Austrijska carska vojska izvršila je pokolj nad Hrvatima 29. srpnja 1845. godine
Pozivam sve odgovorne osobe i institucije s obje sukobljene strane, da se okane sile u rješavanju političkih i svjetonazorskih razlika i okrenu razgovoru i dijalogu, jer se 29. srpnja, navršava 170 godina od tzv. “Srpanjskih žrtava“, pokolja što ga je austrijska carska vojska počinila na Markovom trgu u Zagrebu, 29. srpnja 1845. godine. Nadam se iskreno da će se bar netko – možda poštovani g. Leko, predsjednik Hrvatskog sabora – sjetiti da prigodno obilježi taj strašni događaj, jedan od mnogih u krvavoj povijesti hrvatskog naroda.
Prisjetimo se okolnosti u kojima se dogodio pokolj na Trgu sv. Marka, 1845.: sve je počelo još početkom te godine, kada je car i kralj Ferdinand Habsburški – shvativši možda da je preuranio sa zabranom “ilirskog imena”, odnosno, hrvatskog jezika – opet dozvolio njegovu uporabu, ali samo u književnosti, ali ne i kao službenog jezika državne administracije. Također, kralj je odobrio osnivanje katedre za “ilirski jezik” na zagrebačkoj Akademiji. Međutim, ubrzo se pokazalo da je to bila tek prolazna faza, možda i varka, prije još težeg udarca koji je bečki dvor zadao Narodnoj stranci i interesima hrvatskog naroda. Naime, pripremajući nastupajuće izbore za zastupnike Zagrebačke županije, kralj je njihovu organizaciju povjerio hrvatskom banu Halleru, inače erdeljskom Mađaru, te ga je, za tu priliku, čak imenovao zagrebačkim županom. Ovaj je to shvatio kao “zeleno svjetlo” za namještanje popisa pripadnika staleža, krivotvorenje potpisa i druge makinacije na osnovu kojih je mađaronska stranka uspjela pobijediti, što je bio težak politički udar Narodnoj stranci i hrvatskim interesima uopće.
Nakon proglašenja izbornih rezultata, 29. srpnja, prilikom izlaska dvije skupine antagoniziranih zastupnika iz Sabornice na trg Sv. Marka, koji je bio osiguran jakim vojnim snagama, došlo je do komešanja, u sklopu kojeg je mladi hrvatski rodoljub Mirko Bogović sabljom napao nekog časnika, na što je potpukovnik Sartory vojsci, navodno, naredio da puca. Nakon što su odjeknula tri plotuna, vojnici su pomislili da je izdana zapovijed za paljbu, pa je nastala opća pucnjava. Nastala je panika, masa građana je bijegom u svim pravcima pokušavala izbjeći metke, ali je pucnjava bila obustavljena tek pošto su vojnici ispalili posljednje metke. Poginulo je 13 ljudi a 27 ih je bilo ranjeno. Deset je žrtava bilo pokopano zajedno na groblju sv. Jurja, a pogreb je prerastao u masovne prosvjede protiv austrijske politike u Hrvatskoj. God. 1895. srpanjske su žrtve, zajedno s nadgrobnim spomenikom sa skulpturom usnuloga lava (izrađen 1855.), bile prenesene na zagrebačko groblje Mirogoj.
Pokolj nedužnih građana, prozvanih “srpanjskim žrtvama”, izazvao je šok i ogorčenje čitavog naroda, a Narodna stranka odmah je prekinula odnose s banom Hallerom, smatrajući ga najodgovornijim za krvoproliće. On je, pak, kralju Ferdinandu ponudio ostavku na bansku čast, ali je njena provedba bila odgođena do sljedećeg zasjedanja Hrvatskog sabora, kojeg je ban sazvao tek za 23. rujna 1845. U međuvremenu, Narodna stranka “prihvatila” je kompromisno tumačenje da Haller nije naredio vojsci da otvara vatru na građane Zagreba pa je – znajući da on ipak odlazi – s njim obnovila političku suradnju. Tako se kompromiserska politika kakvu je vodila Narodna stranka nastavila i dalje, sve do kraja 19. stoljeća, pa i kasnije.
Svjedočeći nočas i danas dramatičnim događajima na Trgu sv. Marka, prisjetio sam se „Srpanjskih žrtava“ iz 1845. i pomislio:“Pa nećemo, valjda, danas, 170 godina kasnije, u potpuno drugačijim povijesnim okolnostima, u vlastitoj, suverenoj i demokratskoj hrvatskoj državi, dozvoliti da, umjesto „Srpanjskih“ dođe do „Svibanjskih žrtava“! Apeliram na sve odgovorne osobe i institucije s obje sukobljene strane, da se okane sile u rješavanju političkih i svjetonazorskih razlika i okrenu razgovoru i dijalogu, da pronađu obostrano prihvatljivo rješenje i častan izlaz iz ove neugodne i vrlo opasne situacije!
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više