Get Adobe Flash player
Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zastupnica Strenja Linić s kulenom napala kolege anesteziologe iz...

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Servilni europski poslušnik i okrutni domaći...

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Hrvatski narode, vadi glavu iz pijeska     Zbog...

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Domoljubnim Hrvatima prijeti onaj koji je uništio Istru i...

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Sve što radi je čista prijevara, obmana, silovanje zdrave pameti,...

  • Zašto nije spomenula krčki pršut?

    Zašto nije spomenula krčki pršut?

    četvrtak, 18. listopada 2018. 16:57
  • Plenković - despot u svilenim rukavicama

    Plenković - despot u svilenim rukavicama

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:22
  • Tko podržava Andreja Plenkovića?

    Tko podržava Andreja Plenkovića?

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:18
  • Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:16
  • Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    četvrtak, 18. listopada 2018. 18:48

Bavarci ne slušaju laži Angele Merkel iz Berlina

 
 
Njemački proizvođač automobila BMW najavio je da će izgraditi novu tvornicu automobila u istočnoj Mađarskoj, kapaciteta 150 tisuća vozila godišnje, u što će uložiti milijardu eura. Taj bi projekt mogao doprinijeti rastu mađarskog gospodarstva i jačanju njegove pozicije – regionalnog središta za proizvodnju luksuznih automobila, primjećuje Reuters.
https://hipa.hu/images/Pictures/2018/2018q3/20180731-hipa-bmw-debrecen-automotive-investment-hungary.jpg
Nova tvornica godišnjeg kapaciteta proizvodnje od 150 tisuća automobila bit će izgrađena u blizini grada Debrecena, koji se nalazi 230-ak kilometara istočno od Budimpešte, objavio je BMW. To će ulaganje pomoći BMW-u da proširi proizvodne kapacitete u Europi, gdje prodaju oko 45 posto svojih automobila. “Naša nova tvornica u Mađarskoj također će moći proizvoditi modele automobila BMW s motorima s unutarnjim izgaranjem i električne modele – sve na istoj proizvodnoj traci”, kazao je Oliver Zipse, član uprave BMW-a zadužen za proizvodnju. Time se BMW pridružuje Daimleru i Audiju koji također imaju tvornice automobila u Mađarskoj.
 
Proizvodnja automobila sada čini oko trećine mađarskog izvoza, a s BMW-om bi to moglo narasti na najmanje 40 posto, kazao je Peter Virovacz, analitičar u banci ING u Budimpešti. Dodaje da bi novi BMW-ovi kapaciteti mogli pomoći djelomice nadoknaditi za očekivano usporavanje gospodarskog rasta u 2019. i 2020. kad presuše sredstva iz EU fondova, te da će donijeti strano ulaganje u manje razvijenu istočnu regiju u Mađarskoj. Upozorava ipak da će taj projekt povećati ovisnost Mađarske o automobilskoj industriji, a time i njezinu izloženost svakom cikličnom naglom padu prodaje automobila u slučaju globalne gospodarske krize. “Najveći upitnik što se tiče toga ulaganja bit će mađarsko tržište rada… ionako je već sada jako teško naći 1.000 radnika, a kamoli kroz dvije godine”, ističe. Mađarska, kao i mnoga druga srednjoeuropska gospodarstva, muku muči s ozbiljnim nedostatkom radnika, dijelom zahvaljujući masovnom iseljavanju na zapad zbog većih plaća. Hrvatima za rad u Mađarskoj nije potrebna dozvola od 2013. godine. (v.h./Hina)

HAMAG-BICRO je unazad tri godine isplatio više od 1,1 milijardu kuna sredstava privatnom sektoru

 
 
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom (EEN) i Fakultetom strojarstva i brodogradnje (FSB), održala je svečanu konferenciju „Smart Factory: Digitalna Hrvatska“ povodom predstavljanja pametnih rješenja hrvatskih poduzetnika u sklopu projekta Smart Factory Hub.
https://hamagbicro.hr/wp-content/uploads/2017/10/hamag-stock-photo78.jpg
Konferenciju je uvodnim govorom otvorio Mario Antonić, državni tajnik iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta koji je ovom prigodom izjavio: „Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta podržava istraživačko-razvojne aktivnosti jer smo svjesni da jedino sa novom dodanom vrijednošću možemo biti konkurentni na svjetskom tržištu. Mjere i poticaji koje provodimo imaju za cilj uspostaviti jednu veliku inovacijsku mrežu, detektirati sve potencijale i usmjeriti ih u globalne lance vrijednosti gdje možemo ostvariti visoko profitabilne djelatnosti i kreirati radna mjesta s visokom dodanom vrijednošću. Cilj nam je kroz kreiranje natječaja, ali i zakonodavni okvir stvoriti kvalitetno okruženje za mlade ljude koji će htjeti ostati u Hrvatskoj i pridonijeti boljitku svih nas. Upravo na tom tragu je novi Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte kojim potičemo upravo istraživanje i razvoj.“
 
