Get Adobe Flash player
Steve Bannon mijenja Europu na bolje

Steve Bannon mijenja Europu na bolje

Cilj mu je ujediniti sve desne europske stranke i srušiti Europsku...

Komunisti + četnici = antifašizam

Komunisti + četnici = antifašizam

Josip Broz i Draža Mihailović na istoj slamarici u...

Vatreni i Thompson u puljskoj Areni

Vatreni i Thompson u puljskoj Areni

Daniel Sponza: Slika Arene obišla je cijeli svijet. Atmosfera je...

Kutleša - vjerni poslušnik Papinske Države

Kutleša - vjerni poslušnik Papinske Države

U Boga se može vjerovati i kad se ne vjeruje u papu...

Istarski narodnjaci borili su se za Hrvatsku

Istarski narodnjaci borili su se za Hrvatsku

Pofuk je prešutio Predsjedničinu izjavu: Osuđujem svaki totalitarni...

  • Steve Bannon mijenja Europu na bolje

    Steve Bannon mijenja Europu na bolje

    četvrtak, 02. kolovoza 2018. 10:37
  • Komunisti + četnici = antifašizam

    Komunisti + četnici = antifašizam

    nedjelja, 29. srpnja 2018. 11:46
  • Vatreni i Thompson u puljskoj Areni

    Vatreni i Thompson u puljskoj Areni

    nedjelja, 29. srpnja 2018. 11:43
  • Kutleša - vjerni poslušnik Papinske Države

    Kutleša - vjerni poslušnik Papinske Države

    srijeda, 01. kolovoza 2018. 13:49
  • Istarski narodnjaci borili su se za Hrvatsku

    Istarski narodnjaci borili su se za Hrvatsku

    četvrtak, 02. kolovoza 2018. 12:30

Važno je poticanje kupnje vozila

 
 
Za razliku od nekih drugih područja tehnike, znanosti i gospodarstva, Hrvatska u elektromobilnosti ne zaostaje mnogo za razvijenijim zemljama. Ipak, veliki napori i dalje će biti potrebni kako bi se išlo ukorak sa svijetom.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/stanica-20160715121633430.jpg
Nakon dulje stanke Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je u proteklih nekoliko mjeseci objavio dva natječaja za poticanje nabave električnih (pa i drugih 'zelenih') vozila: najprije za fizičke osobe (građane), a zatim i za pravne osobe (tvrtke). U oba slučaja zanimanje je bilo iznimno veliko i u oba slučaja predviđena i raspoloživa sredstva za poticanje vrlo su brzo potrošena. To je ujedno znak da bi za povećanje udjela električnih, 'plug-in' hibridnih i 'čistih' hibridnih vozila na cestama trebale i dodatne mjere. Uz to, i razvoj mreže punionica ide u dobrom smjeru i Hrvatska je uključena u više međunarodnih projekata iz tog područja i jedino gdje zaostaje je gradnja punionica uzduž autocestovne mreže, koje su u nekim drugim zemljama (npr. u susjednoj Sloveniji) postale uobičajene. U svakom slučaju, dosadašnja iskustva s elektromobilnosti u Hrvatskoj su dobra, no za veći udio električnih i drugih 'zelenih' vozila u hrvatskom voznom parku i na prometnicama, bit će ponajprije potrebno promijeniti svijest građana o takvim vozilima i usporedno s time nastaviti rješavati tehničke probleme, razvijati infrastrukturu i razrađivati nove modele poticanja takvih prometnih rješenja.
 
