Mlijeko ne šteti zdravlju. Naprotiv!
Svake godine 1. lipnja diljem svijeta obilježava se Svjetski dan mlijeka. Tako će se i ove godine na svim kontinentima po petnaesti put obilježiti Svjetski dan mlijeka. Od kada je na inicijativu UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) 2001. prvi puta obilježen Svjetski dan mlijeka, svake godine sve više zemalja se pridružuje obilježavanju ovog dana. Obilježavanjem Svjetskog dana mlijeka želi se skrenuti pozornost javnosti na značenje mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani čovjeka, osobito djece. Prema podatcima FAO-a, proizvodnjom mlijeka bavi se oko 150 milijuna seoskih domaćinstava diljem svijeta, a u zemljama u razvoju najveće značenje u proizvodnji mlijeka imaju upravo mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-ovi).
Posljednjih 30 godina proizvodnja mlijeka u svijetu povećala se za više od 50 %: s 482 milijuna tona u 1982. na 754 milijuna tona u 2012. Najveći svjetski proizvođač mlijeka je INDIJA koja 'drži' 16% globalne proizvodnje mlijeka, a slijede SAD, Kina, Pakistan i Brazil. Svjetska proizvodnja mlijeka najvećim dijelom potječe od goveda odn. mliječnih krava (83 %), a slijedi mlijeko bivola 13%, koza 2%, ovce 1 %, deva 0,3 % i preostali maleni (u)dio odnosi se na mlijeko jaka, kobila i magarica. U zemljama u razvoju 1/3 proizvedenog mlijeka potječe od bivolica, koza, deva i ovaca, dok u razvijenim državama mlijeko uglavnom potječe od krava.
U SAD-u ali i u pojedinim zapadnoeuropskim državama provodi se snažna kampanja protiv svježeg, sirovog kravljeg mlijeka u kojoj se iznose neistine o domaćem svježem, sirovom mlijeku. Cijelu kampanju provode vodeći mediji ('mainstream' mediji) koji doslovno zastrašuju ljude tvrdnjom da je svježe, sirovo mlijeko opasno za ljudsko zdravlje te je ujedno izvor pojave i širenja bolesti uzrokovanih patogenim mikroorganizmima, u prvom redu bakterija. U posljednje vrijeme mlijeko je čak proglašeno i nepoželjnom namirnicom koja šteti ljudskom zdravlju. Ipak, posljednjih petnaest godina u SAD-u nitko nije umro od posljedica pijenja domaćeg svježeg, sirovog mlijeka, ističu stručnjaci. Službeno stajalište 'mainstream' medija je slijedeće: domaće svježe, sirovo mlijeko izravno s farme je opasno, dok je pasterizirano mlijeko iz mliječne industrije sigurno. Međutim, ovu tvrdnju ne potkrjepljuju dostupni i poznati znanstveni podatci.
Važno je ovdje svakako istaknuti da konzumiranje svježe, sirove hrane, pa tako i mlijeka, uvijek nosi određeni rizik. No, taj rizik je znatno veći kod konzumiranja svih vrsta mesa i mesnih proizvoda, ističu stručnjaci. Želimo li ovdje uključiti i reakcije/alergije na lijekove, osobito reakcije sa smrtnim ishodom, a lijekove i hranu odobrava američka Uprava za hranu i lijekove (FDA), tada dolazimo do još većeg apsurda. Svakako je potrebno istaknuti i važnost podrijetla mlijeka. Naime, mlijeko s golemih farmi mliječnih krava (amer. CAFO) gdje se golemi broj životinja drži u vrlo lošim nehigijenskim i nehumanim uvjetima, obavezno se mora termički obraditi, tj. pasterizirati. Konzumiranje mlijeka s takve farme je vrlo rizično i zaista može biti opasno po zdravlje.
Mnogi ljudi danas piju domaće svježe, sirovo mlijeko – piju ga iz zdravstvenih razloga ili jednostavno za dobrobit organizma i zdravlja, a to mlijeko dolazi s malih obiteljskih farmi gdje se krave drže humano i hrane se prirodno. Procijenjuje se da danas diljem SAD-a svježe, sirovo mlijeko konzumira između 9 i 15 milijuna ljudi. Točno je da konzumiranje svježeg, sirovog mlijeka može prouzrokovati ozbiljno oboljenje uzrokovano bakterijama kao što je E. coli, Salmonella sp. ili Listeria monocytogenes). No, činjenice ne idu u prilog golemim 'industrijskim' farmama i njihovim sustavima gdje se drže desetci tisuća životinja radi čega je nemoguće održavati visoke standarde higijenskih uvjeta držanja, životinje se ne kreću, ne vide sunca niti sunčevu svjetlost, nema mogućnosti ispaše, hrane se pretežito žitaricama a ne svježom, zelenom travom i/ili sijenom. Upravo u ovim golemim agrosustavima postoje izvrsni uvjeti za pojavu i širenje različitih infekcija i bolesti. Kako bi se to spriječilo, životinjama se svakodnevno u hranu i vodu za piće dodaju antibiotici čije rezidue nalazimo u većini namirnica animalnog podrijetla. To je jedan od glavnih uzroka pojave bakterija rezistentnih na antibiotike radi čega godišnje umire tisuće ljudi. Dr. Ted Beals proveo je 2011. istraživanje koje je pokazalo da postoji čak 35.000 puta veća mogućnost za pojavu bolesti uzrokovane nekom drugom hranom, a ne svježim, sirovim mlijekom. Rezultate ovog istraživanja objavila je poznata zaklada „Weston A. Price Foundation.“
U cijeloj Kanadi i sedam saveznih američkih država zabranjena je prodaja svježeg, sirovog mlijeka, dok su u ostalim američkim državama usvojeni vrlo rigorozni propisi za stavljanje sirovog mlijeka na tržište: čak i najmanja pogrješka može dovesti do dramatičnih racija, sudskog procesa i zatvorske kazne. S druge pak strane, od posljedica nuspojava uzrokovanih lijekovima koje također odobrava FDA, u desetogodišnjem razdoblju umrlo je više od milijun ljudi i to samo diljem SAD-a.
