Hrvatski Fokus
Znanost

Američki propisi poskupljuju europske sireve, vino, vodu…

Opasnost nam dolazi s one strane Atlantskoga oceana

 
 
Europsko vino na policama trgovina u SAD-u puno je skuplje od američkog jer da bi dospjelo do kupaca, proizvođači moraju proći kompliciranu i skupu proceduru, koja diže cijenu njihovog proizvoda. Za vodu koja se prodaje u bocama proizvođači moraju prikupiti »vrlo skupu dokumentaciju«, iako su te »papire« već dobili u Europskoj uniji. Sir je u SAD-u moguće izvoziti u ograničenim količinama i uz visoke troškove dozvola za izvoz na američko tržište. Europski proizvodi ponekad dugo stoje na američkoj carini. U javnim nabavama, SAD često favorizira američke tvrtke.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/04/ttip-no.jpeg
Sve su to prigovori uglavnom malih i srednjih tvrtki iz EU-a na prepreke s kojima se susreću kada izvoze u SAD. Njihove »žalbe« Europska komisija prikupila je internetskim istraživanjem u kojem je sudjelovalo 869 europskih poduzeća, izvoznika u SAD i onih koji bi to željeli postati. Rezultati ankete, u kojoj je sudjelovalo i 15 tvrtki iz Hrvatske, jučer su predstavljeni u Bruxellesu. Anketa je provedena kako bi se stvorila slika o tome što sve muči mala i srednja poduzeća iz EU-a na američkom tržištu. Cilj je da se prepreke, na koje tvrtke ukazuju, uklone u okviru pregovora o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP). Deveta runda pregovora o TTIP-u između SAD-a i EU-a upravo se održava u Washingtonu.
 
Prema Komisijinom izvješću, među problemima s kojima su se tvrtke suočavale bilo je i usklađivanje s američkim standardima za proizvode i carinskim pravilima, različiti propisi od jedne do druge savezne američke države, pristup informacijama o tome koja se pravila gdje primjenjuju. Tvrtke se žale i na viznu politiku SAD-a, jer je europskim stručnjacima ograničen boravak na tri mjeseca. Sve te probleme moguće je olakšati sklapanjem američko-europskog sporazuma o slobodnoj trgovini, uvjereni su u Komisiji.
 
I u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) smatraju da bi uklanjanje tzv. ne-carinskih barijera predstavljalo najveću dobit od spomenutog sporazuma. »Očekivani dobici ne očekuju se nužno samo od smanjenja carina već i od uklanjanja regulatornih barijera u obliku skupih i dugotrajnih procesa certifikacije i značajnih razlika u tehničkim standardima, što bi uistinu donijelo značajne gospodarske dobiti i jednoj i drugoj strani. Potrebne procedure registracije i/ili certifikacije najčešće su preskupe za male i srednje izvoznike koji količinom svoje proizvodnje najčešće ne mogu ili teško pokrivaju tražene troškove. Ukoliko imaju potrebne certifikate za EU, TTIP-om bi se primjerice moglo definirati da isti vrijede i za SAD što bi im značajno olakšalo poslovanje i izvoz«, ističu u HGK-u.
 
Kakav bi konkretno učinak TTIP mogao imati na domaće gospodarstvo, u HGK-u još ne žele procjenjivati jer smatraju da je za to prerano. Napominju i da imaju relativno mali broj upita svojih članica vezano za poslovanje sa SAD-om, ali da stalno komuniciraju s domaćim tvrtkama koje su zainteresirane za američko tržište i bilježe »glavne prepreke u poslovanju« o kojima se onda raspravlja na sastancima vezanim uz TTIP.
 

Irena Frlan Gašparović, Novi list

Povezani članci

Strossmayer i novinstvo

HF

Razvitak i vulnerabilnost mozga

HF

Cjelovita kurikulna reforma

HF

Glifosati i GMO krivci za deformacije

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...