Elektromobilnost je rastuće tržište u razvojnoj fazi

Domagoj Puzak, mag. ing. el., Hrvatska elektroprivreda d.d., Sektor za strategiju i razvoj Zagreb:
"Svi smo željno iščekivali povratak subvencija za kupnju vozila jer smo i dalje svjesni da se radi o razvojnom projektu i o tržištu u nastajanju kojem treba dodatna potpora sa svih strana kako bismo svi zajedno uopće bili u poziciji zadovoljiti novu regulativu i rastuće kriterije koje promet treba zadovoljiti u narednom periodu.
Poticanje kupnje vozila najvidljiviji je način da elektromobilnost dopre i do običnih građana te da i na taj način pokažemo da električna vozila nisu znanstvena fantastika, već apsolutno uobičajena pojava na cestama Europske unije. Sigurno bi bilo još korisnije kada bismo takvu mogućnost imali kontinuirano, ali srećom, kupnja vozila nije jedino područje na kojem je moguće kreirati motivaciju za daljnji razvoj elektromobilnosti. Možemo krenuti i sa smanjenim davanjima pri registraciji, povlaštenim i/ili besplatnim parkinzima, pa čak i zatvaranjem gradskih središta za konvencionalna vozila (primjer iz nekih europskihj metropola)! Kada dodamo da je punjenje električnih vozila i dalje besplatno krajnjim korisnicima, ne treba koristiti neku kompleksnu matematiku da dođemo do brzog povrata investicije.
U svakom slučaju, rastuće tržište u razvojnoj fazi nudi razne mogućnosti sufinanciranja naših projekata pa je HEP postao ravnopravni član međunarodnih konzorcija koji rade iste i slične stvari u elektromobilnosti. U projektu NEXT-E surađujemo s raznim energetskim i naftnim kompanijama pa čak i eminentnim članovima auto-industrije i to je veliko bogatstvo za naš elektroenergetski sektor. Kroz projekt se izrađuju studije te postavljaju brze i ultrabrze punionice diljem TEN-T koridora, a dosadašnji tijek aktivnosti pokazao je rastući interes raznih nadležnih institucija, a time i dodatne procedure i formalizaciju svega što radimo. Sve se odvija svojim tokom, koji bi mogao biti i dinamičniji, ali na kraju se ipak nadamo da ćemo svim naših građanima, ali i gostima omogućiti nesmetano međugradsko prometovanje električnim vozilima. Nadamo se da ćemo našim aktivnostima s naše strane tržišta motivirati i onu drugu - autoindustriju da nastavi s investiranjem u baterije i povećanje dometa takvim vozilima.
 
S obzirom da su punionice postavljene ravnomjerno u svim regijama Hrvatske, naš prvotni cilj bio je promocija koncepta elektromobilnosti i skidanje te stigme nepoznatog i novog. S obzirom na zanimljivu i modernu granu, to smo postigli relativno brzo i došli u situaciju gdje operacionalizacija projekta ukazuje na određene poteškoće koje će svaki sudionik tržišta imati u budućnosti - s tehničkog, ali i regulatornog aspekta. Naime, ovisno o utilizaciji i vremenskoj iskoristivosti svake lokacije, punionice će kreirati znatne inicijalne troškove, ne zbog potrošnje energije, već zbog angažirane snage koja omogućuje brže punjenje. Primjerice, punionica kod gradskog poglavarstva radi velikog broja punjenja taj inicijalni trošak angažirane snage optimalno 'razvlači' na sve korisnike, dok
neka punionica na manje frekventnoj, ali isto tako i više nego potrebnoj lokaciji, neće biti u mogućnosti pokriti trošak nastao radi crvene tarife za mrežarinu koja u istu poziciju stavlja sve priključke sa snagom iznad 20 kW. Trenutačno je teško pravdati nastale troškove na punionicama od 50 kW, a s obzirom da se u našim razvojnim projektima navode i tzv. ultrabrze punionice od 150 kW, svi zajedno morat ćemo kreirati rješenje koje neće biti fatalno za elektromobilnost.
Naplata usluge podrazumijeva nekoliko ispunjenih preduvjeta na kojima trenutačno radimo te kroz nekih godinu dana planiramo implementirati neke od modela naplate, koji će i dalje morati biti motivirajući da se budući vozači odluče u svoju garažu sparkirati jedno odlično električno vozilo."
 