Američki stručnjaci, uključujući i one iz humane medicine stoga često navode kako se diljem Europske unije prodaje svježe, sirovo mlijeko putem – mljekomata, a kao države s mljekomatima najčešće se navode Francuska, Hrvatska, Švicarska, Austrija, Nizozemska, Italija i Slovenija. I ono što je najvažnije, ovo mlijeko je zdravo i sigurno. I dok Europska unija ima mljekomate, u pojedinim državama SAD-a vraćaju se – mljekari i dostava mlijeka u staklenim bocama „ravno s farme do kućnog praga.“ Ovaj način dostave mlijeka bio je uobičajen u SAD-u prije više od 50 godina, a sada se VRAĆA na zadovoljstvo mnogih, uključujući i proizvođača staklenih boca za mlijeko koji bilježe kontinuirani rast kako proizvodnje tako i prodaje.
Potrošači sve više žele izravan kontakt s proizvođačem hrane – a to je domaći, lokalni proizvođač na malom OPG-u koji osim mlijeka prodaje i druge domaće proizvode (med, meso, domaći maslac, povrće i lavanda bez pesticida, kruh bez glutena itd.), a proizvođači su se i udružili i osnovali „regionalnu mrežu poljoprivrednih prozvođača.“ Prema jednoj stručnoj studiji američkog Sveučilišta Cornell čije rezultate je objavio Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), posve je razvidno da su sladoled i sirevi proizvedeni od pasteriziranog mlijeka među prvih 10 („top 10“) prehrambenih proizvoda koji nose najveći rizik za zdravlje čovjeka. Isto tako u razdoblju od 1973. do 2009. registrirano je 1.100 oboljenja uzrokovanih konzumiranjem sirovog mlijeka, dok je u istom razdoblju registrirano 422.000 oboljelih od posljedica konzumiranja pasteriziranog mlijeka. Nitko nije umro od posljedica konzumiranja sirovog mlijeka, dok je najmanje 50 ljudi umrlo od infekcije uzrokovane pasteriziranim mlijekom ili sirom. Tako je na primjer krajem 2013. zabilježeno masovno povlačenje jedne vrste jogurta grčkog tipa s tržišta radi kontaminacije s gljivicom Murcor circinelloides koja je uzrokovala gastrointestinalno oboljenje. Na žalost, mnogo je takvih primjera…..
U SAD-u je posljednjih godina poznat jedan slučaj koji se vrlo često ističe. Naime, Max Kane je bio desetogodišnjak kada mu je dijagnosticirana Chronova bolest. No, Kane se uspio izliječiti samo zahvaljujući promjeni načina života i kvalitetnoj prehrani – jede samo domaću, 100% svježu i sirovu hranu, a čak 50 % njegove prehrane čine svježi, sirovi mliječni proizvodi i mlijeko. On je danas jedan od organskih proizvođača mlijeka koji posebno ističe da mlijeko i mliječni proizvodi krava hranjenih prirodnom hranom – svježom, zelenom travom i drugim biljem, osobito krava koje imaju mogućnost ispaše, ima karakterističnu žuto-naranđastu boju koja potječe od karotenoida iz biljaka. To su ujedno najzdraviji mliječni proizvodi kao i samo svježe, sirovo mlijeko.
Stručnjaci su usporedili svježe, sirovo mlijeko s malih OPG-ova sa mlijekom iz golemih agrosustava s intenzivnom proizvodnjom te dokazali da je mlijeko s malih farmi ZDRAVIJE jer:
-
Obiluje neophodnim zdravim bakterijama korisnim za naš gastrointestinalni odn. probavni sustav;
-
Sadrži više od 60 probavnih enzima, faktora rasta i imunoglobulina. No, pasterizacijom se enzimi uništavaju pa je mlijeko teže probavljivo!
-
Obiluje konjugiranom linolnom kiselinom koja ima antikarcinogena svojstva i povoljno utječe na metabolizam;
-
Bogato je zdravim i korisnim aminokiselinama, sirovim mastima i proteinima koji su svi 100 % probavljivi;
-
Sadrži visok udio višestruko nezasićene masne kiseline OMEGA-3 i niski udio omega-6, što je poželjan i koristan omjer između ove dvije esencijalne masne kiseline;
-
Obiluje vitaminima A, B, C, D, E i K te vrlo uravnoteženim sadržajem minerala – kalcija, magnezija, fosfora i željeza čiju apsorpciju potiču živi Lactobacili;
-
Bogato je zdravim i neoksidiranim kolesterolom;
-
Sadrži važan enzim fosfatazu, koja ima određenu ulogu u apsorpciji kalcija u kosti, kao i enzim lipazu koji pomaže u hidrolizi i apsorpciji masti.
