Get Adobe Flash player
Živi zid - sistemska stranka prevaranata

Živi zid - sistemska stranka prevaranata

Vladimira Palfi je za muškarčine živozidaše isto što...

Hrvati su nas dobili sa spuštenim hlačama

Hrvati su nas dobili sa spuštenim hlačama

AFERA PRISLUŠKIVANJA - Poziv iz Ljubljane u Beč išao je...

Boris Miletić mrzi Hrvatsku i Hrvate

Boris Miletić mrzi Hrvatsku i Hrvate

Istarski Hrvati napisali su proglas o pripojenju Istre matici zemlji...

Pupovac bezočno laže o Oluji

Pupovac bezočno laže o Oluji

JEDNA OD PUPOVČEVIH LAŽI – "U Oluji je spaljeno 30.000...

Nesloga nas gura u ponor

Nesloga nas gura u ponor

Režite jedni na druge poput bijesnih pasa, međusobno se koljete poput...

  • Živi zid - sistemska stranka prevaranata

    Živi zid - sistemska stranka prevaranata

    četvrtak, 13. lipnja 2019. 18:13
  • Hrvati su nas dobili sa spuštenim hlačama

    Hrvati su nas dobili sa spuštenim hlačama

    utorak, 11. lipnja 2019. 16:19
  • Boris Miletić mrzi Hrvatsku i Hrvate

    Boris Miletić mrzi Hrvatsku i Hrvate

    utorak, 11. lipnja 2019. 16:15
  • Pupovac bezočno laže o Oluji

    Pupovac bezočno laže o Oluji

    četvrtak, 13. lipnja 2019. 09:31
  • Nesloga nas gura u ponor

    Nesloga nas gura u ponor

    četvrtak, 13. lipnja 2019. 09:26

Neke od svjetiljki imaju mogućnost upravljanja, prijava kvarova ili smetnji pomoću aplikacija i ugradnje brojača prometa

 
 
Suvremeni gradovi sve više traže pametna i fleksibilna rješenja za uštedu energije, poboljšanje udobnosti, kvalitete življenja i održivosti te poticanje urbanog razvoja. Tim se gradovima nedavno pridružila i Koprivnica
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/podravina-rasvjeta-1-20190506123649911.jpg
U stvaranju pametnih gradova nova tehnička rješenja imaju važnu ulogu jer se instaliranjem pametnih rješenja, osim ostvarenja ušteda na energiji, čuva okoliš i podiže razina kvalitete života. Ako se pogledaju sustavi javne rasvjete u svijetu, koji imaju oko 4 milijarde uličnih svjetiljki, većina su i dalje konvencionalne svjetiljke. Zamjena tih svjetiljki onima sa svjetlećim diodama (LED) može smanjiti potrošnju energije i emisije ugljičnog dioksida i otvara nove mogućnosti u pogledu razvoja pametnih gradova.
Koprivnica kao živući laboratorij
 
Sa ciljem povezivanja tvrtki i javnog sektora, građanstva i znanstveno-istraživačkih institucija Grad Koprivnica je u suradnji s Regionalnom energetskom agencijom Sjever otvorio prvi hrvatski 'živući laboratorij' za vanjsku rasvjetu i 'smart city' rješenja koji je prvi takve vrste u Jugoistočnoj Europi. Ideja o projektu pokrenuta je 2018. godine s ciljem promicanja energetske učinkovitosti primjenom pametnog sustava vanjske rasvjete, zamišljenim da pokriva širok spektar javne rasvjete (rasvjeta prometnica različitih kategorija, parkova i šetnica).
Living Lab Koprivnica nalazi se u vitalnom dijelu Koprivnice, u četvrti Lenišće i obuhvaća 21 ispitno polje ukupne duljine trase 3,54 km. Živući laboratorij predstavlja prirodno okruženje za ispitivanje proizvoda u stvarnom okruženju i stjecanje neposrednog iskustva korištenjem novih tehničkih rješenja i osiguravanjem potrebne infrastrukture u stvarnom okruženju (za građanstvo, proizvođače, javnu upravu i znanstvene institucije). Stanovnici Lenišća, koji su korisnici projekta, izravno mogu vidjeti kvalitete živućeg laboratorija, dok su predstavnici gradova i općina pozvani da se susretnu sa svim prednostima LED rasvjete.
Suradnja hrvatskog gospodarstva i lokalne samouprave
 