Sustav poticanja nabave električnih vozila mora se promijeniti

Dinko Jakovljević, Krk Moto d.o.o. Krk:
"Nakon nekoliko godina doista smo dočekali poticaje za nabavku električnih vozila, no na žalost, nikako se ne mogu složiti da je riječ o značajnim sredstvima, a i sam model poticaja je vrlo diskutabilan. Kada stavimo u isti kontekst ukupni iznos sredstava za poticaje (12 milijuna kuna za fizičke i 13 mil. za pravne osobe) s jedne i najveći mogući iznos za pojedinačno vozilo, koji je među najvišima, ako ne i najviši u Europskoj uniji, dolazimo do velike nelogičnosti. Ako ukupan iznos od 12 mil. kuna za fizičke osobe 'pretočimo' u konkretna vozila s maksimalnim iznosom poticaja, dođemo do začuđujuće niskog broja vozila - spomenuti iznos dovoljan je samo za 150 automobila, što je zanemariva brojka ako se doista želi poticati elektromobilnost. S obzirom da nam je primarna djelatnost distribucija skutera, mogu odgovorno izjaviti da je najveći mogući iznos poticaja od 20.000 kuna sigurno među najvećima u EU-u (vrlo vjerojatno i najveći), što je naravno vrlo primamljivo za zainteresirane osobe i tvrtke. Međutim, naš model poticaja elektromobilnosti podrazumijeva metodu 'tko prvi, njegovo je', tako da su samo oni najhitriji uspjeli ostvariti poticaje, pošto su se sva sredstva rezervirana za poticanje 'potrošila' u svega nekoliko sati za fizičke, dok je za pravne osobe to trajalo tek nešto dulje. Tu je pogotovo bilo problematično s prijavama za pravne osobe, gdje su zainteresirani prijavu morali dostaviti fizički u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, tako da tvrtke koje nemaju sjedište u Zagrebu ili čije su odgovorne osobe na dan objave natječaja bile odsutne, spriječene ili neinformirane nisu imale vremena dostaviti prijave na vrijeme. S obzirom na ranije izneseno, mogu slobodno izjaviti da je učinak na rezultate prodaje bio upravo suprotan od poticanja vozača na kupnju električnih vozila - naravno da su se svi zainteresirali, s obzirom na najveće poticaje u EU-u, ali se velika većina razočarala neuspješnom prijavom. Ti potencijalni kupci električnih vozila zasigurno ove godine neće kupiti nikakvo vozilo na električni pogon jer se većina nada da će se natječaj opet raspisati. S obzirom da je zadnja runda natječaja bila 2015. godine, teško je procijeniti kada će se opet objaviti neki novi natječaj, tako da je cijela ova priča, po mom mišljenju, imala kontraefekt - i oni koji su razmišljali o kupnji električnih vozila (a takvih doista ima jako puno), nakon objave natječaja su se redom prijavili za poticaje, no nakon što ih nisu dobili, o kupnji više uopće ne razmišljaju, čekaju da izađe novi natječaj, za koji se s pravom možemo pitati kada će se pojaviti.
U susjednim zemljama, poput Austrije i Slovenije primjerice, poticaji su značajno manji, ali su dostupni svima, a ne samo najbržima i najbližima - za mopede su poticaji u Sloveniji 500 eura, a u Austriji 350 eura, ali se cijele godine možete prijaviti, za razliku od Hrvatske, gdje je poticaj bio 2500 eura (dakle, višestruko veći!), ali dostupan samo nekoliko sati.
 
Ipak, u posljednje vrijeme se doista bilježi ogroman porast zanimanja za električna vozila koja imamo u ponudi i zasigurno bi prodali dosta vozila da nije bilo objave natječaja, koji će u konačnici za tržište električnih vozila, po mom mišljenju, imati negativan učinak. Dakle, jedini pravi način povećanja broja električnih vozila na cestama je model poticaja s manjim iznosima (Slovenija i Austrija!), dostupan svima kroz dulji period.
Krk Moto je vodeći hrvatski distributer skutera i lakih električnih vozila, a zastupamo vodeće svjetske proizvođače Kymco, Govecs, NIU, Torrot, Italcar i dr., koji u ponudi, osim konvencionalnih, imaju i električna vozila za privatne i poslovne korisnike. Kroz mrežu prodajno-servisnih partnera pružamo korisnicima postprodajnu podršku na najvišoj mogućoj razini vodećim hrvatskim turističkim tvrtkama, dostavnim službama, tvrtkama koje se bave iznajmljivanjem vozila i dostavom hrane pa građani i male tvrtke svakodnevno obavljaju svoje obveze koristeći neko od 15.000 naših vozila. Električna vozila donose uštede na puno razina, uz nekoliko kompromisa, i za sada još uvijek veće početno ulaganje, tako da se za ulaganje u njih odlučuju uglavnom tvrtke kojima je prioritet tiho i diskretno obavljanje poslova, uz čim manji utjecaj na okoliš, ali i ekološki osviješteni građani koji si to mogu priuštiti. Za očekivati je da će u sljedećem razdoblju, s razvojem tehnologije i eventualnim boljim sustavom poticanja, sve više vozila na našim cestama biti električno, i tome se iskreno veselim."
 

B. L., www.energetika-net.com

Mislav Kolakušić: Ovo je najtužniji dan, Hrvatska će uskoro nestati i ništa više ne će biti u našem vlasništvu

 
 
Ovo je najtužniji dan u Hrvatskoj, rekao je sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić za N1, komentirajući izglasavanje nagodbe u Agrokoru i dodao da je u suprotnosti sa zakonom što je nagodbu izglasalo Privremeno vjerovničko vijeće, a ne Stalno vjerovničko vijeće i komentirao je svoj mogući ulazak u politiku. “Ovo je najtužniji dan u Hrvatskoj”, rekao je sudac Mislav Kolakušić komentirajući izglasavanje nagodbe u Agrokoru te dodao kako je u suprotnosti sa zakonom što je nagodbu izglasalo Privremeno vjerovničko vijeće, a ne Stalno vjerovničko vijeće.
http://d2l2idrff2c2gb.cloudfront.net/styles/16_9_desktop/s3/articleimages/agrokor-konzum-vans%20Cropped_1.jpg
Sporno mu je što će nekretnine tvrtki iz koncerna Agrokor prijeći u ruke stranih vlasnika. “Ostali smo bez PIK-ova, Belja, koncesija”, kazao je Kolakušić. “Tragedija će sada uslijediti jer smo ostali bez sve te imovine. Hrvatska će uskoro nestati i ništa više ne će biti u našem vlasništvu”, rekao je Kolakušić te dodao kako danas izglasana nagodba nije legitimna, ali će postati pravomoćna.
 
“Moramo resetirati naše društvo. Ako uskoro ne poduzmemo korake na ozdravljenju svih institucija, ostat ćemo bez svega. Zbog čega smo ratovali da bi sada ostali bez svega? Nikada nisam bio ljući u životu nego danas. Jedinm potpisom predajemo ono za što su ginuli ljudi”, kazao je Kolakušić te dodao kako se trebao provesti stečaj nad Konzumom, ali ne i na drugim poduzećima iz koncerna Agrokor. Na pitanje ima li političkih ambicija rekao je da će se “sigurno politički aktivirati”. “Ne znam što drugo učiniti. Nešto moramo promijeniti”, rekao je sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić.
 

https://www.totalno.hr/trgovackog-najtuzniji-vlasnistvu/

Održan 11. skup Funkcionalna hrana u Hrvatskoj

 
 
''Potrošači danas žele živjeti duže, žele živjeti zdravije i žele konzumirati hranu primjerenu svojoj dobi te životnom stilu, i to je najveći izazov postavljen pred prehrambenu industriju'', rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu Dragan Kovačević otvarajući 11. skup Funkcionalna hrana u Hrvatskoj, koji je HGK organizirala u suradnji s Hrvatskim društvom prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskom agencijom za hranu.
https://static1.squarespace.com/static/53a07521e4b0212a4066a7a1/t/57b46678579fb35ec20cc563/1471440516706/
''Prema američkoj agenciji za istraživanje, tržište funkcionalne hrane iz godine u godinu raste po stopi od gotovo 10 posto. Sigurno je da se radi o trendu koji će morati pratiti i hrvatska prehrambena industrija, zato smatramo da proizvodnju funkcionalne hrane trebamo gledati kao priliku za snažniju implementaciju znanstvenih istraživanja i bliskiju suradnju znanstvenih institucija i gospodarstva, što bi trebalo rezultirati povećanjem inovacija u prehrambenoj industriji'', dodao je Kovačević. 
 
„I ministarstvo poljoprivrede prepoznaje je važnost suradnje znanosti i struke kroz organizaciju skupova koji obuhvaćaju sve sudionike u sustavu kao i važnost aktualnih tema vezanih uz pitanja funkcionalne hrane“, istaknula je pomoćnica ministra poljoprivrede Jelena Đugum. Iako je trend zdravije prehrane u konstantnom porastu s obzirom na promjene u načinu života, sve je učestalija i konzumacija hrane u ugostiteljskim objektima. ''U svjetlu senzibiliziranja potrošača na nutritivnu vrijednost hrane koju konzumiraju, pružanje tih informacija na jelovnicima  u ugostiteljskim objektima može biti dodatna, relativno jeftina strategija koja barem kod dijela gostiju može dovesti do porasta svjesnosti o dodatnim mogućnostima kontrole odabira hrane'', preporučila je Greta Krešić s Katedre za hranu i prehranu Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci.
 
Rezultati prvog nacionalnog istraživanja opće populacije u Hrvatskoj o prehrambenim navikama u Hrvata koje je provela Hrvatska agencija za hranu pokazuju kako je prosječan unos ugljikohidrata, i muškaraca i žena, veći od preporučenog. Po pitanju unosa masti i bjelančevina, situacija je znatno bolja te je prosječan unos, ako promatramo opću populaciju, veći tek za nekoliko postotaka od onog preporučenog, no zabrinjava to što je njihov izvor najčešće svinjsko meso, dok se kod masnoća najčešće koriste biljna ulja i životinjske masnoće.
 
''Iako vlada uvriježeno mišljenje da su Hrvati visoki konzumenti mesa, zanimljiv je podatak kako se tu, gledamo li u kontekstu Europe, nalazimo na donjem dijelu ljestvice. Manje mesa od nas konzumiraju tek zapadne zemlje: Austrija, Švedska, Velika Britanija, Njemačka te Italija, dok se na vrhu ljestvice nalaze istočne zemlje: Rumunjska, Mađarska i Češka. Međutim, u odnosu na prosjek Europske unije, Republika Hrvatska se nalazi na samom začelju konzumacije ribe te je u zemljama Europske unije manja konzumacija samo na području Mađarske i Nizozemske'', rekla je ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Darija Sokolović.
 
''Morsku ribu konzumira nešto više od 16 posto stanovnika Hrvatske, dok riječnu ribu tek nešto manje od pet posto. Morska riba najviše se konzumira u Lici (konzervirana), slijede ju Istra te Dalmacija, dok se, očekivano, najmanje konzumira u Slavoniji. Međutim, i slatkovodna riba se najviše konzumira u Lici, a najmanje na području Istre. Podaci o konzumiranju vode znatno nam više idu u prilog te, ako promatramo u kontekstu Europske unije, tu se nalazimo na visokom drugom mjestu, odmah iza Češke'', rekla je Sokolović dodavši kako su, promatrajući s aspekta učestalosti konzumacije, najčešće konzumirane namirnice u Hrvata voda i kava, a najčešći su odabir za glavni dnevni obrok svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka te čaša mineralne vode ili piva.
 
Na konferenciji je bilo govora i o važnosti pravilnog informiranja potrošača o prisutnosti glutena. Sanja Kolarić Kravar iz Ministarstva poljoprivrede naglasila je kako su subjekti u poslovanju s hranom dužni davati informacije o hrani u skladu s važećim EU i nacionalnim propisima o hrani. Samo će dobivanjem točnih i jasnih informacija o prisutnosti žitarica koje sadrže gluten i na točno propisan način, poštujući jasno propisane kriterije za korištenje navoda bez glutena ili vrlo mali sadržaj glutena, krajnji potrošač na zajedničkom europskom tržištu dobiti jasnu i potpunu informaciju bitnu za donošenje ispravne odluke pri kupnji hrane prema vlastitim prehrambenim potrebama.
 

Anđelka Felja

Anketa

Hoće li se Plenković, nakon četnikovanja u Bačkoj Palanci, odreći Pupovca?

Srijeda, 15/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1342 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević