Sotona je zatirao katoličke narode i države i kršćansku Europu

Europa u svakom pogledu teško je bolesna, umire i raspada se

Knjiga Uspon i pad Zapada (Zagreb, 2015.) rađala se dugo, cijeli moj zreli prethodni život, a intenzivnije u zadnjih osam godina. Iako sam se Oswaldom Spenglerom počeo baviti vrlo kasno, tako da on nije bio motivacija za moje pisanje, ispalo je da su nam razlozi bavljenja filozofijom povijesti bili slični. Spengler je nakon 1911. godine želio proučiti zašto će Njemačka biti napadnuta u svjetskom ratu, a ja sam prvo počeo tražiti odgovor na pitanje "tko priječi da Hrvatska bude država, kome je to u interesu". Moja prva knjiga "Povijest hrvatskih neprijatelja" dala je odgovor na to pitanje i ondje je izronilo sudbinsko pitanje sukoba dobra i zla, Boga i sotone. Sotona je zatirao katoličke narode i države i kršćansku Europu: Razmatranja nazočnosti zla i zlotvora u Europi polako su davala jasnu sliku jedne dugovječne borbe i borbe načela. Baveći se borbom dobra i zla promatrao sam njihove manifestacije u svim ključnim sferama, pa sam knjigu podijelio po najvažnijim epohama, od vremena poganstva do novijeg vremena. Načelno se vidi da je knjiga podijeljena u tri cjeline: poganska Grčka i Rim, pobožni vijek i vrijeme apostazije Europe od Boga i vjere, a epohe su nazvane njihovim imenima (renesansa, barok…).

Oswald Spengler

Važnu ulogu u cijeloj stvari ima pojam Providnosti, pa smo iskoristili filozofe koji su se bavili tim pojmom. Sveti Augustin nije bio prvi katolički naučitelj, koji je spomenuo Providnost, ali razvio je viziju grada Božjeg i grada đavoljeg izrazivši time bit filozofije povijesti: od samog početka čovjekova pada dvije skupine ljudi borile su se za ili protiv Boga, ali povjesničari odnose nisu razumjeli na takav način, pa ih niti nisu mogli pravilno interpretirati: povijest se počela svoditi na znanstvenu faktografiju, bez sposobnosti dubljeg uvida. Zato su filozofi povijesti tako rijetki i toliko nedorečeni. I tim pitanjem smo se pozabavili.

Dijelove ove knjige objavljivao sam u raznim časopisima, a ponešto i svojim knjigama, ali to je tek jedan manji dio, koji sam ovdje morao ponoviti da u knjizi dade cjelovitu sliku. U knjizi se nalaze najvažnija imena filozofije povijesti, koja su u odnosu s temom Providnosti i borbe dobra i zla.

Iz svega izloženog je jasno da je Europa u svakom pogledu teško bolesna, da umire i da se raspada, no ta činjenica odražava se na cijeli svijet: kada bi umrla nekadašnja katolička Europa poganski svijet bi potonuo u kaos. U finalu dosadašnjih tragičnih povijesnih događaja Europa će još jednom posrnuti i biti slomljena, ali kao što je Bog utemeljitelj i gospodar Njegove Crkve, tako je i vlasnik Europe, koju je Katolička Crkva izgradila, kako se u knjizi i vidi. Pred vama se, dakle, nalazi jedna katolička paradigma stvarnosti, koja nam k tome kaže da se nalazimo u odlučnim godinama…

Emil Čić