Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu kao svoju sljedeću premijeru najavljuje, u petak 9. svibnja, jednu od najljepših i najemotivnijih opera slavenskoga glazbenog repertoara, Rusalku Antonína Dvořáka, pod ravnanjem maestra Srbe Dinića
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu kao svoju sljedeću premijeru najavljuje, u petak 9. svibnja, jednu od najljepših i najemotivnijih opera slavenskoga glazbenog repertoara, Rusalku Antonína Dvořáka, pod ravnanjem maestra Srbe Dinića, čiju režiju potpisuje talijanska operna redateljica Caterina Panti Liberovici. Tako se Dvořákova operna bajka ‘Rusalka’ nakon gotovo sto godina vraća se na pozornicu zagrebačkog HNK-a
Više od svega na svijetu vodena nimfa Rusalka žudi postati ljudskim bićem kako bi osvojila srce mladoga Kneza. No, ta želja ima i svoju cijenu i dovodi malu nimfu pred pitanje − je li san vrijedan najveće žrtve? Ako Rusalka postane ljudsko biće izgubit će dar govora, a ako Knez prezre njezinu ljubav, oboje će biti zauvijek prokleti.
Rusalka je najpoznatija opera češkog romantičara Antonína Dvořáka, skladana na bajkoviti libreto Jaroslava Kvapila. Legende o rusalkama, riječnim duhovima, odnosno nedobrohotnim vodenim djevojkama iz slavenske mitologije, u svojim su bajkama zapisali Dvořákovi suvremenici, poznati češki pisci Karel Jaromír Erben i Božena Němcová. Sam libreto svoje nadahnuće vuče iz bajke o Maloj sireni Hansa Christiana Andersena čija je radnja u glavnim crtama identična onoj u Dvořakovoj operi, ali i iz pripovijetke o Undini njemačkog pjesnika Friedricha de la Motte Fouquéa i simbolističke drame Potonulo zvono Gerharta Hauptmanna.
Tužna, moderna bajka
Snoviti ugođaj ove »tužne, moderne bajke«, kako ju je opisao sam libretist, nadahnuo je Dvořáka na skladanje poetične i senzualne impresionističke glazbe prepune melodijske imaginacije i vrsne orkestracije, poput sugestivnog izraza igre valova i odsjaja mjesečine na površini jezera. U Dvořákovoj Rusalki, u primjeni lajtmotiva, čujni su i odjeci vagnerizma, ali i skladateljevo umijeće kontrastiranja. Dvořák posve različitim izražajnim sredstvima prikazuje dva suprotstavljena svijeta, onaj vilinski i onaj ljudski, a jedinstvenim melodijskim linijama postiže začudan kontrast između eterične Rusalke i strastvene Kneginje. Na taj način Dvořák podcrtava tezu iz Kvapilova libreta o nemogućnosti spajanja dvaju svjetova i sudbini pojedinca koji, zbog izlaska iz svoga svijeta, biva izbačen iz obaju.
Premijera Rusalke odigrat će se točno 99 godina nakon posljednje zagrebačke premijere te opere koja će nakon Drugoga svjetskog rata trajno nestati s repertoara zagrebačke opere. Režiju Dvořákove opere-bajke potpisat će talijanska operna redateljica Caterina Panti Liberovici, a za dirigentskim će se pultom naći Srba Dinić.
Autorski tim
Dirigenti
Srba Dinić, Andrej Vesel
Redateljica
Caterina Panti Liberovici
Scenografkinja
Lara Cannito
Kostimografkinja
Alessandra Garanzini
Oblikovateljica svjetla
Chiara Lussignoli
Koreografkinja
Anna Laura Miszerak
Zborovođa
Luka Vukšić
Asistent dirigenta
Andrej Vesel
Asistentica redateljice
Kristina Grubiša
Asistentica scenografkinje
Nika Vojvoda
Asistentica kostimografije
Ana Trišler
Jezična savjetnica
Slavomira Ribarova
Ansambl predstave
Princ
Tomislav Mužek, Stjepan Franetović, Domagoj Dorotić
Rusalka
Valentina Fijačko Kobić, Josipa Lončar, Marija Lešaja (studijska uloga)
Vodenduh
Luciano Batinić, Toni Nežić, Youngkug Jin
Ježibaba, vještica
Dubravka Šeparović Mušović, Martina Mikelić
Strana kneginja
Sofija Petrović, Marta Musap
Lovac
Ivo Gamulin, Lovre Gujinović
Lugar
Josip Švagelj, Ladislav Vrgoč
Kuhar
Petra Cik, Josipa Gvozdanić
Prva vila
Gabriela Hrženjak, Marija Ticl, Petra Cik (studijska uloga)
Druga vila
Mia Domaćina, Marija Lešaja
Treća vila
Margareta Matišić, Iva Krušić
ORKESTAR I ZBOR OPERE HRVATSKOGA NARODNOG KAZALIŠTA U ZAGREBU
Inspicijentice
Aleksandra Ćorluka, Zrinka Petrušanec
Šaptačica
Marija Dražančić
Koncertni majstori
Mojca Ramušćak, Zvonimir Krpan
Voditelj studija opernih uloga
Darijan Ivezić
Voditeljica korepetitora
Nina Cossetto
Korepetitorice
Helena Borović, Hui Won Lee
