Od posjeta Aleji glagoljaša postoji izraženi interes za glagoljicom
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski kipar Marijan Glavnik rođen je 1950. godine u Virju. U Zagrebu je završio Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna te diplomirao na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Prvi mu je profesor Želimir Janeš, a kasnije Ivan Sabolić kod koga polazi Majstorsku radionicu. Djelovao je u prosvjeti, autor je respektabilnog kiparskog opusa, od niza Križnih puteva, javnih spomenika i nekoliko iznimnih ciklusa, kuća, aktova, glagoljice. I danas je iznimno aktivan, svakodnevno djelujući u svome atelijeru u Sisku.
• Doista, nakon nekoliko desetljeća, nema niti traga naznakama umora? Niste zasićeni radom, umjetnošću?
– Umora ponešto ima ali to je rezultat stanovitih zdravstvenih problema, ali, volja za radom je još uvijek veoma jaka. Nastojim biti svaki dan u atelijeru, s početnom strašću stvaranja, naravno uz teškoće koje ova životna dob nosi.
• Na čemu se trenutačno radi u atelijeru?
– Već neko vrijeme radim na motivima glagoljice, dakle glagoljskih slova. Zanima me glagoljica kao medij skulpture. Glagoljica je strašno likovna. Pokušavam slova tretirati skulptorski. Naravno, dosta radim i crteže, nekoliko je reljefa u atelijeru. Tema je neiscrpna, svako pojedino slovo može se varirati na bezbroj načina.
• Glagoljica mi se čini vrlo zanimljiva kao apstraktni motivi.
– O tome sam i govorio, ona je toliko likovna, s toliko grafičke ljepote. Suhoparnost tzv. „glagoljičkih slova“ naprosto mami da ih likovno rješavate nanovo i nanovo.
• Što povezuje skulpturu glagoljskih slova, crtež i reljef?
– Motiv je isti, u pitanju su dvije ili tri dimenzije. Između crteža i skulpture je reljef. Izazovi su vrlo slični, naravno kao kipar preferiram skulpturu kao svoj izvorni medij.
• Koje Vam je slovo najzanimljivije?
– Ne izdvajam niti jedno, sva su jednako privlačna i lijepa. Nema slova koga ne bih radio. Kad se krene u rad i istraživanje pojedinog slova ne znam što se sve može otvoriti. Najzanimljivije je to kuda vas odvede početna ideja. Izazov još uvijek traje.
• U kojem formatu izvodite slova?
– Uglavnom galerijski formati.
• Kada se pojavio interes za glagoljicu?
– Davno nas je profesor Janeš vodio u Istru, Roč, na Aleju glagoljaša. Ostao sam zapanjen. Od tada postoji moj izraženi interes. Skulpture slova u prostoru, predivno. To je bilo izuzetno iskustvo, taj kratak put od Roča do Huma uz štacije kraj ceste oplemenjene skulpturama u kamenu na temu glagoljice.
• Ljubav na prvi pogled?
– Da, upravo tako.
• I sada, unazad nekoliko godina iznova slova?
– Da, sjetio sam se svega i počeo raditi na glagoljici. Dugo se ideja kuha, život nosi svoje a kada ideja sazrije morate krenuti u realizaciju.
• Prof. Janeš je očito imao jak utjecaj na Vas.
– On me je naučio svemu, kako se radi, sve, i drugi su, ali on je bio najvažniji. Naučio me je i zanatu i pristupu umjetnosti, radu. Naravno, uz prof Janeša, na ALU sam puno naučio od prof. Sabolića, Peića, Ružića, Šebalja i sijaset izuzetnih profesora i umjetnika.
• Što je s drugim ciklusima, kuće, aktovi…?
– Trenutačno ne jer sam u potpunosti okrenut slovima, no tu i tamo, znam se vratiti ponekoj temi iz prošlosti s idejom kako bih drugačije mogao riješiti određeni problem. Ali u pravilu ne diram stare teme jer mislim da to jednostavno nema smisla, osim ako ne naiđe dobar razlog za varijaciju.
• Što je s izlaganjem?
– Bez potpore zajednice ne možete izlagati a u Hrvatskoj se godišnje proizvede niz vrlo kvalitetnih radova, no kod nas nema tržišta, što može raditi slikar ili kipar nakon ALU, od nečega se mora živjeti a danas je to neizvedivo jer ne zaboravite materijal je vrlo skup a i trošak izložbe pada isključivo na autora, kako onda raditi, izlagati i zadržati visoku razinu autorstva.
• Kako gledate na umjetnost općenito?
– Unatoč svemu umjetnost napreduje i mi u Hrvatskoj, već sam rekao, produciramo niz iznimnih djela, vremena su teška i u njima prvo stradava umjetnost, međutim nedamo se, pogotovo mlađi.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više