Prvi zadatak, kojemu je ozbiljno pristupila Hrvatska ustaška vlada
Ing. Ivo Bulić: „Novi list“, Zagreb, br. 24, 22. svibnja 1941. – 6
Nakon stoljetnog čekanja našeg seljačkog naroda, da se spasi od vjekovnog straha pred velikim poplavama, koje su kod nas vrlo česte a u posljednjim decenijima učestale gotovo dva puta godišnje došao je čas da se taj strah i ta nevolja postupno odstrani od našega seljačkog naroda.
Ostvarenjem Nezavisne Države Hrvatske ustaški borci nakon ispunjenog zadatka ostvarenja samostalnosti i svoje države, pristupili su velikom radu. da privedu u djelo ono, što su drugi narodi ili bolje druge državne vlasti za svoj narod učinili već odavna, a što tuđinske uprave u Hrvatskoj nisu htjele da učine za Hrvatski narod bojeći se. da bi ga ojačali i kao takovim ne bi mogli po svome planu i dalje vladati odnosno i dalje ga robiti.
Poznato je cijelom kulturnom čovječanstvu, da su radovi na melioracijama zemljišta, obrani od poplava, odvodnjavanja i navodnjavanja imali već stoljećima ne samo ekonomski značaj, već i kulturni gotovo u svim državama svijeta, pa su ti radovi u životu pojedinih naroda odigrali otsudnu ulogu u njegovom razvitku kulture i napredka. Što najbolje dokazuju ostatci velikih radova ove vrsti u Španiji, koji su djelo Arapa itd.
U prostranim i plodnim dolinama gotovo svih velikih rijeka na svijetu — natapanih plodnim muljem — stvarale su se najveće kulture naroda, a uz to i najveća djela, koja su čak od davnih stoljeća ostala sadašnjim pokoljenjima. Te doline pružale su mogućnost u prvom redu za razvitak poljoprivrede, kojom se je čovječanstvo u prošlim stoljećima najviše bavilo, a s time u vezi osigurani su bili i najbolji uvjeti za ekonomski i kulturni napredak pojedinih naroda.
Poznato je, da velike i bogate ravnice, koje dolaze pod vodu kod svih velikih vodostaja, nisu nikada mogle biti iskorišćene u ekonomskom pogledu, bez da se obave veliki radovi za obranu od tih velikih voda. Sva ta velika poplavna područja, koja su u podunavskom bazenu bila samo pusta mora, nisu u ekonomskom pogledu ništa značila, dok se nisu obavili ti veliki tehnički radovi obrane od vode. Kad se je to provelo uzduž Dunava, Tise i drugih njihovih pritoka te ravnice postale su hambar ne samo za srednju Evropu, nego gotovo za cijelu južnu Europu.
Znajući to Hrvatska Ustaška Vlada u svojoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj pošla je na djelo, da obrani poplavna područja uz svoje velike rijeke i da ih osposobi za ekonomsko iskorišćivanje a ujedno, da seljački narod u onim krajevima, gdje se nalaze ta poplavna područja zaštiti od vjekovne opasnosti i tako osigura mu trajan i siguran život u svom domu.
U tu svrhu Hrvatska Ustaška vlada odobrila je prvi veliki iznos u sumi od 108 milijuna dinara za isušenje posavskih polja, a djelomično i dijelova Podravine. Tako će se iz tih kredita ovih dana započeti sa radovima na isušenju Jelas polja, Crnac polja i djelomično Lonjskog polja, gdje su radovi bili obustavljeni 1914. god. nastupom svjetskog rata.
Od tada pa do danas na isušenju Lonjskog polja srpske vlasti, koje su gospodarile u Hrvatskoj nisu poduzele ništa, da bi se našem siromašnom posavskom seljaku pomoglo, a koji je siromašan samo radi toga, što mu je život i imovina stalno ugrožena od te strašne pojave — poplave.
Danas kad se započima tim velikim radovima na isušenju Lonjskog polja, koji ujedno predočuju jedan teški zadatak na svladavanju ogromnih vodnih količina, koje se razlijevaju tim velikim bazenom naših posavskih polja, moramo imati pred očima, da će taj problem i ta težina pred nama trajati i niz godina, ali vjerom u našu ustašku ustrajnost, ta težina i taj problem uz sve materijalne žrtve i napore biti će u jednoj kratkoj periodi svladani i konačno ćemo rijeku Savu dovesti u jedan prirodan tok i obuzdati ju i tako joj stvoriti siguran put, a naš seljački narod obraniti od straha pred njezinom najezdom. Ujedno stvoriti ćemo time ogromne površine bogatoga zemljišta za naš seljački narod u Posavini, a dio tih prostora za kolonizaciju našeg siromašnog svijeta iz Dalmacije, Like i drugih krajeva.
Iz dobivenih kredita danas mislimo najprije u području Lonjskog polja započeti radovima na iskupu Velikog Struga i nastojati, da se postigne što prije veza između Lonje i Velikog Struga, da bi se moglo izvršiti zatvaranje Trebeža i spriječiti ulijevanje rijeke Save putem Trebeža u Lonjsko polje.
Pod Lonjskim poljem razumijeva se ona površina, koja se proteže uz lijevu obalu rijeke Save od sela Dubrovčaka lijevog na duljini od cca 100 km i ide sve do Stare Gradiške zauzimajući inducijsku površinu od 156.000 kat. jutara, a proteže se kroz kotareve Dugoselo, Čazma, Sisak, Kutina, Novska i Nova Gradiška. Iz same geografske karte vidi se, da ovo polje leži na sastavku velikih rijeka, koje vode vodu iz visokih planina i humovitih predjela stojeći pod usporom rijeke Save i ima nezgodan topografski oblik. Iskopom Vel. Struga smatramo, da ćemo dobiti povoljniji uvjet oticanja vode rijeke Lonje, Ilove i Pakre i time stvoriti će se mogućnost osušenja velikog dijela Lonjskog polja ili bolje na velikom prostoru skratit će se vrijeme trajanja poplave, što je od velike važnosti za proljetnu sjetvu i jesensku berbu kukuruza. Smatramo, da će se time poboljšati vodni odnošaji u samom koritu rijeke Save, a time i opće prilike svih interesenata Lonjskog polja.
Crnac polje leži u kotaru Nova Gradiška i zauzima područje od 27.924 kat. jutara. Od dobivenih kredita sada će se u prvome redu započeti izvedbom velikog obrambenog nasipa uz rijeku Savu. Od brdskih voda Crnac polje obranit ćemo obilaznim odušnim kanalom uz ostalu nutarnju kanalsku mrežu i tako bi Crnac polje bilo za uvijek privedeno kulturi, a okolno stanovništvo zaštićeno i osigurano od pogibeljne poplave.
Jelas polje leži u kotaru Slav. Brod te zauzima površinu od 25.939 kat. jutara. — Kod ovog polja je obrambeni nasip u najvećem dijelu izveden dosadanjim kreditima bivše banovine Hrvatske, a ostali radovi u glavnom su na odstranjenju brdske vode, koja dolazi sa Dilj-gore i na izgradnji pumpne stanice kod Dubočca. Ovi radovi će se kroz nekoliko dana započeti, da se tako Jelas polje još ove godine osigura od poplave.
Iz ovoga kredita pristupit će se osušenju poplavnog područja, koje leži između Bos. Šamca, Orašja i Brčkog, a zauzima površinu od 28.410 kat. jutara. To područje srednje Bosanske Posavine prostire se pod planinom Majevica, te je omeđeno na istoku rijekom Brkom, sa sjevera rijekom Savom, a sa zapada rijekom Bosnom.
— Premda je ovo područje po svom pedološkom sastavu sposobno za sjetvu svih vrsta žitarica, ipak urod ne zadovoljava potrebe gusto naseljenog stanovništva s razloga, što isto područje biva skoro svake godine poplavljeno od visokih voda rijeke Save i Bosne, što nanosi velike štete poljoprivredi spomenutog područja, a ujedno onemogućuje saobraćaj i pogoršava i onako vrlo loše zdravstvene prilike u onom cijelom kraju. Sa dobivenim kreditima odmah ćemo pristupiti izgradnji obrambenog nasipa uz rijeku Savu i Bosnu.
Osim toga pristupit će se i radovima na regulaciji rijeke Save ispred Zagreba i na Dravi, da se na taj način osigura plovidba na dijelovima tih rijeka, koji su plovni, a ujedno i učvršćavanje obala na ruševnim dijelovima.
Ovi radovi osim svog značaja u ekonomskom pogledu pojačanja našeg seljaka u pasivnim krajevima, koji su bili pasivni samo radi toga, što im je voda uništavala sve dobro, imaju još veliki značaj u zdravstvenom pogledu provađanja asanacije nezdravog kraja u zdravi kraj, koji će ujedno biti plodan i tako narodu, koji u tim krajevima živi omogućiti uz ekonomski dobar život, ujedno i zdrav život.
Osim toga ovi radovi imaju i socijalni karakter, da će se veliki dio našeg nezaposlenog radništva iz svih krajeva uposliti i tako mu omogućiti jedan bolji život i ujedno veliki dio hrvatskog radništva, koje je iz sela došlo u grad tražeći zarade, jer nije dovoljno imalo obradive zemlje za prehranu sebe i obitelji, vratiti natrag opet u svoja sela, jer će dobiti nove posjede na kojima će moći da razviju svoje gospodarstveno djelovanje i tako koristeći sebi koristit će narodu i Državi Hrvatskoj.
Ako sumiramo površine svih ovih polja, koja su danas kao nepregledna jezera dobit ćemo da presušujemo 250.000 kat. jutara plodnog tla i tako hrvatskom seljačkom narodu povećavamo posjed, a mnogim obiteljima, koje su danas bez zemlje donijet ćemo nova gospodarstva, barem njih oko 50.000 gospodarskih posjeda srednjeg seljačkog gospodara, što bi značilo, da ćemo time prehranjivati najmanje četvrt milijuna Hrvatskog seljačkog pučanstva. Ove brojke pokazuju, da je namjera Hrvatske Ustaške Vlade pod vodstvom svog velikog Poglavnika Dr. Ante Pavelića samo i isključivo velika briga za hrvatski seljački narod, za njegov život, njegovo napredovanje i blagostanje, što znači, da Hrvatska Ustaška Vlada želi i hoće, da hrvatski seljački narod bude u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj sretan i zadovoljan, jer smatra, da je hrvatski seljački narod doprinio najviše žrtava za ostvarenje naše narodne nezavisnosti i državne samostalnosti uz veliku i nesebičnu borbu svog velikog vođe i Poglavnika Dr. Ante Pavelića i njegove riječi, „Da je Nezavisna Država Hrvatska — Seljačka Država“ dokazuje djelo, kojim je započela njegova vlada u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, da u prvom redu najprije ostvari ono, što je potrebno i korisno za hrvatski seljački narod i za hrvatsko radništvo na području cijele Nezavisne Države Hrvatske.
