Get Adobe Flash player
SPC na čelu noćnih kolona u Crnoj Gori i Srbiji

SPC na čelu noćnih kolona u Crnoj Gori i Srbiji

Srbija ponavlja jogurt i balvan revolucije iz osamdesetih i devedesetih...

Zašto su svi naši športaši domoljubi?

Zašto su svi naši športaši domoljubi?

Nakon svake pobjede slave svi Hrvati koji Hrvatsku osjećaju...

Hrvatskom vladaju pioniri komunizma

Hrvatskom vladaju pioniri komunizma

Hrvati bi morali voljeti Hrvatsku onoliko koliko Slovenci i Srbi žude za...

Lažne Plenkovićeve poruke iz Ludine

Lažne Plenkovićeve poruke iz Ludine

Sve što je predsjednik HDZ-a izrekao u Velikoj Ludini velika je...

Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

Tragedija je posljedak nefunkcioniranja...

  • SPC na čelu noćnih kolona u Crnoj Gori i Srbiji

    SPC na čelu noćnih kolona u Crnoj Gori i Srbiji

    četvrtak, 23. siječnja 2020. 15:12
  • Zašto su svi naši športaši domoljubi?

    Zašto su svi naši športaši domoljubi?

    četvrtak, 23. siječnja 2020. 15:09
  • Hrvatskom vladaju pioniri komunizma

    Hrvatskom vladaju pioniri komunizma

    srijeda, 22. siječnja 2020. 10:52
  • Lažne Plenkovićeve poruke iz Ludine

    Lažne Plenkovićeve poruke iz Ludine

    srijeda, 22. siječnja 2020. 10:45
  • Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

    Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

    srijeda, 22. siječnja 2020. 10:39

Europsku uniju su pretvorili u veliku mešetarsku financijsku tvrtku

 
 
Nova Europska komisija, pod vodstvom Ursule von der Leyen, suočena sa stvarnošću Europe u previranju, Europe koja se guši u problemima stvorenim tzv. imigracijskom krizom, a zapravo organiziranim i upravljanim procesom naseljavanja Europe stanovništvom s bliskoistočnih prostora u režiji najmoćnijih članica EU-a, Europe preplavljene socijalnim nezadovoljstvom praćenim beskrajnim prosvjedima i sve očitijim pokušajima perfidnog i postupnog ograničavanja utjecaja nacionalnih država – obznanila je kolosalni projekt rješavanja nagomilanih problema i definiranja budućeg razvoja.
https://www.southeusummit.com/wp-content/uploads/2018/02/EU-Economy-heads-North.jpg
Ni manje ni više Europska komisija u cilju rješavanja problema najavljuje političko remek djelo – dvogodišnju Konferenciju o budućnosti Europe, tijekom koje bi se, kako se planira, trebali spoznati svi problemi današnje Europe i njezine Europske unije i odrediti smjernice razvoja za budućnost. Potrebne su, dakle, prema novoj europskoj administraciji,  dvogodišnje rasprave da bi se uočile suštinske proturječnosti europske integracije i problemi koji su postali toliko očiti da ih vidi svatko tko ih uistinu želi vidjeti. Bez velikih i dubioznih konferencijskih rasprava, u stilu jednogodišnje mirovne konferencije u Parizu nakon Prvoga svjetskog rata, gdje se, također, nadaleko i naširoko raspravljalo o budućnosti Europe i za čije se učinke u obliku zlosretnog Versailleskog poretka teško mogu naći riječi hvale – temeljni problemi Europe mogu se krajnje jednostavno iskazati. Nesumnjivo, jedan od ključnih izvora svih problema je zmija  othranjena u njedrima Europske unije koja svakim danom proždire socijalnu strukturu, moralni integritet, kulturni i vjerski identitet europskih naroda.
 
