

Izrazio je uvjerenje da će kriza za hrvatske predstavnike imati motivirajući karakter za izgradnju najboljih odnosa, bez obzira „na one snage koje čine sve da zadrže status quo zemlje“.

– Jasno je da svaka kriza ne dolazi sama po sebi i da će tržiti dodatne napore da vlast počne normalno funkcionirati – ocijenio je Čović.

 

Govoreći o znanstvenom skupu, koji se pod nazivom „Hrvati u BiH – nositelji europskih vrijednosti?“ održava u Neumu, kazao je kako je siguran da će zaključci skupa dati vrlo jasan strateški pravac zajedničkog djelovanja kako bi se osigurali adekvatne odnosi u BiH i apsolutna jednakopravnost hrvatskog s druga dva narod te stvorio ambijent za europsku BiH u kojoj će se ostajati, a ne odlaziti.

 

Rektorica Sveučilišta u Mostaru Ljerka Ostojić medijima je kazala kako hrvatski narod, koji je „starosjedilački i autohtoni narod BiH“, već dijelom EU te da će kroz obrazovanje pridonijeti kvalitetnijem životu i rješenjima prihvatljivim za sve narode.

– Ovaj skup pokazuje da možemo prezentirati činjenice o višestoljetnoj prisutnosti Hrvata iz BiH u Europi, ali isto tako i da je akademska zajednica sposobna donositi strategije koje će osigurati da Hrvati ostanu konstitutivan narod BiH, da tu opstanu, rastu i kao takvi doprinesu ulasku BiH u EU – rekao je rektor zagrebačkog univerziteta Damir Boras. (Fena)

 

Sarajevski unitarni HNS kritizirao Dragana Čovića

 

„Otužnom, međutim, držimo činjenicu što je organizator skupa još jedanput – izostavljajući pozvati na skup značajan broj znanstvenika i javnih djelatnika iz reda hrvatskog naroda – demonstrirao i djelomično potvrdio kako on nije član Predsjedništva BiH koji zastupa prava, interese i potrebe svih, nego samo dijela Hrvata BiH", poručili su iz Hrvatskog narodnog saveza. Hrvatski narodni savez BiH (HNS BiH) kao politička stranka i pravni slijednik HSS-NHI pozdravlja i smatra hvale vrijednim napor člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata da organizira znanstveni skup u Neumu pod nazivom "Hrvati BiH – nositelji europskih vrijednosti?"

 

„Otužnom, međutim, držimo činjenicu što je organizator skupa još jedanput – izostavljajući pozvati na skup značajan broj znanstvenika i javnih djelatnika iz reda hrvatskog naroda – demonstrirao i djelomično potvrdio kako on nije član Predsjedništva BiH koji zastupa prava, interese i potrebe svih, nego samo dijela Hrvata BiH koji dijele njegova ideološka i politička uvjerenja, zbog čega je pozvao na skup samo one koji dijele njegova opredjeljenja i uvjerenja.

 

Politička uvjerenja i opredjeljenja koja on zastupa i promovira, a koja se u realnom svode na podjelu BiH su suprotni vrijednostima, standardima i normama na kojima je konstituirana suvremena Europa.  Kao takva ona su suprotna i interesima hrvatskog naroda u cjelini, napose u BiH“, poručili su iz HNS-a. U toj stranci smatraju da ogromna većina Hrvata, kako u BiH, tako i u Hrvatskoj ne dijele opredjeljenja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, te da Dragan Čović i njegovi sljedbenici nisu nositelji europskih vrijednosti. (Slobodna Bosna)

 

Picula: BiH će morati mijenjati ustav da bi postala članica EU-a

 

Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (SDP) ocijenio je danas u Neumu da će Bosna i Hercegovina morati mijenjati ustav i zakone na putu prema Europskoj uniji ističući kako bi veliki korak k stabilizaciji predstavljala izmjena izbornog zakona kojom bi se onemogućilo nametanje političkih predstavnika između triju konstitutivnih naroda.

„Ako BiH želi biti članica Europske unije, a podnijela je zahtjev, i ukoliko EU zaista želi, a pustio je u proces da BiH jednoga dana postane članica, mislim da će ta pitanja morati biti rješavana“, rekao je Picula upitan oko izmjena izbornog zakona i prilagođavanja ustava te zemlje na konferenciji o Hrvatima u BiH.

 

Po njemu radi se o dugoročnome procesu kojega bi BiH trebala početi provoditi kako bi funkcionirala kao “demokratska, multietnička, gospodarski perspektivna i socijalno pravedna zemlja”. Pri tome je naveo kako je nedopustivo zlorabiti zastupljenost pojedinih naroda u institucijama države nadglasavanjem i izborom nelegitimnih predstavnika zbog čega su Hrvati u BiH majorizirani.

„Ono što ja kao zastupnik i ne samo ja u Europskom parlamentu pokušavam uvjeriti jeste da je složenost BiH i prava njezinih konstitutivnih naroda doista da budu pravično zastupljeni i to ne smije dolaziti u pitanje“, rekao je Picula pojašnjavajući kako bi izmjena izbornog zakona kojom bi se uklonili strahovi u višenacionalnoj državi od nadglasavanja, da bi došlo do ubrzavanja drugih reformi.

 

Picula je sudjelovao na znanstvenoj konferenciji Hrvati u BiH nositelji europskih vrijednosti koja se održava u Neumu te govorio na panelu posvećenom europskome putu kao okviru za demokratizaciju BiH. Potrebu izmjene izbornog zakona naglasili su tijekom dana u svojim obraćanjima i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović te ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier. (Vijesti.ba)