Get Adobe Flash player
Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

Sljedeće godine neka Tomislav Ivić štafetnu palicu preda...

Što danas Hrvate sjedinjuje?

Što danas Hrvate sjedinjuje?

Definicija jednog nacionalnog identiteta negativnim naglašavanjem,...

Faktograf je poticatelj govora mržnje

Faktograf je poticatelj govora mržnje

Pupovčeve velikosrpske Novosti šire najgori govor mržnje protiv...

I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

Pupovče, spusti se u Šaranovu Jamu i pobroji virtualne...

Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

Partizani su se borili za obnovu Jugoslavije, a ne za slobodnu...

  • Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

    Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

    srijeda, 19. lipnja 2019. 18:53
  • Što danas Hrvate sjedinjuje?

    Što danas Hrvate sjedinjuje?

    srijeda, 19. lipnja 2019. 08:04
  • Faktograf je poticatelj govora mržnje

    Faktograf je poticatelj govora mržnje

    utorak, 18. lipnja 2019. 17:21
  • I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

    I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

    srijeda, 19. lipnja 2019. 18:50
  • Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

    Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

    utorak, 18. lipnja 2019. 17:13

Na proslavi Dana Sveučilišta u Splitu počasne doktorate primili Esther Gitman za promicanje istine o bl. Stepincu i Ludwig Steindorff

 
 
Dan Sveučilišta u Splitu svečano se proslavio u petak, 14. lipnja 2019. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu Split. U sklopu programa dodijeljene su nagrade i priznanja. Počasni doktorati dodijeljeni su dr. sc. Esther Gitman (KBF), prof. dr. sc. Ludwigu Steindorffu (FILF), prof. dr. sc. Igoru Rudanu (MF) i prof. dr. sc. Ivanu Đikiću (MF). Također, akademik Davorin Rudolf, akademik Dinko Kovačić, prof. emeritus Zvonko Rumboldt, prof. dr. sc. Jakov Miličić, akademik Nenad Cambj i prof.dr.sc. don Slavko Kovačić dobitnici su plaketa, a posebnu rektorovu zahvalu akademik Zvonko Kusić i prof. dr. sc. Dragan Primorac. Zahvale su dodijeljene i bivšim rektorima Sveučilišta u Splitu.
https://www.croexpress.eu/nv-admin/image/vijesti/0-1560760724.jpg
Odlukom Senata Sveučilišta u Splitu, a na prijedlog Odsjeka za povijest i Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Splitu, dodijeljen je  počasni doktorat Sveučilišta u Splitu  njemačkom povjesničaru prof. dr. sc. Ludwigu Steindorffu koji je 1981.godine doktorirao na Hrvatskoj povijesti. Osim što je svoja znanja o Hrvatskoj stekao za vrijeme studija u Zagrebu, stekao ih je i baveći se već gotovo trideset godina raznim aspektima hrvatske povijesti, od srednjega vijeka do Hrvatskog proljeća, te je napisao i cijenjenu sintezu pod nazivom Povijesti Hrvatske. Od srednjeg vijeka do danas.
 
