Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Abraka i Dabraka

Apsurdno je i neprihvatljivo da se jedna književna nagrada dodjeljuje za proteklu godinu, a druga za trogodišnji period

 

U ovo vrijeme se, između ostalog, sumiraju i rezultati knjiške produkcije Hrvata u Republici Srbiji u proteklom jednogodišnjem periodu. Tako bi to trebalo biti i tako bi to trebalo da se zove, međutim, zahvaljujući jednom čovjeku gubi se svaki smisao. Naime, uz sve pohvale za vitalnost, kvalitet, pa i kvantitet knjiške produkcije Hrvata u Srbiji, njenu prezentaciju je potpuno unakaradio jedan čovjek i time je devalvirao do krajnjih mogućih granica!

Da od jednog čovjeka ovisi sudbina čitavih država i naroda dokazano je bezbroj puta u praksi. Primjerice, veliki njemački narod je jedan čovjek uvukao u rat protiv cijelog svijeta, sa svim katastofalnim posljedicama po taj narod i cijeli svijet! Postigao je to obmanama, lažima i stravičnim apsolutizmom, manipulacijom podređenih, izazivanjem straha i terorom u svojoj bolesnoj ambiciji da bude vladar svijeta. Slično tako, kao i sve što je vezano za Hrvate u Srbiji, pa i knjišku produkciju vodi jedan čovjek u bolesnoj ambiciji da bude najveći hrvatski pisac, pjesnik, filozof, političar i još štošta toga. Danas je, poslije više od jednog desetljećja manipulacija, laži i plagijata uspio da knjiška produkcija Hrvata u zemlji u kojoj živimo (a i šire) praktično ne znači ništa. Da apsurd bude veći ni on sam u državi u kojoj živimo (a i šire) ne znači ništa, niti kao književnik, niti kao političar!

Prije svega se radi o njegovom promašenom forsiranju bunjevštine, jer sve vezano za nju danas uspješno preuzimaju Bunjevci koji kažu da s Hrvatima nemaju nikakve veze. Tako i u prezentaciji hrvatske knjiške produkcije vladaju Bunjevci prekomponirani u „bunjevačke Hrvate“ („da se Vlasi ne dosjete“), koji uništavaju ovdašnju hrvatsku zajednicu u svakom pogledu, pa i knjiškom!

O svemu tome sam pisao bezbroj puta, ali ovog puta ću o aktualnim  ovogodišnjim nagradama „Emerik Pavić“ i „Iso Velikanović“. Potpuno je apsurdno i neprihvatljivo da se jedna književna nagrada za „najbolju knjigu“ iz svih žanrova (mješaju se babe i žabe) dodjeljuje za proteklu godinu, a druga za „najbolju knjigu proze“ za trogodišnji period! Već samo to stvara zbrku, a dodatna rašomonijada i mutljavina nastaje načinom kako se bira „najbolja knjiga“ u Hrvata (srećom, ne svih) u Srbiji! 

Počnimo od toga da je upravo poništen natječaj za ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih (ne svih) Hrvata u Republici Srbiji jer je u uvjetima nedostajao datum rođenja i JMBG broj jedinog kandidata za to mjesto! Svima je jasno o kome je riječ i svima je jasno da je on sam postavljao uvijete za svoje radno mjesto!!! A taj jedini kandidat za takvo mjesto odavno se proslavio hvalospjevima o plagijatorici Ive Andrića u svom „stručnom časopisu za književnost i umjetnost“ „Nova riječ“ (valjda umjetnost plagiranja?), te svakodnevnom pisanju svašta i koješta na svom twitter nalogu, i to na nekom svom „prekojeziku“! Ima toga još mnogo, ali je i ovo dovoljna kvalifikacija da dotični ne može biti ravnatelj zavoda za kulturu jednog cijelog naroda! U ovom slučaju 57.900 Hrvata u Republici Srbiji!

No, novac čini čuda i tako, kao vršilac dužnosti ravnatelja ovakvog Zavoda, on i danas imenuje svoja „povjerenstva“ za odabir „najboljih“ knjiga u Hrvata u Vojvodini (srećom ne svih Hrvata u Srbiji). A jedno povjerenstvo je, kako smo rekli, za odabir „najbolje“ knjige (iz bilo koje oblasti!) iz prethodne godine za nagradu „Emerik Pavić“, a drugo je za odabir „najbolje“ knjige proze za razdoblje od prethodne tri godine za nagradu „Iso Velikanović“.