"Grad već desetak godina traži nove iskorake kad je u pitanju energetska učinkovitost, te smo zbog toga sretni što su nas prepoznali partneri u ovom projektu Living Laba, ugradivši u Living Lab Koprivnica opremu u vrijednosti od 300.000 kuna, a to je izravan način štednje na javnoj rasvjeti. Time dokazujemo našu odgovornost prema gradu i građanima", naglašava koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić. Uz to, osvrnuo se i na tri nedavno postavljene punionice električnih vozila na stupovima javne rasvjete u zonama višestambenih zgrada i javnih parkirališta. Pri tome je iskorištena već postojeća infrastruktura i time su sniženi troškovi postavljanja punionica.
 
"Taj je koncept poseban jer možemo osjetiti i vidjeti što netko želi predstaviti, što partnerima i proizvođačima LED rasvjete u Hrvatskoj olakšava približavanje rasvjete građanstvu. Taj uspjeh u onome što se zamislilo daje dodatni motiv da se istraže nova rješenja kod korištenja javne rasvjete", ističe Ravnatelj REA Sjevera, Ivan Šimić i napominje da postoje još dva slična Living Laba, u Danskoj i Portugalu, koji su dijelom financirani iz državnog proračuna, što nije slučaj za koprivnički projekt. 
Uz Grad i REA Sjever u projekt su uključena tehnološki napredne hrvatske tvrtke: Detas, Horfam, Elektrokovina Lighting, Energy Plus, LED elektronika, Lipapromet i Omega Software kao partneri. Upravo su oni instalacijom dugotrajnih, energetski prihvatljivih i učinkovitih svjetiljki (uštede veće od 60 %) omogućili da živući laboratorij zaživi.
 
Prostor za daljnji napredak
 
Ovisno o klasi prometnice, postavljene su svjetiljke različitih tehničkih specifikacija. Tako je raspon snage svjetiljki 14 - 86 W, indeks raspoznavanja boje minimalno 70, a temperatura boje svjetlosti 3000 ili 4000 K. Neke od svjetiljki imaju mogućnost upravljanja, prijava kvarova ili smetnji pomoću aplikacija i ugradnje brojača prometa, meteo-postaja, senzora i regulatora osvjetljenja. To korisnicima pruža mogućnost prilagođavanja intenziteta i trajanja rasvjete u pojedinim kvartovima (više svjetiljki ili čak samo jedne) ovisno o potrebi, vremenskim uvjetima ili prema posebnim zahtjevima (hitni slučajevi ili javna sigurnost). 
Kao što je ranije spomenuto, od 21 ispitnog polja, zauzeto je 12 s ukupno 75 instaliranih rasvjetnih tijela. To ostavlja prostor za nove tvrtke koje su zainteresirane za napredak i rade na inovativnosti i poboljšanju svojih proizvoda. 
 
Uz njih, dobrodošli su svi oni koji žele prikupiti iskustva vezana za pametnu javnu rasvjetu, iz javne uprave, istraživačkih ili akademskih institucija ili građanstva, da posjete 'živući laboratorij'. Obilazak će voditi stručni tim REA Sjevera i time približiti posjetiteljima koncept prvog takvog laboratorija u Hrvatskoj.
"Living Lab Koprivnica, sa za sada sedamdesetak instaliranih svjetiljki, primjer je kako pametna rješenja mogu omogućiti bolju kvalitetu života, povećati energetsku učinkovitost, ali i potaknuti proizvođače opreme i 'smart city' rješenja da razvijaju, isprobavaju i testiraju proizvode u stvarnom urbanom okruženju", ističe voditelj razvoja poslovanja REA Sjevera, Jurica Perko. Dugoročno gledano, želja je iskoristiti infrastrukturu javne rasvjete dodavanjem drugih mogućnosti koje će doprinijeti poboljšanju kvalitete života. Ostavlja se otvorenom mogućnost razvoja nekih drugih rješenja, nevezanih za rasvjetu, koja će također poboljšati život na ekološki prihvatljiv način.
 
Projekt 'Living Lab Koprivnica' javnosti je predstavljen u predvečernjim satima 12. ožujka ove godine u Koprivnici. No, stručna javnost s njime se mogla upoznati još na 6. konferenciji o energetski učinkovitoj rasvjeti, 27. rujna prošle godine u Zagrebu, a svakako će o rezultatima iz prvih nekoliko mjeseci njegovog provođenja više biti riječi na 7. konferenciji o energetski učinkovitoj rasvjeti koja će se održati 21. studenoga, ponovno u Koprivnici.
 

B. L., www.energetika-net.com

Predstavio se i Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu

 
 
Ovogodišnji Hannover Messe može se pohvaliti odličnim rezultatima: u u pet dana održavanja na sajmu se predstavilo 6500 izlagača iz 75 zemalja i obišlo ga je 215 000 posjetitelja iz 95 zemalja svijeta.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/hannover-messe2019-0-20190506140311531.jpg
"Hannover Messe 2019. dokazao je da je najvažnija međunarodna platforma za sve tehnologije povezane s transformacijom industrije," istaknuo je to Dr. Jochen Köckler, čelnik tvrtke Deutsche Messe, sajamskog organizatora i nastavio: "215 000 posjetitelja iskoristilo je Sajam kako bi uložilo u nove tehnologije i svoje tvrtke pripremilo za budućnost. Samo Hannover pruža sveobuhvatan pogled na scenarije primjene, potencijale i međudjelovanje industrije 4.0, umjetne inteligencije, mreža pete generacije (5G) i energetskih rješenja."
Na ovogodišnjem sajmu, koji je održan 1. - 5. travnja prikazana su rješenja za industrijsku proizvodnju i opskrbu energijom sutrašnjice, ali i primjeri primjene umjetne inteligencije u industrijskoj proizvodnji, mreža 5G i rješenja za energetsku i prometnu tranziciju. Uz to, u fokusu zanimanja posjetitelja bili su robotika i robotizacija, za što su također prikazani mnogi zanimljivi primjere primjene iz svih područja industrije.
Oko 40% posjetitelja činili su oni iz inozemstva, što do sada rekordan udio i dodatno potvrđuje međunarodni značaj sajma, ali i pokazuje snagu Njemačke kao središta svjetske industrije. Prvih pet zemalja po broju inozemnih posjetitelja ove su godine bile Kina, Nizozemska, Italija, Sjedinjene Američke Države i zemlja partnerica Švedska.
Naravno, sajam će se nastaviti razvijati u korak s trendovima digitalne transformacije i u budućnosti će se još veći naglasak stavljati na tri ključna područja: industriju, energetiku i logistiku. Tako će se sljedeći Hannover Messe održati 20. - 24. travnja 2020. godine, kada će zemlja partnerica biti Indonezija.
* * *
Za 25 svojih poslovnih partnera iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Makedonije tvrtka Rittal organizirala je posjet sajmu.
 
Na izložbenom prostoru površine 2138 m2 na dvije etaže prikazan je cijeli lanac vrijednosti industrije 4.0 pod nazivom OneRittal, odnosno nova područja i načini razvoja, projektiranja, izrade i dokumentiranja industrijskih i elektro-ormara. Uz to, prikazani su i nastavak transformacije malih industrijskih kućišta u novu Generaciju X (AX i KX), rješenja nove generacije inovacija za industrijsko hlađenje i distribuciju niskog napona (VX25, AX, KX) i nova rješenja i trendovi u podatkovnim i računskim centrima, nadzoru u području informatike i telekomunikacija i klimatizaciji i hlađenju takve opreme i prostorija.

 

Hrvatske tvrtke u Hannoveru
 
Ovogodišnji sajam bio je rekordan i po broju hrvatskih izlagača i bilo ih je ukupno 16: Cognitio Elektronika, Cromatic, Culmena, Dalekovod, EKO Međimurje, ELKA, HELB, Hladni val, IMG, Klanjčić, Končar, Mareton, OMV-Indoil, Pro-integris, Purić i Tvornica turbina. Pri tome su četiri tvrtke nastupile samostalno, a ostale na tri zajednička izložbena prostora u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.
 
Uz to, u dijelu sajma posvećenom vodiku i gorivnim člancima u sklopu europskog projekta GiantLeap predstavio se i Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu.
 

B. L., EGE

Vaučeri za struju - panaceja za sve bolesti

 
 
Kakve veze imaju vaučer za struju, pomoć za ogrijev i električni auto?! Sve je to državna pomoć na koju se izdvaja cca 400 mil. kn godišnje. Sve te subvencije su neobično krojene ili nedorađene, ne propitkuju se i ne modificiraju u nešto pametnije - a kad se jednom nešto da, to se ne uzima...
https://novelus.eu/wp-content/uploads/2017/06/hero-energetics.png
Građani Hrvatske jako vole kad im država nešto daruje. Baš onako, besplatno, zato što „brine“ o njima. Dapače, ne samo da to vole, već i smatraju da im je država to dužna. Dužna je dati kojekakve vrste pomoći pa i onda kad ih građani zapravo ne zaslužuju. Pa i kad imaju nekretninu koju bi mogli unovčiti, mnogi će uzeti socijalnu pomoć, ili npr. pomoć za ogrjev od tri metra drva (950 kn). Ako ništa drugo, barem vaučer za struju, koji se jedini ne isplaćuje u gotovini. 
 
Među brojnom sirotinjom kojoj zaista treba pomoći su i oni koji uzimaju oboje, iako imaju auto i usput iznajmljuju stanove u kući u kojoj žive. Novac koji im bude poklonjen za zdravstveno vrlo upitno izgaranje drveta u peći, o čemu nitko ne govori, završi u kladionici i/ili kafiću. Neki bi rekli da je automobil luksuz, ali u očima hrvatskih zakona moguće je (na prevaru) imati i automobil i uz to primati kojekakve socijalne naknade za režijske troškove. 
 
Sustav socijalne skrbi traži samo papir, uglavnom ne izlazi se na teren i ne provjerava stvarnost. Baš pogodno. I dok neki poklonjeni novac za hranu zapijaju na šanku, u dobrom društvu, budu ljuti na tu zlu državu koja „ništa ne radi za njih“. Psuju na političare koji brinu samo o sebi i istodobno se vješto provlače kroz svaku rupu u zakonu, kako bi se okoristili. Jer to im po pravu (kojem to?!) – pripada. Podaci pokazuju da se broj teško siromašnih u nas stalno smanjuje, dakle, socijalna država radi. 
 
Vaučeri za struju - panaceja za sve bolesti
 
Ovo ipak neće biti moralka, već prije propitivanje neobičnog puta novca za neke pomoći i subvencije u energetici. Priča o tome odakle novac dolazi i gdje završava. A tu se ima dosta toga za reći, previše za ovako kratak komentar. Za početak nije loše malo raščlaniti 200 kuna vrijedne vaučere za struju koje je 2015. uveo SDP, a HDZ ih nije propitivao. Jednom kad nešto daš, ne smiješ to samo tako uzeti – pokazalo se to kod famoznih 50 lipa za PET ambalažu. Zanimljivo je da HEP na računima potrošačima otpisuje tu tzv. solidarnu naknadu iz koje se financiraju vaučeri te tako snosi glavninu troška vaučera za struju. 2017. i 2016. se tako prikupilo oko 360 mil. kn, isplatilo se oko 240 mil. kn, a višak novca se „spremio za budućnost na računu ministarstva“. Možda da se smanji solidarna naknada pa da HEP ima manji izdatak za socijalu, a alternativni opskrbljivač bude konkurentniji? Ne, nitko o tome ne vodi računa, ima tko će platiti, srećom pa je HEP i dalje „naš“… 
 