Prof. dr. sc. Ludwig Steindorff rođen je u Hamburgu 1952. godine. Diplomirao je slavistiku, germanistiku i povijesne znanosti na Sveučilištu u Heidelbergu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu specijalizirao je povijest jugoistočne Europe te na Sveučilištu u Hamburgu 1981. godine obranio doktorsku disertaciju pod naslovom Die politische Geschichte der dalmatinischen Städte im 12. Jahrhundert(Politička povijest dalmatinskih gradova u 12. stoljeću). Od 1981. do 1991. godine znanstveni je suradnik Odsjeka za istočnoeuropsku povijest na Sveučilištu u Münsteru (Westfälischen Wilhelms-Universität), gdje je 1991. godine i habilitirao (s temom o oblicima kršćanske brige za pokojnike u staroj Rusiji) te stekao zvanja docenta i izvanrednog profesora (1997.). Od 2000. godine redoviti je profesor i pročelnik Odsjeka za istočnoeuropsku povijest na Sveučilištu u Kielu (Christian-Albrechts-Universität). Kao gostujući profesor predavao je na sveučilištima u Zagrebu, Budimpešti, Düsseldorfu, Wuppertalu i Kölnu. Od 2009. godine istovremeno je znanstveni koordinator obrazovne ustanove Schleswig-Holsteinische Universitäts-Gesellschaft. Od 2006. godine je stalni kielski zastupnik u Udruženju filozofskih fakulteta u Njemačkoj. Od 2003. do 2009. godine Ludwig Steindorff bio je predsjednik Udruženja povjesničarki i povjesničara Istočne Europe (Verband der Osteuropahistorikerinnen und -historiker) sa sjedištem u Erlangenu. Bavi se starijom i novijom poviješću Rusije, poviješću srednjovjekovnih gradova jugoistočne Europe, njezinim nacionalnim i vjerskim identitetima od 19. stoljeća, kao i odnosima crkve i države u socijalističkom razdoblju. Od sredine sedamdesetih godina 20. stoljeća u središtu je njegovog istraživačkog interesa prostor jugoistočne i srednjoistočne Europe, s osobitim obzirom na Hrvatsku. Godine 1982. u suradnji s Radom Mihaljčićem objavio je korpus ranosrednjovjekovnih kamenih natpisa ondašnje Jugoslavije koji sadrže prozopografske podatke (Glossar zur frühmittelalterlichen Geschichte im östlichen Europa, Beiheft 2: Namentragende Steininschriften in Jugoslawien vom Ende des 7. bis zur Mitte des 13. Jahrhunderts, Franz Steiner Verlag, Wiesbaden). Taj je svezak 1986. godine u koautorstvu s Vojislavom Đurićem, Annom Tsitouridou i Athanasiosom Fourlasom nadopunjen sličnim korpusom s natpisima sa fresaka i mozaika na cijelom Balkanskom poluotoku (Glossar zur frühmittelalterlichen Geschichte im östlichen Europa. Beiheft 4: Namentragende Inschriften auf Fresken und Mosaiken auf der Balkanhalbinsel vom 7. bis zum 13. Jahrhundert, Franz Steiner Verlag, Wiesbaden.
 
Uz doktorsku disertaciju koja je objavljena 1984. godine, iz njegovih medijevističkih radova o hrvatskom srednjovjekovlju valja izdvojiti rasprave o privilegijima gradu Ninu, hagiografiji (Bl. Ivan Trogirski), mongolskoj invaziji u Europu, slobodnim kraljevskim gradovima (Zagreb), tzv. saboru na Duvanjskom polju, formiranju komunalnih gradova na istočnom Jadranu (Split, Šibenik, Hvar, Korčula), okrunjenih 1984. godine monografijom Die dalmatinischen Städte im 12. Jahrhundert. Studien zu ihrer politischen Stellung und gesellschaftlichen Entwicklung (Dalmatinski gradovi u 12. stoljeću. Studije o njihovu političkom položaju i društvenom razvitku, Böhlau, Köln–Wien) te o gradskim statutima. Autor je, nadalje, sinteze hrvatske prošlosti Povijest Hrvatske. Od srednjeg vijeka do danas, napisane i objavljene izvorno na njemačkom jeziku (Kroatien. Vom Mittelalter bis zur Gegenwart, Pustet, Regensburg, 2001.), a koja je proteklih godina doživjela više dopunjenih izdanja, na više jezika: prvi je objavljen umjereno revidirani i prošireni hrvatski prijevod (Povijest Hrvatske. Od srednjeg vijeka do danas, Jesenski i Turk – Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2006.); zatim je u seriji Ost- und Südosteuropa. Geschichte der Länder und Völker tiskano drugo izdanje neznatno prerađenog njemačkog izvornika (Kroatien. Vom Mittelalter bis zur Gegenwart, Pustet, Regensburg, 2007.) koje je odmah potom, donekle izmijenjeno i dopunjeno, prevedeno na talijanski jezik (Croazia. Storia nazionale e vocazione europea, pogovor Egidio Ivetić, Beit, Trieste, 2008.). U pripremi je novo, prošireno i dopunjeno, hrvatsko izdanje knjige. Ona predstavlja kvalitativni vrh onih povijesnih monografija koje na sažet i informativan način pružaju cjelovitu predodžbu o hrvatskoj povijesti inozemnom čitatelju. Skrupuloznost i studioznost autora, u sprezi s izvanrednom upućenošću u hrvatsku povijesnu materiju, a u sretnoj kombinaciji s metodološkim iskustvom brušenim godinama istraživanja i nastavnoga rada, rezultirali su dosad nesumnjivo najboljim kratkim pregledom hrvatske povijesti.
 
Ludwig Steindorff dobitnik je nagrade Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Društva za hrvatsku povjesnicu za 2015. godinu koja se dodjeljuje inozemnim povjesničarima za vrhunska ostvarenja na području povijesne znanosti koja su pridonijela njezinu razvoju i ugledu Hrvatske u inozemstvu. Profesoru Steindorffu nagrada je uručena na Petom kongresu hrvatskih povjesničara u Zadru. Prilikom 65. rođendana, kolege, suradnici i prijatelji posvetili su Ludwigu Steindorffu svečani zbornik radova:Religionsgeschichtliche Studien zum östlichen Europa. Festschrift für Ludwig Steindorff zum 65. Geburtstag, ed. M. Thomsen, Franz Steiner Verlag, Stuttgart, 2017. (Quellen und Studien zur Geschichte des östlichen Europa, Bd. 85) u kojemu su sudjelovali i hrvatski povjesničari.
 
Osim što je kao gostujući profesor predavao u Zagrebu, L. Steindorff još je kao student boravio na studijskom boravku u Zagrebu prikupljajući – pod nadzorom Nade Klaić, najvažnije hrvatske medievistkinje druge polovine 20. stoljeća – građu za svoju disertaciju o dalmatinskim gradovima u 12. stoljeću, naknadno pretočenu u knjigu Die dalmatinischen Städte im 12. Jahrhundert. Ta je knjiga bila objavljena u prestižnoj i uglednoj seriji urbane povijesti izdavača Böhlau Verlag i Instituta za komparativnu povijest gradova u Münsteru. Ona je do danas ostala najvažnijim historiografskim tekstom o povijesti hrvatskih zemalja u 12. stoljeću uopće. Steindorff je u novije vrijeme naročito aktivno surađivao sa Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Splitu, točnije njegovim Odsjekom za povijest: sudjelovao je izlaganjem i bio jedan od urednika zbornika: Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo. Povodom 700. obljetnice. Zbornik radova sa međunarodnoga znanstvenog skupa održanog od 24. do 25. rujna 2012. godine u Splitu (ur. Željko Radić, Marko Trogrlić, Massimo Meccarelli, Ludwig Steindorff), Književni krug – Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta – Pravni fakultet, Split, 2015.
 
Prijedlog, Sveučilištu u Splitu, za dodjelu počasnoga doktorata dr. sc. Estheri Gitman podnijeli su Katolički bogoslovni fakultet u Splitu kao nositelj zahtjeva, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i Sveučilišni odjel zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu. Počasni doktorat dodjeljuje se zbog iznimnih zasluga za doprinos u znanstvenomu proučavanju hrvatske povijesti te za promicanje istine o ulozi blaženoga kardinala Alojzija Stepinca u spašavanju Židova i pripadnika drugih naroda, što je uzdigla na svjetsku razinu.
 
„Kada jedan znanstvenik poput dr. Gitman pristupi našem važnom povijesnom događaju u slučaju Alojzija Stepinca, znanstveno, bez predrasuda i istinoljubivo onda to ima težinu. Sva naša istraživanja na jednu stranu, a ovo vaše jest stvarno vrijedno pažnje jer izlazi iz okvira jezika i naših granica. Kada te otkrije istina to je dobitak za svih i opće dobro“, rekao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Istaknuo je da su nam potrebni mostovi na ovom području, a da je dr. Gitman stup tih mostova koje možemo graditi međusobno. „Nema puno ljudi koji su se u tom vremenu tako izložili i branili načela dostojanstva svake osobe i obrane svakog čovjeka kao kardinal Stepinac. On zaslužuje titulu čovjeka pravednika, ali i kategoriju sveca. Da je po tom polju sve išlo glatko on bi ostao neprimijećen i ograničen samo na ovo naše područje i dio naših ljudi, a ovako će svi čuti i otkriti njegovu veličinu, ljudskost i duhovnost. Uvjeren sam da će on postati svetac ne samo naše domovinske Crkve nego i svecem čitavog svijeta“, zaključio je nadbiskup i zahvalio dr. Gitman na svemu što je do sada učinila i što će učiniti.
 
Esther Gitman rođena je 1939. godine u Sarajevu. U vihoru ratnih stradanja nakratko se s obitelji preselila u Izrael, pa u Kanadu i odatle 1972. u SAD, gdje je bila uspješna gospodarstvenica. Dr. sc. Esther Gitman je povjesničarka i sociologinja te je apsolvirala krivično pravo. Široj javnosti poznata je po istraživanju hrvatsko-židovske povijesti o čemu je 1999. godine objavila disertaciju: Spašavanje Židova u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 1942.-1945., skrenuvši svjetsku pozornost na tako važnu temu.
 
Poseban predmet njezina istraživanja je istina o radu blaženoga kardinala Alojzija Stepinca i njegovoj pomoći Židovima tijekom Drugoga svjetskog rata. Njezin rad je prepoznat od najvišega vrha državne vlasti u Republici Hrvatskoj, Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, koja je dr. sc. Esther Gitman odlikovala Redom kneza Branimira s ogrlicom „za osobite zasluge stečene istraživanjem, dokumentiranjem i promicanjem istine o hrvatskoj povijesti 20. stoljeća te produbljivanju razumijevanja između hrvatskog i židovskog naroda.“ Također je od Hrvatskoga katoličkog sveučilišta primila medalju za posebne zasluge u širenju istine o blaženomu kardinalu Alojziju Stepincu.
 
Osim spomenute disertacije, s aspekta povijesne znanosti, napose suvremene hrvatske crkvene povijesti, svoje znanstveno-istraživačko djelovanje dr. sc. Esther Gitman pretočila je u svoje dvije knjige: Kad hrabrost prevlada: Spašavanje i preživljavanje Židova u NDH 1941.-1945., Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2012. te Alojzije Stepinac: Pillar of Human Rights, Hrvatsko katoličko sveučilište/Kršćanska sadašnjost, 2019. godine. Dr. sc. Esther Gitman, kao znanstvenica, krenula je objektivno i pravedno, istinoljubivo i nepristrano u prosudbi istraživati neistraženo.
 
„Odabrala sam krenuti neistraženim područjem spašavanja Židova u NDH unutar šireg konteksta povijesti holokausta, ne samo zato što sam jedna od onih koji su preživjeli holokaust, nego zato što su me rezultati mog istraživanja uvjerili da spašavanje i preživljavanje tisuća Židova u vrlo neprijateljskom okružju i pod složenim uvjetima pokazuju nama i budućim naraštajima da se diktatori poput Hitlera, Mussolinija, Pavelića, Nedića i Tita, kao i njihove promašene filozofije, mogu pobijediti. Moj cilj nije umanjiti ulogu koju su ustaše imale u uništenju 75% hrvatskih i bosanskih Židova. Umjesto toga želim osporiti raširenu percepciju nekih povjesničara, među njima i dvojice Izraelaca, te srbijanskog režima, da je sve hrvatsko stanovništvo tada i sada krivo za zločine koje su počinili ustaše.
 
Stepinčevi tužitelji ne spominju da je Stepinac, za razliku od mnogih drugih, odlikovan u Prvom svjetskom ratu i da su 150.000 Hrvata bili partizani, uključujući članove Stepinčeve obitelji. Moram priznati da mi tijekom svih ovih godina istraživanja ostaju na pameti dva pitanja: Kako bih se ja bila ponašala pod ugnjetavačkim režimom? Bih li ja imala hrabrosti koju je pokazala moja majka koja je ostavila za sobom dom i obitelj i pobjegla samo s jednom misli na pameti, da spasi mene? Bih li ja imala hrabrost nadbiskupa Stepinca i tisuća spasilaca da izložim opasnosti svoj život i život svoje obitelji? Nemam odgovore na ova pitanja, ali znam da su njihovi životi i njihova djela promijenili stvari i da trebaju biti vodilja nama i budućim naraštajima. Neka nadbiskup Stepinac bude proglašen svecem, što on već jest! Spasio je svoju Crkvu, svoj narod i mnoge od nas.“
 
Dr. sc. Esther Gitman je pojasnila da ne bih htjela da mi zapamtimo Stepinca kao osobu u nekom balonu, već da si osvijestimo da je on sve činio za vrijeme rata kad je dio njegovog naroda uzeo teoriju i filozofiju Hitlera koji je govorio da se Židovski narod mora izbrisati s cijelog svijeta. „On je prvih mjesec dana bio sretan jer je mislio da će konačno imati slobodnu državu, ali je nakon toga vidio da je Pavelić dio filozofije koja nije dobra za hrvatski narod. Hrvati su se borili godinama da budu slobodni, a kada su nacisti došli oni su tu slobodu uništili. Njegova ljubav prema hrvatskom narodu nije imala granice. U tom kontekstu moramo promatrati Stepinca“, naglasila je i dodala da je kardinal zagovarao da ne postoje rase tj. da ima samo jedna, a to je Božja. „On je svoj narod volio i zato je izašao sa snagom da promjeni tu ideologiju koja nije bila humana. On je htio da njegov narod bude samo na strani istine i znao je da će zbog lošeg ponašanja onih koji su prionuli uz pogubne ideologije hrvatski narod patiti još mnogo godina, što se pokazalo istinitim. Postoji stigma i tu stigmu moramo promijeniti. Kada u tome uspijemo Stepinac će biti jako sretan sa svojim narodom“, zaključila je.
Povjesničarka Esther Gitman je rekla da počasni doktorat za nju znači da je ispunila sve svoje dužnosti, poručivši da „Alojzije Stepinac zaslužuje svu ljubav i poštovanje“.
 

Nives Matijević

Savez antifašističkih boraca negira oslobađanje Vukovara devedesetih godina

 
 
Na portalu Saveza antifašističkih boraca Hrvatske stoji ovaj tekst (http://www.sabh.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1594:vukovar-snanije-djelovati-na-promicanju-antifaistikih-vrijednosti&catid=5:novosti&Itemid=14):
https://www.ekspres.net/wp-content/uploads/2016/05/24/sremski-front-2-1024x675.jpg
»SNAŽNIJE DJELOVATI NA PROMICANJU ANTIFAŠISTIČKIH VRIJEDNOSTI
Govoreći o aktualnoj društveno-političkoj situaciji u Hrvatskoj na svečanosti povodom 73. obljetnice proboja Srijemskog fronta i oslobođenja Vukovara, LAZO ĐOKIĆ, član Predsjedništva SABA RH, poručio kako se moramo boriti za Hrvatsku i svijet bez mržnje te ustrajati na jačanju antifašističkih vrednota
 
Pred Spomen – kosturnicom (djelom vukovarskih arhitekata Slavka Marušića i Miodraga Jandrića) na Trgu žrtava fašizma u Vukovaru upriličena je komemorativna svečanost u povodu 73. obljetnice proboja Srijemskog fronta i oslobođenja Vukovara (12. travnja 1945. probijen je Srijemski front, zadnje uporište fašističke koalicije u ovom dijelu Europe i oslobođen Vukovar s okolnim naseljima). Brojna izaslanstva položila su vijence te odala počast za 388 žrtava fašističkog terora, čiji su posmrtni ostaci preseljeni iz Dudika, 155 boraca Pete vojvođanske udarne brigade i 62 pripadnika Crvene armije, poginulih 8. i 9. prosinca 1944. godine u desantu preko Dunava i u borbama za oslobođenje Vukovara.
Skupu su, među inim, nazočili Aleksandar Andejev (Veleposlanstvo Ruske Federacije), Milan Šapić (Konzulat Republike Srbije), Đorđe Čurčić, zamjenik župana Vukovarsko-srijemske županije, Zdenko Duplančić, predsjednik Sekcije boraca Prve proleterske brigade iz Beograda (sudionik proboja Srijemskog fronta i sudionik oslobođenja Vukovara), Franjo Habulin, predsjednik i Petar Raić, član Predsjedništva SABA RH, predstavnici braniteljskih udruga Domovinskog rata, Saveza društva „Josip Broz Tito“ Hrvatske, izaslanstva antifašističkih boraca i antifašista iz Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske i Zagrebačke županije i Grada Zagreba…
„Operacija proboja Srijemskog fronta započela je 12. travnja 1945., u 5 sati ujutro – sa utvrđene  linije koja je omogućavala njemačkoj fašističkoj vojsci i njenim pomagačima izvlačenje svih snaga sa južnog bojišta. Toga dana više ništa nije moglo zaustaviti jedinice Narodnooslobodilačke vojske  - Srijemski front je probijen, a iza te linije su u kratkom vremenu, oslobađani mnogi gradovi i sela. Istog dana - 12. travnja u Vukovar ulaze borci Prve proleterske divizije. Operacija oslobađanja Vukovara završena je sutradan, kada su oslobođeni Borovo naselje i Borovo“, istaknuo je Lazo Đokić, predsjednik ZUABA Vukovarsko-srijemske županije i član Predsjedništva SABA RH.
 
Govoreći o aktualnoj društveno-političkoj situaciji u Hrvatskoj, dodao je da ogromne žrtve na ovim prostorima koje su pale u borbi protiv fašizma moraju biti dovoljna opomena da se borimo protiv oživljavanja ideja zla. Ideje za što su ginuli rodoljubi i antifašistički borci danas se iskrivljuju i pokušava se izjednačiti žrtvu i dželata. Logor Jasenovac u kome su pobijene na tisuće nevinih ljudi proglašava se radnim logorom. Zakonom se ustaše prevode u domovinsku vojsku, a za što su se borili partizani – upitao se Đokić. Dodao je kako naši preci koji su u NOR-u položili svoje živote u borbi protiv fašizma nisu bili zadojeni mržnjom nego željom za slobodom, pravom na tolerantan, ravnopravan život bez obzira na nacionalnu, vjersku, rasnu i bilo koju drugu različitost. „Mi članovi i simpatizeri antifašizma borimo se i borit ćemo se za Vukovar, Hrvatsku i svijet bez mržnje. Moramo više, jače i snažnije djelovati na širenju ideje antifašizma kao trajnog zaloga bolje budućnosti“, zaključio je Đokić.
 
Govoreći na skupu, FRANJO HABULIN, predsjednik SABA RH je rekao: „Srijemski front jedno je od najtežih i najdugotrajnijih bojišnica u NOB-u. Tijekom tih borbi poginulo je preko 13 tisuća boraca Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, 1.100 boraca Crvene armije, 620 boraca Bugarske narodne armije i 160 boraca Brigade „Italija“. Dugujemo im vječnu zahvalnost. Danas je prilika da se sjetimo onih koji su položili svoje živote za slobodu. Naročita mi je čast pokloniti se njihovoj žrtvi ispred ove Spomen-kosturnice jer su svojim doprinosom zaustavili fašizam, najveće zlo u historiji ljudskog društva. Njihova žrtva nas obvezuje da svojim djelovanjem istrgnemo iz zaborava sjećanje koje bi moglo nestati u magli historijskog revizionizma. Dugujemo im zahvalnost što su stvorili temelje današnje europske Hrvatske“.
 
Prije skupa u Vukovaru, izaslanstvo Sekcije boraca Prve proleterske brigade iz Beograda i SABA RH bila je u posjetu Iloku gdje ih je primila gradonačelnica Marina Budimir. Obišli su spomen obilježje stradalim borcima na mjesnom groblju u Iloku i položili vijence. Valja istaći da se spomenik i okoliš primjereno održavaju i da tijekom Domovinskog rata, a ni kasnije spomen obilježje nije oštećeno. Obje delegacije odale su počast pred spomenikom na groblju u Šarengradu  450-orici boraca Prve i Druge proleterske divizije, 21. srpske i 48. makedonske divizije poginulih u proboju Srijemskog fronta.
U kasnim popodnevnim satima upriličena je svečana akademija u dvorani restorana Mornar, na kojoj je o operaciji Srijemski front izlagao Zdenko Duplančić, sudionik proboja a o aktualnom trenutku antifašizma u Hrvatskoj govorio je Bogdan Rkman, član ZUABA Vukovarsko-srijemske županije. U kulturno-umjetničkom programu sudjelovali su učenici Ekonomske škole Vukovar sa profesoricom Slađanom  Milješić, pjevački zbor „Javor“ pod ravnanjem Aleksandre Krtinić te puhački orkestar JVP Vukovar  pod ravnanjem Branka Medena.
Bojan Mirosavljev, http://www.sabh.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1594:vukovar-snanije-djelovati-na-promicanju-antifaistikih-vrijednosti&catid=5:novosti&Itemid=14«
 
Zašto objavljujemo ovaj pamflet otprije dvije godine? Zato da vidite koga financiraju sve Vlade od godine 2000. U ovome kratkom tekstu nalazi se toliko laži i gluposti da ih je teško i nabrajati. Jezično, tekst je pisan (ne)hrvatski. Njima je još uvijek draža srpska riječ „front“ od hrvatske riječi „fronta“ (lat. frons: čelo). I gle vraga, konac Drugoga svjetskog rata povezuje s „oslobađanjem“ Vukovara te iste 1944. godine, a sve u cilju širenja svoje teze da su oni, srpski partizani i obrijani četnici, oslobodili Vukovar 1944., a ne Hrvati u Domovinskom ratu i nakon mirne reintegracije Hrvatskoga Podunavlja. Time poručuju kako Vukovar nikada nije bio hrvatski, što bi trebalo značiti da je bila opravdana agresija JNA na Vukovar 1991. godine. (z.h.)

Obnova srpske ideje u XIX. stoljeću ide za stvaranjem Velike Srbije i posrbljavanjem Hrvata, Muslimana, Crnogoraca…

 
 
Treba pogledati ovaj youtube, od 9. do 11. minute, pa do kraja: https://www.youtube.com/watch?v=H-iQkrUzgew
Srbi se odbijaju suočiti sa činjenicom da su poput Nijemaca vršili nasilja i osvajanja nad susjednim narodima. Demoniziranje Hrvata i višestruko uvećavanje srpskih žrtva može biti podloga za još jedan zlonamjerni plan SANU-a. Razgovor u kojem bi baratali činjenicama i povijesnim izvorima nastojeći razumjeti uzroke i posljedice imao bi smisla. Ovako, ako se Srbija doživi kao žrtva (čemu jako pomažu ljudi poput Zafranovića i Darka Kacige), ona ne će doći do pozitivne katarze i normalizacije odnosa sa susjedima (uz puno pravo zaštite svoje manjine), što je na štetu ekonomije, kulture i može biti klica novih ratova.
http://www.spc.rs/files/galerije/19/06/dstl7423.jpg
Pa i u ovom video uratku jasno lažu voditelj i gost da je to tukla neka vojska po Dubrovniku (JNA?), da nisu domaći seljaci iz srpskih sela hercegovačkih tukli po Gradu, da su sve strane iste, nitko nije kriv, to je netko zavadio raju, da su oficiri oslobođeni jer su ludi, jer samo lud čovjek bi pucao po Dubrovniku, itd. Milošević i srpski narod nevini! Preskočimo li XIII. stoljeće. i pravoslavizaciju Crne Gore i istočne Hercegovine, dolazimo do turskih ratova i prodora s Turcima srpskoga pravoslavlja u zapadnu Bosnu (tj. središnju Hrvatsku iliti Tursku Hrvatsku), Knin i Pakrac. Obnova srpske ideje u XIX. stoljeću ide za stvaranjem Velike Srbije i posrbljavanjem Hrvata, Muslimana, Crnogoraca, Makedonaca, pri čemu je jugoslavenstvo smokvin list. Srbija XIX. stoljeća je nalik napoleonskoj i Pruskoj (istočnonjemačkoj) državi, ekspanzivni nacionalizam i militarizam s tim da nisu imali talenta za industriju! Kraljevina Jugoslavija je otrijeznila većinu Hrvata žandarskom batinom, pljačkom  i centralizacijom, te forsiranjem i kolonizacijom  srpskog etnosa.
 
Godine 1941. u Hrvatskoj se vodi građanski rat između Hrvata fašista i Hrvata komunista pri čemu ovi potonji koriste ustanak Srba, a Talijani štite četnike u istočnoj Hercegovini i Kninu. Zločin u Kapavici pri kraju rujna 1944. je grozan i osuđujem ga, ali niti ubijanje od strane partizana u selu Čavkarici 450 bošnjačkih žena i djece nije čin dobrotoljublja. Stavljati Kapavicu ili Jasenovac izvan konteksta pokolja Hrvata u Rami, Poljicama i zaleđu Omiša, Zrinu, Udbini ili Muslimana, današnjih Bošnjaka u Podrinju nije pošteno, kao što ni čin komunističkoga aktiviranja eksploziva u Smederevu pri čemu je poginulo 2.000 nevinih građana ne može odobriti nitko tko nije teški psihopat.
 
Osuđujem svaki zločin, pa i zločin laži, jer laž je ta koja perfidno  služi da se neki narod drži u pokornosti. Usput, Kapavica se događala u vrijeme teških bombardiranja Stona od strane Engleza, a nakon Kapavice je ubijeno 120 njemačkih vojnika (pretežno Hrvata) iz 369. divizije koji su u Vukovu klancu tučeni s engleskih brodova (po partizanskim izvorima 1.000 do 2.000, očito im matematika nije jača strana).
 
Za kraj citat Darka Kacige Dubrovčanina koji HDZ uvlači u Drugi svjetski rat (osobno ne poznam nijednog istaknutog HDZ-ovca koji je bio ustaša ili potomak ustaše, op. T.T.). I pazite sad, Predsjednice Republike i Predsjedniče Sabora, Biskupe šibenski i Katedralni župniče dubrovački, Ministre branitelja i Predsjedniče Matice, Predsjedniče hrvatskih domobrana kako šibensko-kninskih, tako i dubrovačko-neretvanskih, poruku koja slijedi: „Žrtve mogu da zaborave samo ako dželati (hrvatski: kleroustaše; novohrvatski: hadezenjare, pojasnio prevoditelj D. K.) pristanu da se sjećaju.“ Tako piše Darko Kaciga Dubrovčanin!
 

Teo Trostmann

Anketa

Za koga ćete glasati na predsjedničkim izborima?

Srijeda, 26/06/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1616 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević