Bećarska ekonomija Zorana Milanovića

Previše je podudarnosti da bi bilo slučajno

 

 

• Državni ured za reviziju u izvješću o reviziji prodaje dionica Croatia osiguranja dao je mišljenje da odluku o privatizaciji tog društva Vlada nije mogla donijeti samostalno, već ju je morao potvrditi Sabor, a smatraju i da je cijena plaćena za usluge savjetnika za privatizaciju od oko 27 milijuna kuna mogla biti značajno manja. Naime, Adris je kupio lani 39,6 posto dionica CO-a, a nakon prodaje vlasničkog paketa društvo je dokapitalizirao sa 110 milijuna eura, nakon čega je postao vlasnikom 60 posto dionica CO-a. Ministarstvo financija i Državni ured za upravljanje državnom imovinom pak lažu i kažu da izvješće Državnoga ureda za reviziju nije točno, odnosno da je privatizacija Croatia osiguranja provedena temeljem važećih propisa i u skladu sa Zakonom o upravljanju državnom imovinom!

O tom sramnom i kaznenom činu Zorana Milanovića, Slavka Linića, Mladena Pejnovića i cijele Kukuriku koalicije saborski zastupnik HDZ-a i ekonomski stručnjak Goran Marić kaže: “Državna revizija niti za jedan revidirani subjekt nije utvrdila da mu je privatizacija bila nezakonita, osim za Croatia osiguranje. Navela je zakon koji se trebao poštivati, koji definira da privatizaciju može potvrditi samo Sabor, a ne Vlada. Taj zakon, premda iz 1992. godine, nikada nije stavljen izvan snage. Upozorila je i na propuste kod natječaja – nije navedeno o koliko se dionica radi, koliki je udio i zašto je potrebna dokapitalizacija, smatra nepotrebnim troškove za savjetnike i sl. Jedan od savjetnika danas je u upravi CO-a, a Vlada je odlučila o nečemu o čemu ne smije odlučivati. Državnu reviziju ne treba dovoditi u pitanje, jer ona radi ozbiljan posao, odgovara za trošenje 100 milijardi kuna, a ako se utvrdi da je nekoga krivo optužila, ja ću tražiti njezino razrješenje. No, netko je dobio na poklon tvrtku, to je bećarska ekonomija“.

 

Političar Tomislav Jelić, čovjek koji je podnio kaznenu prijavu zbog privatizacije Croatia osiguranja još ujesen 2013. Godine, a DORH nije do danas ništa poduzeo o tom kriminalnom činu, kaže: „Croatia osiguranje je prodano kada je tvrtka imala 22 posto svog kapitala, oko milijun kuna u depozitima i u bankama u doba privatizacije, a prikrivali su dio unutarnje revizije. Kada je Vlada pristala, i kada sam uvidio kako se privatizacija sprema za Adris grupu, zaključio sam kako je to štetno za RH. Oni su naime kupili 30 posto dionica, a kroz dokapitalizaciju vlastite imovine stekli još 30 posto. Plaćeno je 905 milijuna kuna za 32 posto osiguravateljskog tržišta, ostalo je poklonjeno Adrisu, minus 30 milijuna koliko je plaćeno savjetnicima, odgovara iznosu koji može biti jedna godišnja dividenda, uz dobar menadžment. Vjerujem da će to, poput Ine i Sanadera, jednom doći na red“.

 