Prisutnima se uvodnim riječima obratio i Mario Turalija, član Uprave HAMAG-BICRO-a koji je ovom prigodom izjavio: „HAMAG-BICRO je unazad tri godine isplatio više od 1,1 milijardu kuna sredstava privatnom sektoru. Početkom 2017. godine proveli smo istraživanje među malim i srednjim hrvatskim poduzetnicima kako bismo utvrdili koliko su upućeni u Industriju 4.0 i Pametnu Specijalizaciju. Doznali smo da Hrvatska ima vrlo čvrste temelje za implementaciju tehnologija i rješenja Pametne proizvodnje. Isto tako, došli smo do saznanja da su hrvatski poduzetnici dobro upućeni i motivirani za sudjelovanje u tom u procesu.“
 
Projekt Smart Factory Hub predstavila je Tamara Sarvaš, ravnateljica Sektora za razvoj i podršku korisnicima HAMAG-BICRO-a. Trenutno stanje Industrije 4.0 u Hrvatskoj prikazao je tijekom svojeg izlaganja prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić, voditelj radne skupine za digitalizaciju industrije Republike Hrvatske te predstavljanje pametnih rješenja hrvatskih poduzetnika koji razvijaju sofisticirane proizvode za novo digitalno doba. Pritom je izjavio: Digitalizacija proizvoda je prvi korak prema Industriji 4.0., a pametni i povezani proizvodi mogu osigurati značajan rast zaposlenosti, modernizaciju gospodarstva kao i značajne financijske prihode. Pametni proizvodi će nadalje pozitivno utjecati i na posao i olakšanu komunikaciju s okruženjem. Hrvatska ne smije propustiti prilike koje joj se pružaju kroz Industriju 4.0  jer je sve vezano za Industriju 4.0 još uvijek u začetku i to je prilika za hrvatska poduzeća. Nedavno pokrenuta projektna platforma Improve Croatia osigurat će poduzećima kontinuriani rast i napredak. Postoji značajan potencijal koji pokazuju mnoga hrvatska rješenja poput: NOA mobilnog telefona, Grunner inteligentni bicikl, Rimčev Concept Two automobil, Croatian makers mBot itd…“
 
Potom je održana panel diskusija „Važnost Industrije 4.0 za hrvatsko gospodarstvo i društvo“ u kojoj su sudjelovali Mario Antonić, državni tajnik iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Domagoj Šarić iz Hrvatske gospodarske komore, prof. dr. sc. Bojan Jerbić sa Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Željko Goja, predsjednik Upravnog odbora tvrtke High Speed Technique (HSTec d.o.o.).
 
Sudionici konferencije imali su mogućnost pogledati zanimljive primjere Industrije 4.0 kroz predstavljanje pametnih rješenja hrvatskih poduzetnika koji razvijaju sofisticirane proizvode za novo digitalno doba iz desetak domaćih tvrtki.
 
HAMAG-BICRO jedan je od 10 međunarodnih partnera uključenih u projekt Smart Factory Hub kojim se želi unaprijediti istraživanje i razvoj te uvjeti poslovnih politika međunarodne suradnje u prerađivačkoj industriji. Provođenje projekta je započelo početkom 2017. godine, a završava u lipnju 2019. godine.
 

Anđelka Felja

Kako liječiti veću ranjivost energetskog sektora na klimatske promjene

 
 
Niskougljični projekti lokalnih zajednica trebaju veću i drugačiju potporu države koja razumije da se energetska tranzicija događa na lokalnoj razini. Odličan primjer je Koprivnica s nizom progresivnih projekata.
https://europa.rs/wp-content/uploads/2018/05/talanoa-702x336.png
Klimatski parametri i promjene vrše direktan utjecaj na energetski sektor, zbog čega je suradnja znanosti, obrazovanja i poduzetništva nezaobilazan dio prilagodbe, a decentralizacija i stavljanje energije u ruke građana glavna vodilja u povećanju energetske sigurnosti, zaključak je skupa 'Zajedno za klimu – TALANOA DIJALOG', koji se početkom srpnja održao u Zagrebu. Ovim stručnim skupom Hrvatska se pridružila svijetu u promociji aktivnosti za provedbu ciljeva iz Pariškog sporazuma. Cilj dijaloga je utvrditi koliko bi zemlje morale smanjiti emisije kako bi se ostvario cilj globalnog ograničenja rasta temperature do 2 C, odnosno 1,5 C, u odnosu temperaturu iz predindustrijskog doba. Izazova za energetski sektor ne nedostaje, ali srećom, postoji niz dobrih praksi koje se već provode, posebno u agilnim lokalnim zajednicama poput koprivničke. 
 
Do sada napravljeni klimatski modeli procjenjuju brojne negativne ali i neke pozitivne utjecaje klimatskih promjena na hrvatski energetski sektor. Očekuje se smanjenje proizvodnje električne energije u hidroelektranama zbog smanjenja srednje godišnje količine oborina i suša, povećanje potrošnje toplinske energije za potrebe hlađenja zbog povećanja srednje temperature zraka te smanjenje proizvodnje energije u termoelektranama radi nedovoljno učinkovitog hlađenja postrojenja zbog manje oborina. Raste rizik na oštećenja energetskih postrojenja i infrastrukture zbog ekstremnih vremenskih događaja (ledolomi, poplave, orkanski vjetrovi, šumski požari). No, također, postoje i pozitivni utjecaji, kao što su povećanje proizvodnje električne energije iz vjetra zbog povećanja srednje brzine vjetra i smanjenje potrošnje toplinske energije zimi uslijed povećanja srednje temperature zraka. Kao odgovor na takve promjene potrebno je ojačati sposobnost oporavka postojećeg elektroenergetskog sustava, kontinuirano razvijati informacijsko-tehnološka rješenja za unaprjeđenje upravljanja proizvodnim podacima za razvoj prognostičkih alata za predviđanje prilika i negativnih klimatskih učinaka na proizvodnju, prijenos, distribuciju i potrošnju energije. Isto tako, bitno je ojačati postojeće hidroelektrane, termoelektrane i termoelektrane-toplane, ojačati otpornost postojeće prijenosne i distribucijske mreže, postojećih proizvodnih postrojenja tako da se predvidi izgradnja kapaciteta za skladištenje energije te energetskog sustava tako da se predvidi izgradnja novih obnovljivih izvora, osobito decentraliziranih izvora (male hidroelektrane, vjetroelektrane, sunčane elektrane, visokoučinkovite kogeneracije i sl.).  
 
Izazovi Hrvatske su donošenje dviju važnih strategija, Strategije energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu i Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Također se raspravljalo i o ciljevima održivog razvoja koji zahtijevaju istodoban i balansiran razvoj u nekoliko potpuno međuovisnih dimenzija: društvenoj, gospodarskoj, okolišnoj i političkoj. Za uspješno ostvarenje smanjenja emisija stakleničkih plinova i tranziciju na niskougljični razvoj nužna je suradnja znanosti, obrazovanja i poduzetništva, a s ciljem što bolje primjene eko-inovacija. Cilj je da ovaj oblik tranzicije u Hrvatskoj što prije istinski zaživi. U skladu s tim, na stručnom skupu su bili nazočni i predstavnici lokalne zajednice i struke, nevladine udruge i gospodarstvenici. 
 
Ksenija Ostriž, zamjenica gradonačelnika Grada Koprivnica, prikazala je par primjera dobre prakse iz svog grada, kao što su 'Zeleno sveučilište' s nultom razinom emisije CO2, olakšice u obliku potpunog neplaćanja komunalnog doprinosa kod gradnje pasivnih kuća i 50% plaćanja kuća kod nulte razine CO2, pet potpuno električnih, jedno hibridno i jedno plug-in hibridno vozilo plus pet brzih punjača širom grada za gradsku upravu i tvrtke, javni prijevoz s dva električna autobusa dometa 90 - 130 km (vrijednost autobusa 100.000 EUR), projekt 'Bike Sharing', besplatno dijeljenje 60 običnih i 10 električnih bicikla i uvođenje prvog kurikuluma u Hrvatskoj za logistiku i održivu mobilnost na Sveučilištu Sjever. „Jako nam je važno da Vlada ima sluha za lokalnu samoupravu jer je to mjesto gdje svi državni projekti i ideje žive. Da bi se educiralo građane i proširila svijest morate dati lokalnoj upravi alat da to i čine. Treba omogućiti financiranje preko komunalnih doprinosa i naknada, koji su osnovni izvor prihoda jednog grada, na primjer, solarne panele, jer grad za njih plaća naknadu samo iz poreza. Isto tako, ne možemo napraviti sortirnicu, dok smo reciklažno dvorište morali sami napraviti preko bankarskih kredita jer ono nije dio komunalne infrastrukture. Zato mora doći do promjene u zakonima kako bi se omogućilo lokalnim upravama da lakše financiraju ovakve pozitivne projekte, koji ne moraju uvijek ovisiti o europskim bespovratnim sredstvima.“, rekla je Ostriž. Zoran Kordić, Zelena energetska zadruga, objasnio je važnost što većeg uključivanja samih građana u energetsku tranziciju, naglasivši kako je procijenjeno da do 2050. godine svaki drugi građanin EU može proizvoditi električnu energiju, odnosno biti 'prosumer', što vrijedi i za Hrvatsku. U skladu s time, Kordić je prezentirao novi projekt financiranja solarnih panela u Križevcima i to preko mikro-zajmova gdje građani i investitori mogu uložiti u projekt preko Zadruge na deset godina s kamatom od 4,5% godišnje.
 

Matija Eppert, www.energetika-net.com

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Subota, 20/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 981 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević