Nastavlja se sotoniziranje Hrvata u BiH i dodvoravanje Britancima
Hrvatska danas, 15. siječnja 2015., obilježava 23. obljetnicu međunarodnog priznanja. Obilježava samo u pamćenju. Sve ostalo što radi službena vlast nema nikakve veze s obilježavanjem. U središnjem dnevniku na Hrvatskom radiju u 15 sati taj dan se spominje tek u 24. minuti. Nešto bolje je prošao u dnevniku na HR-u u 17 sati, spomenut je u 20. minuti. Sve je to potvrda kako ovi koji su na vlasti nikada i nisu željeli državu kojom upravljaju i od koje jako dobro žive.
Je li došao kraj politici regiona?
Ne spominjanje ovoga jednog od najznačajnijih datuma u novojoj povijesti hrvatske državnosti ima više razloga. Jedan od njih je i taj koje su države Hrvatsku prve priznale, a to su bile –tada još nepriznate – Letonija, Estonija, Litva, Ukrajina… Posebice im smeta što je dva dana prije Europske zajednice, 13. siječnja 1992., Hrvatsku priznala Sveta Stolica i Njemačka. Svakako ne smijemo ne spomenuti prijateljski Island.
Ako se prešućuje dan priznanja Hrvatske, na sva se zvona priča i piše o dolasku britanskog ministra vanjskih poslova Philipa Hammonda. Unatoč izjavi nove hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović sarajevskom Dnevnom avazu kako "Britansko-njemačka inicijativa ima prednosti, ali i velikih nedostataka. Nedostatak je da se ne pruža jednakopravnost hrvatskom narodu u BiH. Nisam sigurna da ona, ovakva kakva jest, može završiti rezultatima koje bismo htjeli vidjeti". Ta i takva izjava Kolinde Grabar Kitarović izazvala je Vesnu Psuić, koja otvoreno zagovara „strateške odnose“ s Londonom, da baš i ne će biti tako, odnosno da će hrvatska vanjska politika i dalje bježati od Europe, a posebice Njemačke, i priklanjati se regiji i Velikoj Britaniji.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više