Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Svi se oporavljaju osim Hrvatske

Posvuda u EU-u rastu plaće – osim u Hrvatskoj

 
 
Njemačka zaklada Hans Böckler za čitavu Europsku uniju prognozira rast realnih plaća u tekućoj godini. Izuzetak je jedino Hrvatska. Realne plaće u Europskoj uniji polako rastu, proizlazi iz novog Europskog izvješća o plaćama njemačke zaklade Hans Böckler. Dok će u svim zemljama Europske unije realne plaće rasti, u Hrvatskoj će one u tekućoj godini biti manje za 1,5 posto, navodi se u izvješću Instituta za ekonomiju i sociologiju (WSI) zaklade Hans Böckler koja je bliska sindikatima. Radi se o vrijednostima nakon uzimanja u obzir aspekata koji uključuju ne samo neto rast plaća nego i inflaciju.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/09/HBS-Logo.jpg
No prema istom izvješću i nominalne plaće bi u Hrvatskoj u ovoj godini trebale biti manje za 1,4 posto od prošlogodišnjih. Zanimljivo je da je svim zemljama Europske unije u kojima je prošle godine zabilježen pad dohotka (a to su osim Hrvatske bile još Grčka, Portugal, Cipar, Poljska i Slovenija) ove godine zabilježen rast (u Poljskoj rast od 2,5 % u Sloveniji 1,8 %) s izuzetkom Hrvatske gdje ekonomisti WSI-ja ne vide promjenu trenda. Za tekuću godinu se prognozira rast realnih plaća na razini EU-a za 1,5 posto. U izvješću, koje se temelji na podacima Europske komisije, realne plaće su u jedanaest članica Europske unije od 2010. do 2015. bile u padu. U daljnjih devet rast je bio minimalan, ispod jedan posto. No sadašnji oporavak na EU razini autori izvješća ne povezuju s uspjesima sindikata u borbi za povećanje plaća nego isključivo s niskim stopama inflacije. Niska inflacija je istodobno odraz stroge politike štednje u većini članica EU-a.
 
Inflacija je, kako kaže Thorsten Schulten iz WSI-ja prilikom predstavljanja izvješća u Düsseldorfu, posljedica lošeg gospodarskog stanja u Europskoj uniji. "Polagani rast cijena je jasan simptom gospodarske slabosti kontinenta", kaže Schulten. On smatra da će Europa iz ovog stanja izići tek kada se odustane od "isključive usredotočenosti na konkurentnost" te prelaska na veće pridavanje pozornosti kupovnoj moći građana tj. unutarnjoj potrošnji. Za pad realnih primanja posljednjih godina stručnjaci iz WSI-ja, između ostalog, krive i činjenicu da mnogi poslodavci, s obzirom na visoke stope nezaposlenosti, rijetko plaćaju satnice koje su više nego satnice dogovorene kolektivnim ugovorima što je u razdobljima gospodarskog uzleta i nedostatka radne snage u pravilu slučaj.
 

N. Kreizer, DPA, Radio Slobodna Europa

Povezani članci

Prilika za strana ulaganja u obnovljive izvore

HF

Potražnja za pomorskim časnicima

HF

Broj e-automobila u stabilnom porastu

HF

Poražavajuće za Sisak i Hrvatsku

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...