Nametnuta radikalna društvena i gospodarska liberalizacija, odjevena u ruho globalizacije, zahvaća sve države članice, razara njihovu društvenu strukturu, sustave socijalne sigurnosti, etičke i kulturne vrijednosti, unosi nesigurnost, strah i beznađe, a potom posljedično uništava i same nacionalne identitete država. Pritom se države članice EU, u skladu s doktrinom tzv. razvoja unije u više brzina, preslaguju u hranidbeni lanac na čijem vrhu su najrazvijenije, a na dnu novoprimljene  i zadužene države  kojim se pod nadzorom bruxelleskih labirinata moći i ECB-a  osigurava transfer kapitala od slabijih prema jačima. U europskim vladajućim krugovima omrznuta Marine Le Pen, čelnica francuskog FN-a, dugo i uporno upozorava: „Globalizacija je povratak u barbarstvo. Vladanje cijelim svijetom od strane moćnih multinacionalnih korporacija i krupnog financijskog kapitala vodi narode i njihove nacionalne države u propast, pa stoga države moraju svojom regulativom postaviti limite.“ Le Pen upozorava da mjere rezanja javnih rashoda u cilju konsolidacije državnih financija po kriterijima koje je odredio Berlin i Bruxelles, a koje idu na štetu najsiromašnijih slojeva stanovništva, dovode do socijalne razgradnje društva i nacije, uz istovremeno uništavanje i samog pojma nacionalne države. Upravo taj povratak u ustroj društva prije formiranja nacionalnih država je povratak u barbarstvo, što je, po mnogima,  uostalom, i cilj globalizacije - uskratiti pojedincima i narodima zaštitu vlastite države.
 
Globalizacijski procesi i matrica uništavanja nacionalnih država ovladali su svim aspektima politike, gospodarstava i financija Europske unije. Takva  Europska unija, stoga, nema šanse biti temeljem novog europskog geopolitičkog sustava, jer je u velikoj mjeri preuzela nacionalne suverenitete država članica i prijevarno ih predala u ruke nedokučivim središtima europske i globalne iznadnacionalne financijske i gospodarske moći koji upravljaju procesima globalizacije na europskim prostorima. Stoga europski građani sve manje kao jamca svoje egzistencije vide  stvarno ili lažno nemoćne institucije Europske unije i sve više se ponovo okreću svojim nacionalnim državama. Za njih su njihovi djedovi i očevi sanjali i ratovali, one su očuvale njihove nacionalne, kulturne i vjerske identitete. One su zaslužne što Europa danas izgleda tako raskošno bogata raznolikošću, međusobno dopunjujućih nacionalnih i socioloških struktura. Plemenite nakane utemeljitelja Europske unije k stvaranju mehanizma suradnje i povjerenja ravnopravnih  država, koji bi spriječio međusobna ratovanja i od Europe stvorio zonu mira, gospodarskog napretka i socijalne sigurnosti sadašnja generacija europskih političara izrugala je postupnom političkom, gospodarskom i monetarnom centralizacijom i postupnim pretvaranjem EU-a u federalni državni entitet neravnopravnih državnih subjekata ograničenog suvereniteta, pod dominacijom korporativnih i bankarskih klanova.
 
Europsku uniju su pretvorili u veliku mešetarsku financijsku tvrtku, a njene države članice s dna hranidbenog lanca u poligon iživljavanja spekulativnog bankarskog kapitala i casino kapitalizma, izrugujući se, tako, vizijama njezinih tvoraca. Europska unija za njih je ipak bila nešto više od financijske institucije i uredne naplate dospijelih obveza. Zamislili su je kao živi politički, kulturni i gospodarski organizam europskih država kršćanskih korijena,  s postojećim, na europskim prostorima uobičajenim instrumentima socijalne sigurnosti i stabilnosti, u kojoj bi se čisti međusobni računi  predmnijevali i stoga što ne bi postojao taj hranidbeni  lanac, koji, još od pogrješnog i preuranjenog starta jedinstvene europske valute, generira dužničke krize, nejednakosti i sukobe. Takav neoliberalni financijski i gospodarski sustav može funkcionirati na kontinentalnim prostranstvima SAD-a, s nepreglednom masom  radne snage i radnih mjesta, ali očito ne na skučenom prostoru 28 suverenih europskih država gdje proizvodi sukobe i podjele među njima. I upravo zato elita najmoćnijih europski država i bruxelleska administracija već po inerciji uporno gura daljnju federalizaciju Europske unije i oduzimanje suvereniteta nacionalnim državama članicama. Sve kako bi ih učinila podobnim za daljnje globalizacijske procese. Neoliberalna agenda politike najmoćnijih europskih država direktno je odgovorna i za organiziranu migraciju s bliskoistočnih na europske prostore u cilju pribavljanja potrebne radne snage i postupnog prilagođavanje europskog stanovništva planiranim geoekonomskih i geopolitičkim integracijama sa zemljama MENA-e (Bliski istok i Sjeverna Afrika).
 
Još u veljači 2015. Caritas Europe u svome izvješću upozorio je na ono što se stvarno zbiva i razara europska društva i njihovu budućnost. Nije mu trebala nikakva konferencija ili komisija o europskoj budućnosti nego samo empatija i gole činjenice. Dakako, europski kontrolirani vodeći mediji nisu se ni osvrnuli na to izvješće. Jednostavno su ga prešutili.
Pod tepih gurnuto i medijski ignorirano izvješće Caritasa Europa pokazalo je tada svu tragiku europske politike. U izvješću, objavljenom sredinom veljače 2015. godine, otvoreno se, bez ublažavanja i kalkuliranja navodi: „EU i njene države članice gospodarskom krizom se bave fokusirajući se uglavnom na troškove socijalne politike. Kao rezultat toga nastaje razarajući utjecaj na građane Europe. Neuspjeh EU-a i njenih članica da definiraju politiku koja bi stvarala radna mjesta, zaštitila osnovne javne usluge i  pomogla onima u teškoćama vjerojatno će krizu produžiti“. Opisuje se, nadalje, nepravedna Europa, nastala na politici štednje, gdje su socijalni rizici u porastu, socijalni sustavi se smanjuju i pojedinci i obitelji padaju u sve dublje siromaštvo, a socijalna kohezija blijedi i povjerenje ljudi u političke institucije sve više slabi. To razara društveno tkivo Europe i rađa rasizam, ksenofobiju i širenje mržnje. Prema izvješću socijalni nemiri u Europi u razdoblju 2010.-2015. godine porasli su za 12 posto, više nego u bilo kojoj drugoj regiji svijeta. Caritas Europa snažno osporava službeni diskurs koji sugerira da je najgori dio gospodarske krize prošao. Kriza nije gotova nego se je samo prevalila na slabije društvene grupe, a zbog osporavanja socijalnih prava sve više poprima obilježja društvene i političke krize. Caritas Europa zaključuje: “Siromaštvo i nejednakost su u porastu u Europi. Gotovo 123 milijuna građana živi u siromaštvu, više od trećine populacije u pet zemalja EU-a su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, više od trećine djece u 14 od 28 zemalja EU-a živi u siromaštvu. Postoje ozbiljni nedostaci u sustavima socijalne skrbi u mnogim članicama EU-a. Politika štednje ne koristi Europi, pa predlažemo usvojiti druga alternativna rješenja“.
 
Tadašnji glavni tajnik Caritasa Europa Jorge Nuno Mayer zaključio je: “Vjerujemo da novo izvješće pridonosi većoj svijesti o utjecaju krize na razne ugrožene skupine. To potvrđuje pozive za alternativnim rješenjima i podsjeća da političari imaju izbor pri odlučivanju koje se mjere moraju poduzeti kako bi se ublažile najgore posljedice krize. Priroritet na mjerama štedne nije riješio krizu, nego je uzrokovao socijalne probleme koji mogu imati trajne negativne učinke.“ Od tada do danas ekonomski i socijalni procesi na koje ukazuje Caritas Europa nisu ni za dlaku promijenili smijer nego su se samo ubrzali i stvorili daljnju radikalizaciju na društvenoj sceni Europe. Uistinu je krajnji trenutak da europska politička elita, s konferencijom  ili bez nje, što prije da odgovor na pitanje, što je zapravo pošlo po zlu u EU-u i kako izgraditi budućnost. Činjenica je da dio europske političke nomenklature, okupljen u demokršćanskom političkom krugu, počinje uočavati „meritum“ problema, ali je njegova snaga još uvijek nedovoljna za ozbiljnije pomake, poglavito dok po europskoj ekonomskoj pozornici mahnito haraju neuspješne političke osobnosti poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
 
Pravi odgovor na pitanje  kako osigurati budućnost europskih naroda i njihovih nacionalnih država teško može dati višegodišnja konferencija političkih mudraca. On je, zapravo, tako jednostavan i svima očit, no potrebna je ipak volja spoznati ga. Nalazi se u samim korijenima Europske unije, u povratku idejama njenih istinskih tvoraca i dubokoj simbolici njihovih odnosa i zajedničkih susreta. Neporeciva je, naime, činjenica, kako ponovo ujedinjenu Europu na zgarištu dva svjetska rata nisu stvarali agresivni – ratom nadahnuti moćnici, kao što su to nekada činili Napoleon ili Karlo Veliki prije njega, niti Bismarckov pruski militarizam, nego staloženi i miroljubivi katolički politički veterani -francuski predsjednik Charles de Gaulle i njemački kancelar Konrad Adenauer. Zamislili su novu Europu mira i slobode na tadašnjem razmeđu i opreci prema dva suprotstavljena svijeta, sovjetskog totalitarizma i američkog ekonomskog pragmatizma i liberalizma. Viziju Europe napretka i socijalne sigurnosti nježno i nenametljivo  su zaštitili pokrovom kršćanskih vrijednosti.
Takvu Europu De Gaulle i Adenauer simbolički su stvorili zajedničkim sudjelovanjem na svečanoj nedjeljnoj misi 8. srpnja 1962. godine u katedrali u Reimsu, mjestu krunidbe francuskih kraljeva, koja je bila razorena njemačkim bombardiranjem tijekom 1. svjetskog rata. Taj događaj, na tako simboličkom mjestu, označio je pomirbu i rađanje nove Europe. Istodobno je i poslao snažnu poruku za budućnost, koju, nažalost, sadašnja europska politička elita ne prima ili ne želi primiti.
 
De Gaulle i Adenauer za mjesto pomirbe i rađanja nove Europe nisu odabrali predvorje neke novoizgrađene banke, okružene kordonom zaštitara i policajaca, nego bogoslužje u povijesnoj katedrali. Nisu to učinili slučajno, već s namjerom naglašavanja europskih kršćanskih korijena i prizivanja takve budućnosti. Napuštanje i zanemarivanje europskih kršćanskih korijena i odbacivanje ne samo kršćanske nego svake etike u političkom djelovanju, oholost, pohlepa i podređivanje fluidnim zakonitostima ekonomije i čvrstom zakonu profita –zla, je sudbina Europske unije. Nažalost, državnika i političkih velikana, kao što su bili Charles de Gaulle i Konrad Adenauer, danas nema nigdje na vidiku.
 

Mario Stefanov, https://www.geopolitika.news/analize/mario-stefanov-europa-kako-izgraditi-buducnost/

Počivalšek: Slovenska država se ne miješa u prebacivanje Mercatora iz Agrokora u Fortenova grupu

 
 
Slovenački ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek smatra da je Agencija za zaštitu konkurencije postupala u skladu s propisima i zakonom kada je Agrokoru oduzela dionice u Mercatoru i odbacuje tvrdnje da se slovenska država miješa u prijelaz Mercatora u Fortenova grupu. Počivalšek, koji boravio u radnom posetu Njemačkoj, u pisanom odgovoru za agenciju STA, naveo je da ne može komentirati ovaj slučaj jer ni ministarstvo ni on kao ministar nisu bili upoznati s postupanjem agencije u pojedinačnim slučajevima.
"Ali, vjerujem da agencija, kada je riječ o neprijavljivanju koncentracije i izrečenoj novčanoj kazni, postupa u skladu s usvojenim propisima i zakonima", dodao je.
https://www.mercatorgroup.si/assets/Domov/_resampled/FillWyI5NTgiLCI0MDAiXQ/Mercator-Siska.jpg
Počivalšek je naveo da javni dio odluke agencije pokazuje da je Agrokor pozvan da prijavi koncentraciju u vezi sa preuzimanjem Costelle, ali da to nije učinio. Što se tiče špekulacija u javnosti o tomu da se država navodno miješa u prebacivanje Mercatora iz Agrokora u Fortenova grupu, naglasio je da "u Sloveniji važi vladavina prava, a institucije, uključujući agenciju, djeluju nezavisno". Počivalšek je rekao da ovaj slučaj ne treba povezivati sa odnosima Slovenije i Hrvatske. "Povezuju nas mnogi dobri zajednički projekti i mogućnosti koje moramo iskoristiti. Na tomu moramo raditi", poručio je on.
Slovenska Agencija za zaštitu konkurencije (AVK) je privremeno zaplijenila 70 posto dionica Mercatora od hrvatske grupacije Agrokor.
Ovaj korak, kako navodi STA, treba osigurati da Agrokor plati 53,9 milijuna eura kazne koju mu je agencija izrekla u rujnu, budući Agrokor nije prijavio toj agenciji preuzimanje slovenske kompanije za flaširanje vode Costella 2016. godine.
 

Darko Kovačić

Suradnja između Erste Group i Instituta Legatum

 
 
U cilju boljeg razumijevanja prosperiteta i njegovih pokretača te stjecanja dubljeg uvida u svakodnevni život ljudi u SIE regiji, Erste Group udružio je svoje snage s neovisnim think-tank Legatum Institutom s kojim posljednje tri godine objavljuje Izvještaj o prosperitetu Srednje i istočne Europe. U trećem izdanju izvješća, Hrvatska je u ukupnom svjetskom poretku zauzela 41. mjesto indeksa od ukupno 149, dok bi cijela SIE regija, kada bi bila jedna država, zauzela 38. mjesto. Indeks prosperiteta Instituta Legatum (Legatum Prosperity Index™) izlazi izvan okvira makroekonomskih pokazatelja te prosperitet mjeri holistički, kao funkciju materijalnog bogatstva, ali istovremeno i društvene dobrobiti. Njime se mjere rezultati nacija povezani s prosperitetom u devet područja: ekonomska kvaliteta, poslovno okruženje, upravljanje, osobne slobode, društveni kapital, sigurnost, obrazovanje, zdravstvo i prirodno okruženje.
 
Ekonomski rast ne donosi uvijek višu kvalitetu života
 
Izvješće je pokazalo da, iako su se životni uvjeti u SIE regiji nedvojbeno poboljšali, a plaće i razina zaposlenosti povećali, to ne znači nužno i povećanje zadovoljstva ljudi standardom života. Troškovi života rasli su više od prihoda, pa su primjerice cijene roba i usluga u proteklih sedam godina porasle između 98 posto (Mađarska) i 257 posto (Rumunjska), a prosjek EU iznosi 36 posto. Samo 15 posto ljudi u regiji SIE izjavilo je da živi ugodno sa sadašnjim prihodima, a srednja klasa osjeća se sve ranjivije. Osim toga, u nekim zemljama SIE regije vidljiv je porast siromaštva zaposlenih. To je posebice izraženo u Rumunjskoj, gdje je usprkos svojim primanjima jedan od pet zaposlenih (18,9 posto) siromašan. U Hrvatskoj se to može reći za nešto manje od 6% zaposlenih.
https://www.poslovnifm.com/wp-content/uploads/2019/12/erste-analiza.png
Dostupnost stambenih jedinica povećava pritisak izazvan troškovima života. Stope vlasništva stambenih nekretnina vrlo su visoke (iznad 90 posto u Rumunjskoj, iznad 80 posto u Hrvatskoj i Srbiji te iznad 70 posto u Slovačkoj i Mađarskoj) zbog povoljnih cijena nekretnina nakon pada komunizma. No te stope ne odražavaju u potpunosti stvarnu situaciju. Stambene nekretnine prenose se s generacije na generaciju, a članovi šire obitelji često žive zajedno, što dovodi do prenapučenosti tih nekretnina. Više od 40 posto Mađara, Slovaka, Bugara i Rumunja već sada živi u prepunim prostorima.
 
Obrazovanje – najveći potencijal za porast prosperiteta
 
Prema izvješću cijela SIE regija, uključujući i Hrvatsku koja je na svjetskoj ljestvici na 34. mjestu, ima poseban potencijal za porast prosperiteta u svom obrazovnom sustavu. Visoka razina obrazovanja – osobito iz tehničkih predmeta – karakteristična je snaga regije Srednje i Istočne Europe. Potražnja za tercijarnim obrazovanjem eksponencijalno raste, najviše zbog želje za većim primanjima, pa je u nekim zemljama zabilježeno povećanje upisa na fakultete od čak 168 posto. Međutim, financiranje visokog obrazovanja od strane vlada u Srednjoj i Istočnoj Europi, mjereno udjelom u BDP-u, ne miče se od svega 30-40 posto razine uobičajene u zapadnoj Europi. Dodatne izazove predstavljaju prilagodba vještina studenata potrebama budućega tržišta rada te tzv. „odljev mozgova“, odnosno visoke stope migracije diplomiranih studenata u Zapadnu Europu, gdje mogu ostvariti veća primanja.
 
Zahvaljujući sve većem broju start-upova u digitalnome gospodarstvu, postoji stvaran potencijal koji bi gospodarstvo znanja mogao učiniti novim pokretačem rasta u regiji. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je prilagoditi vještine studenata potrebama budućega tržišta rada. Samo 38 posto mladih i 35 posto poslodavaca u SIE regiji slažu se da su diplomirani studenti spremni za rad. Poslodavci se žale da mnogi ne mogu primijeniti tehničke vještine na stvarne probleme. Idealno bi rješenje bilo uvođenje promjena kroz dugoročne strategije i politike od strane vlada te suradnju s privatnim sektorom.
 
Društveni kapital u regiji SIE narastao je u proteklih deset godina - no regija je svejedno rangirana niže od Zapadne Europe, Sjeverne Amerike, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. U Hrvatskoj se društveni kapital nalazi na 109. mjestu te predstavlja najizazovniji aspekt prosperiteta. To znači da su stope povezanosti i povjerenja između stanovnika te između stanovnika i institucija relativno slabe, a to se odnosi i na druge zemlje SIE regije. Nizak društveni kapital ima disproporcionalno velik učinak na sveukupan prosperitet regije SIE, budući da je presudan za dovršetak demokratske i tržišne tranzicije. Povjerenje je ključno za tržišnu raspodjelu rada i za pošteno i učinkovito kreditno tržište. Osim toga, zemlje s visokim početnim razinama društvenoga kapitala iskusile su manje ekonomskih problema između 2007. i 2016. godine.
 

Anđelka Felja

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Ponedjeljak, 27/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1499 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević