Kako se proglašava da je nešto lijek?

Laž je da je marihuana lijek!

Pišem „Liječničkim novinama“ – da svima kojih se to tiče, postavim pitanje koje me dosta muči: „ma je li ovo moguće, ili sam ja nešto krivo shvatio?“? Radi se o radu i odluci Povjerenstva koje je odlučivalo (sastavljeno da dade mišljenje) o mogućoj legalizaciji kanabinoida, rečene marihuane.

U „Jutarnjm listu“ pročitao sam priopćenje da je „Povjerenstvo zaključilo da je marihuana (kanabinoid – ne sjećam se više točne formulacije) lijek i da više o tome ne će raspravljati“. Jako sam se začudio toj formulaciji. Možda sam u krivu, ali zvuči mi nekako prijeteće „komitetski“, neznanstveno i nedemokratski. Napose u odnosu na to da nije naveden ni jedan argument u prilog toj tvrdnji (procjeni). Smatram da je to neprihvatljivo za uzuse, etiku, pravila rada i ophođenja u hrvatskoj medicinskoj zajednici. No, ima još. To svjedočim toj istoj hrvatskoj medicinskoj zajednici.

Predsjednik Povjerenstva je kolega Ognjen Brborović s kojim sam jako dobar otkad god se znamo. Kad sam shvatio da se radi upravo o njemu i upravo o tom povjerenstvu, poslao sam mu nekoliko sustavnih pregleda o učincima marihuane. U kontekstu pisma postavio sam mu dva pitanja: 1) Što čita i na što se oslanja povjerenstvo koje odlučuje o legalizaciji marihuane za neke bolesnike? 2) Na osnovi čega je gđa Mirela Holy rekla da postoji oko 700 dokaza za njezinu učinkovitost? Po starom običaju, on mi je ljubazno zahvalio, rekao da surađuje s pravim stručnjacima za dokaze u medicini (poznajem ih i točno je rekao), pa smo se, po tom istom starom običaju, malo i šalili. Vrlo lijepo, vrlo ugodno. Nakon toga je došlo to njegovo (njihovo) priopćenje za medije, dakle i za mene. I za vas, dragi kolege.

Kolegi Brboroviću sam poslao sve sustavne preglede koje se ne-prevelikim-pretraživanjem moglo naći u najuglednijim bazama podataka medicine zasnovane na dokazima (sustavnih pregleda i metaanaliza). Ni jedan od ti pregleda (združenih dokaza svih znanstvenih izvješća o danom medicinskom pitanju) nije našao nikakav lječidbeni učinak marihuane. Ukratko, ja sam našao sam podatke da marihuana nije lijek. To ne znači da nema dokaza da stvarno nije, jer ja možda nisam dobro gledao, našao, ili članke interpretirao. Pa se ne bih brinuo da je Povjerenstvo kolege Brborovića našlo dokaze, jake, bolje i brojnije od onoga što sam ja našao, da je zbog toga razloga marihuanu proglasilo lijekom i to onda i reklo. No, Povjerenstvo je reklo samo da je marihuana lijek i da o tome više ne će raspravljati!

Ja mislim da je to nečuveno, dakle, ponavljam, nepristojno prema kolegama, protivno osnovama demokracije i – koliko ja znam, sasvim neistinito, netočno. K tome – ta poruka i ton fraze „ne će dalje raspravljati“ prvo su ne samo neznanstveni, nego – protuznanstveni, a jako podsjećaju na stil ophođenja u totalitarnom sustavu u kojemu su neki od nas dosta dugo živjeli. Osim toga, kad bi se pokazalo da zasad nema dokaza da je marihuana lijek, ispalo bi da se radi o laži, plus nametanju te laži narodu, javnosti i struci, a pod krinkom, zaštitom i stilom državne vlasti. E, tome se stvarno nisam nadao. Zato pitam pitanje s početka ove poruke.

Matko Marušić, Split, Liječničke novine, 23. lipnja 2015., br. 140, str. 79.