Povjerenstva v.d. ravnatelj imenuje iz redova svojih najodanijih poslušnika, koji bez ikakvih objašnjenja o knjigama i njihovim autorima i bez ikakvih jasnih kriterija, iznebuha proglašavaju „uži izbor“ knjiga za nagrade, u prvom slučaju deset od ukupno četrdesetak naslova, a u drugom sedam od ne zna se koliko naslova! Pri tom treba reći da v.d. ravnatelj Zavoda ima istančan nos za odabir svojih poslušnika, koji će za novac ispuniti sva njegova očekivanja. Dakle, u pitanju su krajnje beskarakterni ljudi, kao što je i sam v.d.!

Evo kako to izgleda ove godine:

  1. ABRAKA

Na portalu Zavoda za kultutu vojvođanskih (ne svih) Hrvata u Republici Srbiji od 10. rujna 2021. godine stoji: Povjerenstvo Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata za izbor najbolje knjige godine, koja će dobiti nagradu koja nosi ime središnje osobe hrvatske književnosti, znanosti i publicistike iz XVIII. stoljeća Emerika Pavića, održalo je 9. rujna svoju drugu sjednicu. Povjerenstvo, u sastavu Ljubica Vuković-Dulić kao predsjednica te članovi Zlata Vasiljević i Davor Bašić Palković, odlučilo je od 41 naslova u uži izbor za najbolju knjigu objavljenu tijekom 2020. godine Hrvata u Vojvodini uvrstiti njih deset:

  1. Etnokulturni identitet Hrvata u Vojvodini, povijesni i suvremeni procesi, Zbornik radova sa Znanstveno-stručnoga skupa, održanoga u Zagrebu i Subotici od 9. do 11. listopada 2019., ur. Mario Bara, Filip Galović i Lucija Mihaljević, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, 2020., 400 str.,
  2. Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine, glavna urednica Milana Černelić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-press i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Zagreb – Subotica, 2020., str. 450.,
  3. Miković, Milovan, Idemo li večeras u kazalište?, Matica hrvatska, Subotica, 2020., 392 str.,
  4. Pinter, Zlatko, Progon i stradanje Hrvata u Vojvodini tijekom Domovinskog rata (prilog kronologiji terora nad Hrvatima u istočnom Srijemu, Banatu i Bačkoj od 1986. do 1995.), Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, 2020., 529 str.,
  5. Sekulić, Ante, Mariološke rasprave, M.Print – Katoličko društvo „Ivan Antunović“, Zagreb – Subotica, 2020., 246 str.,
  6. Skenderović, Ivan, Tragom starih matičnih knjiga u Subotici : povijest jedne male grane velike porodice Skenderović, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, 2020., 252 str.,
  7. Sokač, Ivan, Rosa, Hrvatska riječ, Subotica, 2020, 115 str.,
  8. Šram, Olga, Cilika Dulić Kasiba, (fotografije Augustin Juriga, dokumentarne fotografije Rajko Ljubić, prijevod sažetka na engleski Ivana Groznica), Subotica, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, 2020 (Petrovaradin, Simbol), 110 str.,
  9. Vidak, Ivan, Radio Siga, roman, Sandorf, Zagreb, 2020., 176 str. i
  10. Vujkov, Balint, Pripovitke 1, (izbor Zlatko Romić, knjigu uredila Katarina Čeliković), Hrvatska čitaonica, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, 2020, 566 str.

Ako ništa drugo (a još je puno apsurda, rašomonijade i mutljavine u odabiru „najboljih“ knjiga vojvođanskih Hrvata) knjiga Etnokulturni identitet Hrvata u Vojvodini, povijesni i suvremeni procesi, Zbornik radova sa Znanstveno-stručnoga skupa, održanoga u Zagrebu i Subotici od 9. do 11. listopada 2019. u izdanju  Hrvatskog katoličkog sveučilišta iz Zagreba, ne može nikako biti u bilo kojoj varijanti u istoj konkurentnoj skupini s brošurom o Ciliki Dulić!!!

U takozvanoj Redakciji RTV2 na hrvatskom jeziku očito ne znaju ni tko je Cilika, za njih je sve Katarina Čeliković, ali možda baš slikovnica o Ciliki bude “najbolja” knjiga (sa lijepim slikama), jer ju je izdao Zavod za kulturu vojvođanskih (ne svih) Hrvata, što opet znači da su svi djelatnici Zavoda (dotični v. d. ravnatelj, urednica slikovnice i, naravno, Džej iz Đurđina) zaradili novac na toj knjžici te je red odužiti se!

  1. DABRAKA

Istog datuma, 10. rujna 2021., na portalu Zavoda za kultutu vojvođanskih (ne svih) Hrvata u Republici Srbiji stoji i: Povjerenstvo za izbor najbolje knjige proze Iso Velikanović za razdoblje 2018. – 2020., u sastavu Klara Dulić, master prof. jezika i književnosti (predsjednica), Mirko Ćurić, književnik iz Đakova i Katarina Čeliković, prof. komparativne književnosti i ruskog jezika i književnosti, održalo je svoju drugu sjednicu 10. rujna 2021. godine. Nakon podrobnog razgovora o knjigama i ocjena svakog člana, povjerenstvo je u uži izbor uvrstilo sljedeće knjige:

  1. Adamović, Julijana, Divlje guske, roman, Hena com, Zagreb, 2018., 236 str.,
  2. Kolarić-Dumić, Ljubica, Moje srijemske priče: Zašto Kukujevci?, Tomagraf, Zagreb, 2018., 206 str.,
  3. Kopunović, Mirko, Tragovi krunice: kratke priče, NIU „Hrvatska riječ“, Subotica, 2019., 108 str.,
  4. Miković, Milovan, Nocturno, Matica hrvatska, Subotica, 2018., 173 str.,
  5. Silađev, Ruža, Sonta u sjećanjima šokačkim, Grafo ofset, Čelarevo, 2019., 320 str
  6. Ušumović, Neven, Zlatna opeklina, Sandorf, Zagreb, 2019., 169 str.i
  7. Vidak, Ivan, Radio Siga, roman, Sandorf, Zagreb, 2020., 176 str.

ABRAKA i DABRAKA će za nekolko dana dati i konačni volšebni ABRAKADABRA izbor za “najbolje” knjige vojvođanskih (ne svih) Hrvata u Republici Srbiji. Ovim ekspertima za brzo čitanje i odokativno odlučivanje treba još samo jedna sjednica i jedan “podrobni razgovor” (može i telefonom, uključujući i Mirka iz Đakova) i eto nama “najboljih” knjiga.

Da li se ove knjige biraju po debljini, kvaliteti papira, dizjnom naslovne strane, gabaritu ili nečem drugom ne možemo nikako saznati već godinama. Inače ovaj put povjerenstvima ne bi smjelo biti teško jer je u oba uža izbora ušao roman Ivana Vidaka Radio Siga! Ali sumnjam baš u ono drugo, odnosno kako bude odlučio (ako već nije) v.d. ravnatelj Zavoda za kultutu vojvođanskih (ne svih) Hrvata u Republici Srbiji!

Dakle, tipujem na Ciliku (kakvo Sveučilište iz Zagreba), jer su upravo svi ovdašnji „hrvatski“ mediji puni Cilike, a mislim da je to zaista „nabolja i najljepša“ bunjevačka knjiga u 2020. godini!

Objavit će to uskoro i Suzana (kao i u slučaju Evetovića)!

Zbog ovoga nemamo niti jedno priznato ime u književnosti ovašnjih Hrvata u okvirima države u kojoj živimo (i šire), jer projekat: vječni ravnatelj Zavoda jest jednako najbolji pisac, pjesnik (čak i haiku poezije) nije uspio, a drugima je to zabranjeno!

Miroslav Cakić

Povezani članci

Žetva u Hrtkovcima

HF

Zemlja Hrvata

HF

GRADIŠĆE – Dvojezični natpisi u javnosti (13)

HF

Predavanje povodom 150. godišnjice rođenja Stjepana Radića

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...