Profesor Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu Drago Jakovčević kaže da se mjerodavne državne institucije trebaju pozabaviti ovim slučajem. "Zagovornik sam da za svaku značajniju privatizaciju odluku treba donijeti Sabor. Čak sam predlagao da se za svaku pojedinačno donese zakon, pa da vidimo što Sabor misli o tomu kad provodimo tzv. bećarsku ekonomiju – moj pojam kojim opisujem rasprodaju očevine i djedovine koju niste stvarali, a koju rasprodajete da bi raskošno živjeli". On je i protiv prodaje HAC-a pa kaže: „Svaka tvrtka može biti uspješna, to ovisi o menadžmentu, ne o vlasti. Deutsche Telekom je u državnim rukama, ali Njemačkoj ne pada na na pamet prodaja tvrtke. Ako im ne ide, oni mijenjaju menadžere. Ako prodaš, nemaš prihode od imovine i nemaš dividende“. Neshvatljivo je, dakle, da vlada samovoljno preuzima ovlasti Sabora i odlučuje o nečemu tako važnom – o čemu ne smije odlučivati! Ali – samovoljni postupak lako se poveže s ovom vladom. Nalaz Državne revizije nije vijest, nije informacija – to je alarm! Ovdje se radi o činjenici – Vlada i DUUDI (Državni ured za upravljanje državnom imovinom) ne poštuju zakon! Jedino objašnjenje koje smo iz Vlade dobili je da se Državna revizija poziva na zakon iz 1992. Ta isprika ne stoji. Ne samo da je lažna, nego i nelogična. Može li ugovor biti valjan ako je protuzakonit?! Neka DORH konačno odgovori na ova pitanja! 

ODGOVORNI TROJAC – Slavko Linić, Zoran Milanović i Mladen Pejnović

 

"Ovo je prigoda da vratimo povjerenje u državu", kaže Goran Marić i dodaje: "Ovdje je riječ o nedoraslosti i neodgovornosti vlade, ali i propustu Sabora koji je prepustio ovlasti za odluku nemjerodavnoj instituciji. Klub zastupnika HDZ-a više je puta upozoravao na štetnu prodaju Croatia osiguranja. Budući da je Državna revizija utvrdila nepravilnosti, to obvezuje na ozbiljan postupak Sabora. U njemu se očituje ozbiljnost i zrelost demokracije, ali iznad svega naša državotvornost. Stoga će Klub zastupnika HDZ-a odmah pristupiti pripremi prijedloga za osnivanje povjerenstva za utvrđivanje svih činjenica i okolnosti vezanih za prodaju Croatia osiguranja". Bivši ministar financija Ivan Šuker kaže: "Ja bih to gledao u kontekstu da je država odlučila prodati 39 posto Croatia osiguranja, a onaj tko ju je kupio kasnije ju je dokapitalizirao i došao do 60 posto vlasništva. Meni je logičnije da je država to dokapitalizirala".

 

• U noći kada su na Markov trg dovedeni policajci iz Vukovarsko-srijemske županije, među kojima i puno Srba, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je do dva sata u noći ostala u uredu sve dok nije nastupilo kako takvo primirje u i oko crkv sv. Marka. Odgovorne je pozvala na "na iskorak k dijalogu i zajedničkom rješavanju otvorenih pitanja". U skladu sa svojom odgovornošću za stabilnost u državi, pokušavala je stupiti u kontakt s predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem, ali (bez)obrazni i narcisoidni tzv. premijer nije se javljao. Nije mu bilo stalo do stabilnosti države, a kamo li do dostojanstva, razuma i dijaloga. Te večeri Milanović je otišao u Rovinj na večeru u povodu održavanja 100. sjednice Izvršnog vijeća Svjetske turističke organizacije. A o stanju u opkoljenoj crkvi, jedan od čelnika progonjenih branitelja, Josip Klemm, je rekao: ''Nikad nismo mislili da će se ovakvo nešto dogoditi, da će pustiti policiju na nas. Svako malo u crkvi nekome pozlije, hitna dolazi. Mi smo danas samo pozivali dijalog i rekli da nema ultimatuma, a evo što smo doživjeli. Da policija na nezakonit način ulazi u crkvu. Hvala Crkvi što nam je pružila utočište". Na Markov trg bila je stigla i Kata Zadro, udovica generala Blage Zadre, njezina prijateljica Blaga iz Širokog Brijega i urednik Bujice Velimir Bujanec. Sve to nije bio dovoljan razlog da policajci dovedeni izvan Zagreba ne uporabe silu i ne oskrnave crkvu.

 

• U vrijeme bezočnoga nasrtaja na stopostotne ratne vojne invalide u crkvi sv. Marka policajci su pretraživali i torbe novinarima, otvarali zasune kamera.. Ni taksistima nisu dali da voze. Kao prava deca komunizma, vjerski objekti im ništa nisu značili. Nisu se držali nikakvih klauzula i konvencija prema posvećenim objektima. Iako u članku broj 42. Hrvatskoga Ustava piše: „Svim se građanima priznaje pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed“,

 

• Umirovljeni pripadnik hrvatske Specijalne policije, Stiv Culej, ovako je prokomentirao događanja na Markovu trgu i postupanje tzv. hrvatske policije: »Momci su u prvome redu postupanja imali hladne poglede pune mržnje, govorili su kako ćemo 'dobiti što tražimo', podsjetilo me to na postupanja nekih drugih organa nekada u Vukovaru. Nisu to bili oni momci koje ja poznajem. Čuo se i strani jezik. Možemo samo nagađati iz kojega su regrutnoga centra doveli ove batinaše jer drugačije ne mogu objasniti zatečenost tolikom količinom bijesa i srdžbe prema mirnim prosvjednicima« i dodao: »I u srbijanskim logorima bilo je bolje, tamo su zatočenici dobivali barem neki obrok i kakav takav WC«. O Predragu Matiću Stiv Cilej kaže: »Predrag Matić lijepo je proživio svoje zarobljeništvo jer mu je često dolazila njegova Snežana, a sve su to okrunili životom u Zagrebu na naš račun. Ostat će upamćen kao hrvatski Juda«. Don Damir Stojić, salezijanac i studentski kapelan u Zagrebu o događanjima na Markovu trgu i milicajcima Ostoje Rankovića kaže: »U današnjoj policiji, za razliku od interventne policije koju je u vrijeme progona Mirka Norca vodio Milijan Brkić, ne postoji pravo na priziv savjesti«. O tomu kako su bezobzirno policajci triput pokušali ući u crkvu don Damir Stojić je rekao: »HBK će o svemu izvijestiti Vatikan koji će zasigurno tražiti zaštitu vlastitih ugovora s Republikom Hrvatskom i postupati protiv policije pred sudom jer su prekršeni ugovori«. Situaciju je usporedio s 1945. godinom kada su neki u crkve ulazili na konjima kako bi izvijesili svoje zastave ili s 1979. godinom kada su islamisti upali u veleposlanstvo SAD-a u Teheranu i držali taoce 444 dana.

 

• Izručenje Veljka Marića iz Srbije je očit predizborni trik Zorana Milanovića. Bez obzira na to, dobro je što je hrvatski branitelj vraćen u Hrvatsku, ali nije dobro što podaničke – da ne kažem izdajničke – hrvatske vlasti priznaju srbijanske sudove i ne će pustiti na slobodu Marića koji je nevin proveo pet godina u srbijanskim kazamatima. Dok Milanović, Matić i Miljenić žele zaraditi političke bodove od ove tragdije, Vesna Pusić nastavlja po starome kao da je vrijeme stalo 1990. godine. Za nju je povratak Veljka Marića u Hrvatsku „nastavak regionalne jurisdikcije“, što znači da ona priznaje srbijanski »Zakon o regionalnoj jurisdikciji«, kojim se Srbija proglasila mjerodavnom za procesuiranje ratnih zločina počinjenih na području drugih država bivše Jugoslavije i na osnovi kojega je uhićen i osuđen nevini Veljko Marić.   

Veljko Marić

 

• Kada je one divne izborne noći Kolinda Grabar Kitarović postala hrvatska predsjednica, stara SDP-ovka Željka Antunović, direktorica stožera Ive Josipovića, izjavila je kako su »svi koji su dali glas za Josipovića dali glas za jednu normalnu Hrvatsku«. Zašto ovo spominjem? Zato jer je hrvatska predsjednica Željku Antunović imenovala u Vijeće za domovinsku sigurnost. Mnogi se pitaju zašto? Pa valjda zato da u Vijeću bude ipak netko – „normalan“.

 

• Za posjeta Tuzli Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, kazao je kako je “zagovornik svoje domovine Bosne i Hercegovine u kojoj će Hrvati, Bošnjaci, Srbi i svi oni koji se ne izjašnjavaju tako živjeti u čitavom prostoru BiH, rasterećeni da su pripadnici jednog, drugog ili trećeg naroda. To se može uraditi kroz tri entiteta, kroz četiri federalne jedinice, kroz pet regija, kroz pet kantona, to je stvar vještine partnera koji žele graditi BiH, a ako je želimo razgrađivati onda ima i drugi put, a ja nisam za razgrađivanje“.

 

• Centar za suočavanje s prošlošću je neprofitna udruga, koja se, između ostaloga, financira i novcem iz državnoga proračuna. Godine 2013. iz državnog proračuna primila je donaciju vrijednu 336.239 kuna. No, više novca stiže iz inozemstva. Izvana je 2013. godine dobila donaciju od 4.733,481 kuna, a ukupni prihodi od donacija su bili 5.276,525 kuna. Cijeli svoj posao svodi na blaćenje hrvatske države i hrvatskoga naroda kroz širenje laži najgore vrste.

 

• Papa Franjo dolazi u etnički očišćeno Sarajevo u vrijeme kada je navodno osnovano jedno mješovito povjerenstvo s Pravoslavnom crkvom oko pitanja proglašenja svecem bl. Alojzija Stepinca. Koliko je tu istine, teško je reći, ali ako je samo kao glasina stigla iz Vječnoga grada, sramna je. I za onoga tko ju je proširio, kao i za one koji nešto tako rade Hrvatima iza leđa.

 

• Kakve sve spodobe brane papu Franju. Dođe mi slabo. Osjećam se jadno. Jedna od njih je i Snježana Pavić, novinarka Jutarnjega lista. Uoči Papina dolaska u Sarajevo hvalila ga je samo kako bi vrijeđala Hrvate. I one u Zagrebu i Hrvatskoj, i one u Bosni i Hercegovini. U podužem komentaru nije spomenula niti jednom jedinom i jedincatom riječju da su Hrvati iz BiH pobjegli zbog srbocrnogorske agresije na BiH i zbog muslimansko-bošnjačke agresije proptiv Hrvata unutar BiH. U Tisnom sam upozano oca Snježane Pavić. Bio je hrvatski branitelj i nije mu lako u malome mjestu imati dijete izdajnicu. Ispričava se i nepoznatim ljudima. I da se vratim na početak i na razne spodobe koje brane papu Franju. Možda bi se i papa Franjo trebao zamisliti kada bi mu netko objasnio tko ga to sve od tog taloga hrvatskog društva tako revno brani.

 

• U Varaždinu je na izborima HDZ-ova koalicija osvojila je 26 posto glasova. Dobili su 2201 glas i osvojili 43 mandata u mjesnim odborima. Drugi je SDP s 23 posto (1943 glasova i 33 mandata). Slijede Reformisti koji su osvojili 20 posto glasova (1689, 27 mandata). Koalicija HNS-HSU nalazi se tek na četvrtom mjestu po broju ukupnih glasova, iako su po broju osvojenih mandata treći. Za njih se odlučilo 19 posto birača (1623, 32 mandata). Time je u usporedbi s izborima 2011., HDZ je doživio ogroman rast. Tada su osvojili 17 posto ili 952 glasa, odnosno 23 vijećnička mjesta. SDP je imao gotovo isti rezultat, 23 posto (35 mjesta). Koalicija HNS-HSU doživjela je najveći pad. Naime, 2011. osvojili su čak 38 posto ili 63 mandata.

 

• Britanski Independent razgovarao je s Vesnom Pusić o njezinoj želji da postane glavna tajnica UN-a. Independent piše kako Vesna Pusić zapravo ima velike šanse za mjesto glavne tajnice UN-a, što je bilo i za očekivati od medija iz države koja i gura Vesnicu na East River. Tim više da nikako ne smije dobiti potporu iz Hrvatske.

 

• Ovako o Vesni Pusić i njezinim šansama da postaje glavna tajnica UN-a piše Miloš Mitrović iz beogradskoga Danasa: »Vesna Pusić rođena je u Zagrebu 1953. Otac Eugen bio je profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, akademik i neko vrijeme savjetnik glavnog tajnika UN-a. U Hrvatskoj Pusićki "zamjeraju" što joj je otac bio vojni sudac za vrijeme NDH, ali i komunistički funkcionar poslije rata. Djeda joj prozivaju zbog lojalnosti Karađorđevićima i suradnje s četnicima. Njezin brat Zoran Pusić ugledni je borac za ljudska prava.« Odjednom Srbijancima ništa ne smeta kod Vesne i Pusića. Ni tata „vojni sudac za vrijeme NDH“, ni tata „komunistički funkcionar poslije rata“.

 

• Ivo Josipović s ne da. Samo da ostane u politici, osnovao je i nekakvu jadnu jugonostalgičarsku stranku koja se zove Naprijed Hrvatska! Članovi stanke su poznati jugonostalgičari, udbaši, kosovci…: Anto Nobilo, Josip Kregar, Velimir Srića, Brankica Crljenko, Ivica Pančić, Mislav Žagar, Tomislav Lacović, Dunja Vejzović, Irena Škorić… Simptomatično je i tko je došao na osnivanje Partije: Nikica Gabrić, Radimir Čačić, Jadranka Kosor, Boris Miletić, Dario Vasilić, Tamara Mornjak, Željko Pavlic, Lazar Grujić…, ali i tko nije došao iz sestrinskih partija. Nikoga nije bilo iz SDP-a i HNS-a.

 

• Zbog pritisaka, koji se u Hrvatskoj događaju nad svjedocima procesa u Münchenu, do sada od svjedočenja odustalo 11 svjedoka. Vesna Balenović iz udruge Zviždač kaže da su "naručitelji napada na Željka Peratovića u vezi s nekim bivšim stanarima Pantovčaka", te da novinare kao "oči i uši građana" treba bezuvjetno zaštititi.

Vesna Balenović i Željko Peratović

 

• Zanimljivo je ponoviti ono što je neki dan izjavila hrvatska predsjednica kako se je trenutačno »usredotočila na uspravnicu Baltik-Jadran za koju držim da je prirodno okruženje u kojem možemo naći zajedničke sigurnosne i političke interese, ali i gospodarske, počevši od prometne infrastrukture do energetike i energetske neovisnosti koja je iznimno bitna za gospodarski razvoj. Međutim, sad ćemo intenzivno krenuti i u razvoj odnosa i s Velikom Britanijom, Francuskom, SAD-om.« Time je otišla korak dalje Mitteleurope.

 

• Sa Slovencima nikad nije dosadno. I nakon što su pravomoćnom sudskom odlukom izgubili spor sa stotinama tisuća štediša u Ljubljanskoj banci, sada u Ljubljani pribjegavaju drugim metodama. Umjesto da plate kamate po stopi koja je bila, oni kažu kako će priznati kamatne stope koje su i bile ugovorene, kamatna stopa od šest posto vrijedit će samo za 1992. godinu, dok bi za sve naredne godine, dakle od početka 1993. do konca 2015., kamata bila samo 1,79 posto godišnje!? Kamatna stopa za 2016. godinu, prema prijedlogu ovog zakona, izračunavala bi se prema kamati koja vrijedi za depozite preko noći koje slovenska središnja banka određuje za depozite privatnih osoba. Na potezu je ministarski odbor Vijeća Europe, koji je mjerodavan za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava. Slovenski novinari nedavno su izračunali da bi kamata od šest posto povećala trošak na 880 milijuna eura, dok bi s ovim sniženim kamatama trošak na kamate bio samo nešto iznad 200 milijuna eura. Prve isplate bi trebale početi 2016. i 2017. godine.

 

Marijan Majstorović