Tko je pravi Joža Manolić!?

Kako je zatvorio i poslao u partizanski logor susjede Ivu i Juru Raknića?

 

 

• U emisiji TV Bujica Andrija Hebrang je između ostaloga rekao da je Josip Manolić odgovoran i za ubojstva imućnijih Bjelovarčana po šumama u okolici grada Bjelovara. „Materijalna strana bila je izuzetno snažna. Manolić je bio poznat kao jahač na bijelom konju zaogrnut u crveni plašt. Šuma Lug sa sedam jama je mali dio istine, ali to isto se događalo od Bleiburga do Makedonije. On je u to vrijeme bio visokopozicionirani Oznin dužnosnik, organizator svega i boji se otkrivanja istine. Europa je shvatila da je zločin komunizma jednak zločinu fašizmu. I zato djeca komunista ne daju da se grijesi njihovih očeva ne obznane“, rekao je Hebrang. O ulozi Josipa Manolića u smaknućima viđenijih Hrvata u Bjelovaru, Bilogori i Podravini nakon rata govorio mi je pokojni Franjo Raknić (Ferdinandovec, 23. I. 1927. – Samobor, 30. X. 2010.). Kao dugogodišnji suradnik gospodarske rubrike Fokusa, a kasnije i portala Hrvatski fokus, prof. Franjo Raknić, dipl. oecc., osnovnu je školu pohađao u rodnom mjestu, a gimnaziju u Bjelovaru i Travniku. Franjo Raknić školovao se još u Beogradu, Ženevi i Münchenu. Već 1945. bio je raspoređen u Međimurje, a poslije kraćeg vremena prebačen u Varaždin gdje je radio u listu „Varaždinske vijesti“. Iz Varaždina je preko noći pozvan u Beograd na tečaj od strane Savezne planske komisije i Privrednog vijeća Jugoslavije gdje je slušao predavanja iz političke ekonomije, marksizma, tehnologije, nešto prava, povijesti prema sovjetskom modelu… Godine 1947. završava u Saveznoj planskoj komisiji. Bio je aktivni sudionik u kreiranju prvih dvaju petogodišnjih planova. Dvije godine, 1951. i 1952., proveo je na studijima u Švicarskoj u Ženevi. To mu se često zamjeralo i postavljalo mu se pitanje je li strani agent i tko ga financira. Čak su mu prigovarali da je dobio veliku povlasticu preko zeta pokojnoga dr. Andrije Štampara. Još kao student u Švicarskoj bio je poznat po zalaganju za stvaranje gospodarskog sustava na tržišnim uvjetima i za poticanje znanstvenih istraživanja. Po povratku sa studija iz Švicarske Franjo Raknić bio je na kratko vrijeme raspoređen u Odjelu za gospodarstvo Ministarstva vanjskih poslova. U Ministarstvu vanjskih poslova radio je tri godine na izradbi raznih ekonomskih elaborata o pojedinim državama. Nakon kritika premješten je i imenovan načelnikom za platne bilance u Komitetu za vanjsku trgovinu Jugoslavije. Uskoro ga u zaštitu uzima član Savezne vlade Milentije Popović, ing., inače zagrebački zet. U to je vrijeme izradio teze, prvo na oko 15 stranica, a kasnije prošireno na oko 40 stranica o deviznoj reformi. Usporedno je u novopokrenutoj beogradskoj „Ekonomskoj politici“ pisao o jedinstvenom valutnom tečaju. Iako nikada nije bio član Komunističke partije zahvaljujući svojim sposobnostima stalno je napredovao.

Franjo Raknić i Joža Manolić

 

Zašto ovo pišem? Zato da predstavim jednoga čovjeka, Franju Raknića, koji je bio veliki ekonomist, stručnjak i profesor, ali i veliki čovjek bez mrlje u životu. Taj i takav prof. Raknić mi je ispričao tko je prije Drugoga svjetskog rata i 1945. bio Josip Manolić. Između dva svjetska rata Franjin otac Ivan i stric Jura imali su u Ferdinandovcu, mlin, puno zemlje i blaga. Bili su bogati i kod njih su služili i jako siromašni Manolići. I Joža Manolić kao mladić služio je kod Raknića. Franjo se uvijek prisjećao kako je njegova baka Tereza govorila kada bi ugledala maloga Jožu: „Kaj je pak došel ovaj manolićev vušlivec“. No, kad je rat završio, Joža Manolić je došao na svoje. Sada se osvećivao bogatim Raknićima koji su u selu i okolici bili poznati HSS-ovci. Odmah je dao uhititi braću Ivana i Juru Raknića premda nisu bili u ustašama. Kao 18-godišnjak Franjo je s majkom krenuo u Bjelovar kod susjeda i znanca Jože da im pomogne u traženju oca i strica, odnosno muža i djevera. Kad su došli kod Jože u Bjelovar, on im je odgovorio: „Je gdo bi zaprl Ivu i Juru?!“ i uputio ih je nekom drugom čovjeku u bjelovarski zatvor. Kad su došli tom čovjeku u zatvor, vidjeli su Manolićev potpis za uhićenje, no više ih nije bilo u Bjelovaru. Bili su odvedeni u partizanski logor u Lonjskom polju. Odmah su s propusnicom od Manolića otišli u Lonjsko polje. Tamo su našli živog Franjinog oca Ivu, ali ne i strica Juru. Njega su partizani već ubili. I to nam je godinama govorio jedan tihi, mirni, razboriti i pametni čovjek – Franjo Raknić, kojega se Joža Manolić uvijek klonio.

 

• Najnovije policijsko podnošenje optužnih prijedloga protiv Hrvatskoga nogometnog saveza i njegovih čelnika Damira Vrbanovića i Zorana Cvrka očita je potvrda da je kukasti križ na Poljudu nastao u labradorskom laboratoriju koji nije prestao s radom daleke 1991. godine. Kao što je izvjesno i sigurno da nikada ova policijska vlast ne će niti pokušati pronaći onoga tko je herbicidima i pesticidima ucrtavao nacističke križeke po travi Hajdukova stadiona, tako je sigurno da se – u predizborne svrhe –ne će prestati s novim policijskim represijama protiv sviju onih koji hrvatski dišu i razmišljaju. Posebice će labradorske strjelice biti uperene protiv državotvorne nogometne organizacije i njihovih čelnika. To nedvosmisleno potvrđuje bahato i krajnje cinično ponašanje ministra policije Ranka Ostojića i njegove izjave kako je iluzorno očekivati od Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" da napravi analizu za nekoliko dana. Kada bi postojala volja za istinom, isti takav centar bilo gdje u razvijenom svijetu može izvršiti analizu bilo koje trave za najmanje 120 minuta. Kažem: može!

• Münchenski Süddeutsche Zeitung uključio se u kampanju protiv Hrvatskoga nogometnog saveza i njegovih čelnika. Kao i dosad, koristi neprovjerene informacije i laži koje šire Srbija, Zoran Stevanović i njemu slični negatori svega hrvatskoga. Dokle smo došli kada nam o nacističkoj i fašističkoj svastici pamet sole Nijemci i Talijani!

 

• Njemački mediji pišu o Hrvatskoj kao novoj Grčkoj i pritom navode ove probleme: nedovoljna kontrola proračunskih rashoda, puno novca gubi se između birokratskih struktura, nije zaustavljen masovno raširen trend ranog odlaska u mirovinu, nema mjera za izlazak iz gospodarske krize i oporavak gospodarstva, a bitka protiv prijevara vezanih uz PDV ne pokazuje napredak… n-tv stavlja nadnaslov koji u slobodnom prijevodu glasi: posljednji cmizdravac Europe (Die letzten Heuler Europas).

 

• Hrvatska je 27. država u svijetu po globalnom mirovnom indeksu za 2015. koji svake godine sastavlja Institut za ekonomiju i mir (IEP) sa sjedištem u Australiji i SAD-u. To znači da je Hrvatska pala za jedno mjesto u odnosu na prošlogodišnji rejting između 162 države koje su zahvaćene istraživanjem 23 indikatora – od građanskih nemira, kriminala i vojne potrošnje, do upletenosti u vojne sukobe i odnosa sa susjedima. Najlošije ocjene Hrvatska ima u kategoriji policijskog i sigurnosnog osoblja te percepcije kriminaliteta i pristupa oružja. I to pokazuje kako ministar policije Ranko Ostojić je najlošiji ministar loše Hrvatske vlade, koji svoj posao radi po političkom diktatu Zorana Milanovića i svoje crvene Partije.

 

• Prema svježe objavljenim podatcima Eurostata Hrvatska i dalje tone u svakom pogledu. Posebice na planu životnoga standarda. Kad je Kukuriku koalicija zasjela na vlast Hrvati su vjerovali da je gospodarsku krizu kriva svjetska kriza. Danas to vjeruje samo 9 posto Hrvata, koji u 33 posto slučajeva krive vladajuće političare.

 

• U Luxembourgu održana je prva rasprava ministara policije o zajedničkoj migracijskoj politici u Vijeću EU-a. Naš ministar Ranko Ostojić jedini je propustio sastanak 28 ministara. Na sastanku ga je „zamijenio“ veleposlanik Mato Škrabalo i nitko ne zna što je Škrabalo mislio, a kamo li rekao drugim ministrima o prijedlogu Komisije o relokacijskim kvotama. Prema tom prijedlogu Hrvatska kvota je „porasla“ za 300 novih migranata sa sjevera Afrike i Bliskog istoka na brojku od 1062 ljudi. Ministra Ranka baš briga. Umjesto da se bori za hrvatska prava u Uniji, on vrijeme provodi na Paradama ponosa i napada svakoga domoljubnog Hrvata za svoje (ne)djelo nečinjenja na Poljudu, jer je i vrapcima jasno kako niti love niti će ikada htjeti uloviti one koji, po uzoru na KOS-ov Labrador iz 1991. rade terorističke čine sve u cilju da jugokomunisti i dalje ostanu na vlasti.

Mato Škrabalo

 

• Umjesto da se bori za hrvatske interese, Vesna Pusić sve čini da na svoju stranu dobije države po svijetu koje će ju podržati u velikobritanskoj namjeri da postane glavna tajnica UN-a. Otišla je čak na Daleki istok i umiješala se u povijesni sukob između Južne Koreje i Japana. Budući trenutačno Hrvatska vodi Odbor za svjetsku baštinu Vesna Pusić je, ne znajući, podržala Japan u nastojanju pogone u kojima su Korejci prisilno radili stavi na UNESCO-ovu listu. U Zagreb je odmah stigao južnokorejski ministar vanjskih poslova Yun Byung-se i usprotivio se ovom Vesninom promašaju. Tokio može ako želi uvrstiti 23 građevine iz razdoblja industrijske revolucije na listu UNESCO-ove svjetske baštine, pa iako se Koreja tomu protivi – jer su u tim pogonima, za okupacije od 1910. do 1945. deseci tisuća Korejaca bili na prisilnom radu – ali tu Hrvatske nikako nije smjelo biti.

 

• Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja nema dlake na jeziku. Izjavila je kako političari ne smiju gledati na vlast da će njihov mandat trajati četiri godine, nego kao da im mandat traje godinu. Zoran Milanović je to shvatio kao napad HUP-a na njegovu nesposobnu vlast pa je u svome svađalačkom stilu odgovorio čelnici poslodavaca da priča gluposti. U svoju obranu, već kad nema nikakvih pozitivnih gospodarskih pokazatelja i rezultata, Milanović je počeo navoditi brojne zakone i strategije kojima se u protekle tri i pol godine njegova upravljanja državom tobože pomogla poduzetnicima i pokretanju gospodarstva.

 

• Slažem se s Jelenom Lovrić kada kaže: „Lako se složiti da je sramota na Poljudu djelo divljih i besprizornih, ali pamet koja je na nogometnom travnjaku utisnula znak fašizma proizvod je određenih politika“. Dok ja tvrdim i znam da iza ušatoga nacističkoga kukastog križa stoji vladajuća politika i oni koji u vrijeme kada se utakmica igra u Splitu mrežno fejsbukače, znam da ta ista Jelena Lovrić, poznatija kao zazivačica tenkova JNA kobne 1991. godine, misli na neku drugu politiku i političare.

 

• Približava se 20. obljetnica pokolja Muslimana-Bošnjaka u Srebrenici. Lukavi Englezi pokušavaju donijeti nekakvu rezoluciju kojom bi se zadržali u BiH. No, navodno im se protive u  tzv. Republici srpskoj, koji ustrajavaju u relativizaciji velikosrpske agresije na BiH. A ta relativizacija posebno se odnosi na srpski genocid u Srebrenici. Pritom u Banjoj Luci žele progurati laž da se eto loše stvari događaju u svakom građanskom ratu, da smo svi mi krivi, odnosno da nitko zapravo nije kriv… Taj revizionizam je sveobuhvatan. Slično je, iako ne u tom stupnju, i u Srbiji. I oni svaki put kada se neki međunarodni autoritet suprotstavlja njihovom službenom narativu, jednostavno dobiju alergijsku reakciju na to.

• Kada smo kod Srebrenice i pokušaja Engleza da naprave i proture svoju neku rezoluciju o tom pokolju osam tisuća Muslimana-Bošnjaka i troje Hrvata „poučno“ je podastrijeti javnosti ono što je ovih dana u beogradskom Danasu napisao M. Stojanović kako je za Srbiju i Srbe »najproblematičniji dio nacrta konstatacija da je riječ o "najvećem ratnom zločinu u Europi nakon završetka Drugog svjetskog rata"«. Dakako da je to laž, koja je i u interesu naše aktualne vlasti, koja također kao i Srbi, nikako da priznaju da je najveći pokolj poslije Drugoga svjetskog rata izveo i proveo Josip Broz Tito sa svojom JNA, svojim KNOJ-em, OZNA-om i partizanima nad Hrvatima.  

 

• Sigurnosno-obavještajne službe u Hrvatskoj evidentirali su i zagovornike četničkog pokreta u Hrvatskoj. Oni su, prema navodima iz izvješća, u kontaktu s četničkim organizacijama u susjednim državama, ali i šire. U izvješću se navodi kako sigurnosne prilike u regiji obilježava i javno djelovanje velikosrpskih ekstremističkih organizacija, uz pojave povijesnog revizionizma. Njihovo je djelovanje usmjereno protiv NATO-a i Europske unije. Takav stav prema tim savezima manifestira se i priključivanjem dijela pripadnika četničkog pokreta proruskim postrojbama u ukrajinskom sukobu. Ne piše nam se dobro.

 

• „Uporabom špijunaže i energetske ovisnosti, informatičkog terorizma i propagande, podrške ekstremnim strankama, diplomatskog nasilništva – a po potrebi i rata – Rusija (ponovno) pokušava podijeliti Europu na dva dijela. Od Baltika do Jadrana Kremlj osporava demokratska i strateška postignuća iz 1990-ih“, kaže Jeffrey Gedmin, viši suradnik na Fakultetu vanjskih usluga Sveučilišta Georgetown u SAD-u, viši savjetnik tvrtke Blue Star Strategies i jedan od direktora Projekta transatlantske obnove.

 

• Rusija ima 770.000 aktivnih vojnika. SAD će putem NATO-a poslati 500 vojnika s tenkovima u Poljsku i sad neka netko kaže da se Rusi moraju bojati američke pomoći Ukrajini.

 

Marijan Majstorović