Ponosno selo Grab kod Ljubuškoga

Hrvatsko domoljublje sedmero braće i sestara Grbavac

Ovih dana pojavila se knjiga braće Grbavac iz hercegovačkoga sela Graba kod Ljubuškog pod nazivom "Život na tri kontinenta – Sa srcem zavičaja". To je monografija o sedmorici braće i dvjema sestrama Grbavac iz Graba kod Ljubuškog. Knjigu su ove godine izdali Ivan Slobodan Grbavac i izdavačka kuća Grab – Canberra – Los Angeles. Knjiga je povećeg formata, ima 535 stranica. Na naslovnoj stranci nalazi se i odgovarajuća skupna fotografija ove divne hercegovačke braće i sestara hercegovačkih Grabovčana kao i na sedmoj stranici njihovih roditelja, oca Petra i majke Anice Grbavac koji su stalno ponavljali "Vratit će se naša dica na staro hrvatsko ognjište u Grab u Malu Dobrilovaču i sagradit će kuću na dva boja!". Samo su bili jednim dijelom u pravu. Braća Grbavci obnovili su svoju kuću na dva boja i vraćali su se u nju da zajednički proslave svoj korijen u svome pradjedovskome Grabu.

Slavilo se i radovalo u svome roditeljskom domu ali bez roditelja koji se preselili u hrvatsku vječnost. Ali njihov povratak se odužio za njihove roditelje, jer nije bilo slobode a oni su morali tijekom jugovladavine bježati i napuštati svoju domovinu ilegalno kao većina Hrvata a posebice Hercegovaca. I život ih je raznio svijetom od Australije do Amerike. Ali bratska ljubav je bila jača od svih razdaljina i stalno ih je povezivala. Među njima se posebno ističe svojim hrvatskim domoljubljem jedan od njih, a to je Ivan Slobodan koji se našao u dalekoj Australiji u gradu Canberri i koji je sigurno najzaslužniji za ovo veliko autobiografsko djelo puno hrvatskog izvornog domoljublja. Čitati ovo djelo je pravo zadovoljstvo jer je puno povijesnih zbivanja kroz dugo razdoblje borbe za slobodu hrvatskoga naroda u svojoj domovini Hrvatskoj. Ova izuzetna hrvatska domoljubna knjiga u vidu biografije obitelji iz Graba prepuna je događanja među Hrvatima hrvatske dijaspore po cijelom svijetu. Tu su stotine slika, pisama i sadržaja od istaknutih osoba s kojima je gospodin Ivan Grbavac kontaktirao i surađivao kroz cijelo doba borbe za slobodu hrvatskog naroda u domovini hrvatskoj RH i BiH, na povijesnim prostorima povijesne Kraljevine Hrvatske koju su nam pređi ostavili u baštinu.

Gospodin Ivan Grbavac je dugo bio aktivni član Hrvatske republikanske stranke koja je bila vrlo djelotvorna u cijeloj emigraciji sa dr. Ivom Korskym na čelu. On je poznati hrvatski domoljubni Židov. Samo koliko je pisama od istaknutih Hrvata hrvatske emigracije stizalo gospodinu Ivanu Grbavcu sa svih strana. Koliko je objavljeno brojnih popisa hrvatskih darovatelja u ovoj tako vrijednoj knjizi i za povjesničare ove hrvatske dijaspore. Zahvaleći gospodinu Ivanu Grbavcu i njemu sličnima Hrvati Australije su bili najdjelotvorniji za vrijeme jugokomunističke tvorevine a posebice u vrijeme Domovinskog rata kao i kroz cijelo poratno vrijeme sve do najnovijih dana kada ovaj neumorni Hrvat neprestano sakuplja od Hrvata Australije tolike pomoći potrebitim Hrvatima u domovini. Zanimljivo je saznati kako je u kući ovoga hrvatskog domoljuba Ivana Slobodana Grbavca dogovoreno i otvaranje prve hrvatske ambasade u Canberri što je izazvalo tolike reakcije jugotitoističkoga režima.

Vjera u pobjedu slobodne Hrvatske nikada nije prestajala u ovom divnom sinu Hrvatske, skupa sa njegovom sada veće pokojnom suprugom Ljubicom koja mu je bila velika podrška ne samo kao supruga nego i kao politička djelatnica. Zato svim Hrvatima koje zanima povijest domoljubne borbe za slobodnu nam Hrvatsku savjetujemo neka potraže ovu knjigu putem interneta i vide kolika je ljubav za Hrvatsku. Gospodin Ivan Grbavac zaslužuje najveće priznanje domovinske Hrvatske, jer nema mnogo sličnih domoljuba koji su se više zauzimali i zauzimaju za svoj narod. Neka Hrvati Australije čuvaju svoju hrvatsku oazu Australije koja će moći živjeti s tolikim Hrvatima kojih ima blizu pola milijuna s australskim potomcima i neka se povezuju sa svojom domovinom Hrvatskom, koju toliko i tako silno vole. Hvala Ivanu Grbavcu kao i svim njegovim suradnicima Hrvatima.

Mate Ćavar