Može i bez štedne žarulje
 
Čudima socijale kod vaučera nikad kraja - isti iznos dobiva i samac i višečlana obitelj, iako samac evidentno troši manje. Na primjer, 'vaučerašima' do sada nitko nije dao nijednu štednu žarulju. To je tek loše osmišljena socijala, panaceja ili lijek za sve bolesti, čak ne niti energetska učinkovitost. To nam ne treba, iako uvozimo 40% električne energije. Srećom, to bi se moglo uskoro promijeniti jer se opskrbljivače tjera da ulažu u energetsku učinkovitost kod svojih kupaca i, posebno, siromašnih kućanstava. Ako neće ulagati dovoljno, morat će plaćati penale Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. A, Fond do sada nije ulagao u energetsko siromaštvo, koje nije zakonski precizno definirano pa nema ni sustavne državne politike već su eto, izmišljeni vaučeri kao alibi. 
 
Gdje završavaju poticaji Fonda za energetsku učinkovitost?
 
Fond daje obilate poticaje i onima kojima oni baš i nisu prijeko potrebni – srednjem i višem sloju, koji je malobrojan. Kada se najave poticaji za kupnju energetski učinkovite bijele tehnike, nekako baš uoči poticaja aparatima se neprimjetno poveća cijena. Kupci tih uređaja ionako bi ih kupili, jer moraju, a ovako će se stvoriti kratkotrajna distorzija na tržištu, slična kakvu već godinama stvaraju poticaji na električna vozila. Ti izrazito obilati poticaji stvorili su dugotrajni tržišni poremećaj pa kad poticaja nema, manjka i kupaca tih skupih igračaka, jer nitko ne može odoljeti do 40% sufinanciranja koje država nudi. Kad je riječ o čistom transportu – utičnica nije jedino ekološko rješenje za čišći zrak u gradovima. 
 
Fond bi stoga mogao sufinancirati i konverziju konvencionalnih osobnih automobila na stlačeni prirodni plin – što nikada nije činio – ili npr. nabavu gospodarskih i drugih vozila na plin ili struju. Umjesto da se novac iz eko-takse koju plaćamo kod registracije ulaže u čišći transport, ali da postotak sufinanciranja bude manji pa obuhvati veći broj korisnika, vidimo da se potiču skupa osobna vozila a gradovi novcem iz EU fondova (!) masovno nabavljaju dizelske autobuse. Zašto? Zelena javna nabava nije obaveza, već samo preporuka. Na kraju balade, na našim je cestama i dalje vrlo malo električnih vozila a zemlja je vrlo daleko od ispunjavanja klimatskih ciljeva u transportu.
 
Državna pomoć vs. osobna odgovornost
 
Kako je vidljivo iz primjera vaučera, poticaja za ogrjev i elektromobilnost mnogo toga u subvencijama baš ne stoji na čvrstim temeljima. Ulogu prije svega igra neznanje, inercija a zatim i kojekakvi interesi. Puno je tu novaca u igri, nabere se sigurno 400 milijuna kuna! Od sve te silne „državne socijalne pomoći“ u energetici čak ni trgovci ne profitiraju koliko bi mogli, kada bi postojao razrađen sustav poticanja s malo sofisticiranijim poreznim i inim mjerama. Građani primjećuju neracionalnost i neekonomičnost na svakom ćošku, koriste ih i hvataju krivine, jagme se za beneficije pa i onda kad bi mogli uštedjeti minimalnim ulozima ili tek mijenjajući navike. 
 
Kad se pitamo zašto nam je život u Hrvatskoj težak i skup, nitko ne želi pospremanje započeti s pitanjem o osobnoj odgovornosti za neko činjenje ili - možda još gore - nečinjenje. A, možda bi trebao, jer zdravije društvo počiva na odgovornim pojedincima. Nažalost, lokalno i globalno jako smo daleko od takvih razmišljanja pa bi zato bar trebali malo manje „peglati“ po toj zloj državi, čije mrvice sa stola i sami skupljamo.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Anketa

Nakon što je T. Ivić 16. VI. 2019. položio vijenac na kojem piše "Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković herojima Sutjeske", svatko tko i dalje u HDZ-u podržava Plenkovića je izdajnik. Slažete li se?

Utorak, 18/06/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1055 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević