Pola stoljeća Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta HAZU-a
U palači Narodnog doma Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 27. listopada otvorena je izložba Kazalište i kulturna memorija – 50 godina Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta HAZU-a autorice dr. sc. Martine Petranović, znanstvene suradnice Odsjeka koji ovom izložbom slavi pola stoljeća svog djelovanja. Kako je u svom govoru podsjetio predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, Odsjek je započeo s radom 1966. kad su tadašnji predsjednik Akademije Grga Novak i intendant HNK u Zagrebu Mirko Božić potpisali ugovor kojim je Akademiji ustupljen arhiv i muzej HNK za potrebe Odjela za teatrologiju Instituta za književnost. U proteklih 50 godina Odsjek za povijest hrvatskog kazališta HAZU-a potvrdio se kao središnja hrvatska institucija za očuvanje nacionalne kazališne baštine nastale od sredine 19. stoljeća do danas. „Ova izložba je pledoaje za otvorenje Kazališnog muzeja koji je i bio zamišljen u početku jer ovdje se čuva najvažnija zbirka ove vrste u jugoistočnoj Europi značajna i na svjetskoj razini. Rijetko tko ima ovakvu baštinu skupljenu na jednom mjestu“, kazao je akademik Kusić, podsjetivši na osobe najzaslužnije za osnutak i djelovanje Odsjeka, od Marijana Matkovića, Slavka Batušića i Marka Foteza pa sve do Branka Hećimovića koji dužnost voditelja Odsjeka obavlja od 1979.
Tajnik Razreda za književnost HAZU-a akademik Pavao Pavličić istaknuo je važnost Odsjeka i njegove građe za proučavanje povijesti hrvatskog kazališta dok je o radu Odsjeka govorio Branko Hećimović, posebno istaknuvši zasluge Marijana Matkovića i Slavka Batušića. Spomenuo je da Odsjek prikuplja građu ne samo iz HNK u Zagrebu, nego i iz drugih hrvatskih kazališta, ostvarujući i značajnu međunarodnu suradnju. Podsjetio je i da je Odsjek jedan od osnivača Krležinih dana, kazališno-teatrološke manifestacije koja se od 1987. održava u Osijeku.
O izložbi je govorila autorica Martina Petranović kazavši da je njen cilj bio obilježiti 50 godina Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta HAZU-a kroz izloške o njegovom osnutku, djelovanju i najistaknutijim predstavnicima, kao i skrenuti pozornost na problematiku pohrane kazališne građe i njenu ulogu u izgradnji nacionalnog i kulturnog identiteta. Na izložbi je predstavljena važnija kazališna građa, među kojima je i kazališna cedulja za dramu Juran i Sofija Ivana Kukuljevića Sakcinskog iz 1840. ili za prvu hrvatsku operu Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog iz 1846., svjetski poznati plakat za balete Igora Stravinskog Žar ptica i Petruška u HNK u Splitu akademika Borisa Bućana iz 1983. Izloženi su rukopisni dramski tekstovi, libreta i partiture, redateljske knjige, kazališne fotografije, scenografske i kostimografske skice, makete kazališnih scenografija, snimke kazališnih predstava te umjetnički portreti i skuplture na kojima su prikazani kazališni umjetnici.
Izložba je otvorena do 17. studenoga i može se razgledati radnim danom od 10 do 14 sati.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više