Metodološki i sadržajni aspekti teologije

Predstavljena knjiga fra Anđelka Domazeta »Kršćanska objava: Fundamentalno-teološka studija«

Prof. dr. sc. fra Anđelko Domazet, profesor na KBF-u Sveučilišta u Splitu objavio je knjigu „Kršćanska objava. Fundamentalno-teološka studija“ u izdanju 'Službe Božje'. Knjigu su recenzirali prof. dr. sc. Nediljko Ante Ančić, prof. dr. sc. Željko Tanjić, prof. dr. sc. Dušan Moro i dr. sc. Tomislav Kovač.

O sadržaju knjige, koja je napisana na 300 stranica, piše autor u Predgovoru. „Ovoj su knjizi polazište moja predavanja na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Uvidjevši da nedostaje na hrvatskom jeziku teoloških tekstova koji se izričito i sustavno bave problematikom kršćanske objave, odlučio sam u ovoj studiji produbiti metodološke i sadržajne aspekte teologije objave uzimajući u obzir recentnu teološku refleksiju.

Cjelina je knjige koncipirana više propedeutički nego sustavno, svjesno je mnogo toga tek nagoviješteno, tako da ova studija ne može biti više od svojevrsnog uvoda u teološki traktat o kršćanskoj objavi. Nadam se da će čitatelji u ovoj knjizi prepoznati i neka svoja pitanja te naći poticaje za daljnje samostalno istraživanje i spoznavanje. Dok od srca zahvaljujem recenzentima knjige na njihovim savjetima i sugestijama, želim da ova fundamentalno-teološka studija o kršćanskoj objavi bude od znanstvene i duhovne koristi studentima teologije, svećenicima i vjernicima laicima.“

U prvom dijelu knjige, Temeljno bogoslovlje kao teologija objave, nastoji se kroz četiri poglavlja definirati pojam i zadaća teologije od antike preko srednjeg vijeka pa do današnjih dana, zatim opisati povijesni nastanak, razvoj i ciljeve temeljnog bogoslovlja kao teološke discipline, te posebno istaknuti značenje „objave“ kao temeljne kategorije kršćanskog samorazumijevanja. S tim u svezi razmatraju se neke srodne i nezaobilazne teme za temeljno bogoslovlje kao što su odnos vjere i razuma, teologije i filozofije, istine i uma. U drugom se dijelu, Božji tragovi: biblijsko svjedočanstvo objave, također kroz četiri poglavlja osvjetljuju temeljne odrednice i značajke Božje objave u Svetom pismu, počevši od Starog zavjeta pa sve do radikalne novosti božanske objave očitovane u povijesnoj osobi Isusa Krista, koja svoj vrhunac dostiže u pashalnom otajstvu križa, smrti i uskrsnuća Kristova.

Treći i glavni dio knjige, Sustavno-teološko razmišljanje o jedinstvenosti i specifičnosti kršćanske objave, kroz sedam poglavlja daje uvid u razumijevanje Božje objave u kršćanskoj teologiji i nauku Crkve. Najprije se donosi povijesni pregled teološkog i doktrinarnog shvaćanja kršćanske objave: od patrističkog doba i srednjeg vijeka, preko tridentskog razdoblja i prosvjetiteljstva, sve do koncilske obnove, u kojemu je moguće razabrati epifanijsko, teoretsko-instruktivno i komunikacijsko shvaćanje objave. Zatim se jasno ističe promjena paradigme koju je Drugi vatikanski koncil donio u razumijevanju objave, analizirajući prvo poglavlje dogmatske konstitucije o božanskoj objavi Dei Verbum. U tom kontekstu izdvajaju se bitne odrednice koncilskog shvaćanja objave kao što su relacijsko, povijesno, sakramentalno i osobno poimanje kršćanske objave. U ovom trećem dijelu također se obrađuju neke nezaobilazne teme vezane uz teologiju objave poput ontološkoga, epistemološkog i teološkog statuta objave, teoloških modela posredovanja istine objave (na temelju trojice relevantnih teologa: Karla Rahnera, Hansa Ursa von Balthasara i Johanna Baptista Metza), zatim odnosa Kristove objave, religijskog pluralizma i međureligijskog dijaloga, pitanja Božjeg djelovanja u svijetu, uključujući odnos prirodnih znanosti i nadnaravnosti Božjih čina, te naposljetku odnosa objave i ljudskog iskustva, to jest pokazivanja smisla Božje objave za čovjeka, međuljudske odnose i shvaćanje svijeta i povijesti.

U obrađivanju ovih brojnih, raznolikih i zahtjevnih tema, autor je nastojao povezati teologiju objave s konkretnom egzistencijom današnjeg čovjeka suočena s mnoštvom novih pitanja i izazova, poglavito onih koji dolaze iz suvremenih znanstvenih spoznaja (dinamičko-evolutivne vizije stvarnosti) i pluralističkih svjetonazora.

Nives Matijević