U povodu 170. godišnjice slikareva rođenja, Galerija umjetnina odlučila je podsjetiti na Bukovčevu ulogu u razvoju splitske likovne umjetnosti
U Galeriji umjetnina u Splitu u četvrtak, 25. rujna 2025. otvorena je izložba „Vlaho Bukovac i Split – povodom 140. godišnjice prve likovne izložbe u Splitu“. Izložba je postavljena u kustoskoj koncepciji Bože Majstorovića i Iris Slade.
U sklopu izložbe predstavljen je presjek Bukovčevih radova nastalih i izlaganih u Splitu od 1884. do 1930-ih godina. Djela dolaze iz fundusa Galerije umjetnina, kao i iz brojnih hrvatskih muzeja i privatnih zbirki. Cilj izložbe je, kako ističu organizatori, podsjetiti na Bukovčevu ključnu ulogu u oblikovanju kulturnog identiteta Splita te njegovo mjesto u hrvatskoj i europskoj umjetnosti.
Vlahini boravci u Dalmaciji
Tijekom pariškog razdoblja Bukovac je redovito posjećivao domovinu, no samo je jednom predah od Pariza trajao duže. Od jeseni 1884. do kraja ljeta 1885. godine Bukovac se povukao u Dalmaciju, ponajprije da sam sa sobom raščisti osobne likovne dileme. Uz kraća zadržavanja u Zadru, Korčuli, Dubrovniku i Cavtatu, većinu je vremena proveo u Splitu, a taj boravak smatra se jednim od najznačajnijih događaja u likovnom životu Splita 19. stoljeća. Bukovac je u tom periodu naslikao stotinjak portreta te je aktivno sudjelovao u društvenom životu Splita, baveći se podjednako umjetničkim i nacionalnim pitanjima. Svoju bogatu splitsku aktivnost okrunio je velikom izložbom u staroj Realki izlažući impozantne portrete Splićana svih dobi i društvenih slojeva, a ujedno je to bila i prva likovna manifestacija u Splitu, popraćena priličnim publicitetom i odobravanjem.
Kustos izložbe Božo Majstorović je istaknuo da je Bukovčeva izložba iz 1885. bila prekretnica za splitsku likovnu scenu. „Izložba u Splitu 1885. godine bila je u stvari kulminacija njegovog kratkog, ali vrlo plodnog boravka u gradu. U samo godinu dana naslikao je veliki broj portreta, no ono što je novo otkriveno ovom prigodom jest da je radio i vedute Splita, a izložio je i dvije slike koje je planirao predstaviti na pariškom Salonu. To nije bila samo prva, već i najopsežnija Bukovčeva izložba u domovini, i ona je označila početak splitske moderne umjetnosti“, kazao je Majstorović.
„U rujnu 1885. godine Vlaho Bukovac je u dvjema dvoranama Kraljevske škole izložio više od četrdeset platana uz nekolicinu manjih žanrovskih slika, nekoliko morskih pejzaža i pokoju manju skicu jednako manje važnosti. Izložba u Velikoj realci, koja je bila smještena u zapadnom krilu Prokurativa, bila je prva likovna manifestacija u Splitu i rodno mjesto splitske moderne umjetnosti. Povodom njene 140. obljetnice, koja se preklapa sa 170. godišnjicom slikareva rođenja, Galerija umjetnina odlučila je podsjetiti na Bukovčevu ulogu u razvoju splitske likovne umjetnosti. Budući da je umjetnikovo ime vezano uz najznačajnije događaje koji su obilježili njezinu ranu povijest, tu ulogu možemo okvalificirati utemeljiteljskom.
Izložba u Splitu 1931.
Posebno prisan i obostrano uvažavajući odnos grada i umjetnika, uspostavljen tijekom njegova jedinog duljeg boravka u Splitu, od kasne jeseni 1884. do rane jeseni 1885. godine, vidljiv je i u kasnijim susretima, a zadržao se i nakon smrti. U Splitu je Bukovac imao najopsežniju samostalnu i prvu posthumnu izložbu u domovini. Kada Galerija umjetnina bude otvorena 1931. godine, dvadesetak Bukovčevih slika bit će izloženo u najljepšim prostorijama.
Zbog portreta don Frane Bulića, koji su naručili njegovi učenici nakon prisilnog umirovljenja, Bukovac dolazi u Split početkom 1897. godine. Na glasovitoj Prvoj dalmatinskoj umjetničkoj izložbi 1908. godine, postavljenoj u tek izgrađenom Hrvatskom domu, Bukovac je s osamnaest slika bio najzastupljeniji autor. Za trajanja izložbe boravio je nekoliko dana u Splitu. Kao gestu podrške splitskim i dalmatinskim umjetnicima prihvatio je mjesto počasnog predsjednika na izložbi začetog Društva hrvatskih umjetnika Medulić.
Zadnja izložba s Bukovčevim radovima u Splitu za njegova života, ali bez njegova prisustva, bila je Izložba jugoslavenskih umjetnika iz Dalmacije 1919. godine u novoj zgradi Velike realke. I nakon smrti Split će zadržati poštovanje prema velikom umjetniku, držeći ga, s pravom, dijelom vlastite prošlosti. Kao zasebni dio Jadranske izložbe, organizirane povodom završetka Ličke pruge 1925. godine, u foajeu Općinskog kazališta osim djela Medovića i Rendića izloženo je i trideset i pet Bukovčevih slika.
U Splitu nije slikao
Nove spoznaje uvelike su nadopunile i promijenile sliku o Bukovčevom boravku i radu u Splitu sredinom 80-ih godina XIX. stoljeća. U Splitu nije slikao niti je u Velikoj realci izložio isključivo portrete, kao što se do sada u pravilu navodilo. Osim Splićana slikao je i Split (Ribarice / Luka s lađama). Izložio je i žanrovski raznolike radove koji su nastali u Cavtatu i u Korčuli. Među njima su bile dvije slike koje je planirao izložiti na pariškom Salonu: Konavoka u zimskom ruhu i Kupanje na žalu, u međuvremenu zagubljeni rad koji se do sada datirao u 1890. godinu. Uz Bukovca nekoliko radova je izložila i Marija Koporčić, diletantica profinjenog i uzvišenog umjetničkog ukusa koja je slikaru bila vrijedna saveznica.
Obilježavanje sto četrdesete na izložbi će biti zastupljene odabrane umjetnine iz Arheološkog muzeja u Splitu, Centra za odgoj i obrazovanje Tuškanac u Zagrebu, Muzeja grada Splita, Muzeja i galerija Konavala, Kuće Bukovac u Cavtatu, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, Narodnog muzeja Zadar, Splitsko-makarske nadbiskupije te privatnih vlasnika u Kuni, Zagrebu i Splitu.
Izložba ostaje otvorena do 30. studenog 2025.
