ZAKON O AZILU – Službenici i stranci (4)

Ranko Ostojić: Ne će biti dodatnih troškova u proračunu

 

 

PREDSJEDNIK:

Imamo repliku poštovanog zastupnika Ivice Mandića.

 

IVICA MANDIĆ:

Hvala lijepo gospodine predsjedniče.

Potpredsjedniče Vlade sa suradnicima.

Kolega Blažeković se dotakao problema imigranata. Ovdje je bitno napomenuti da RH kao članica EU ima najdužu kopnenu granicu Europe sa ostalim svijetom koje nisu dio Europe to je negdje 1370km.

Ono što je sigurno da je trend imigranata će u vremenu koje je pred nama sigurno biti u povećanju jel vrlo vjerojatno da situacija na Bliskom Istoku, situacija u srednjoj Africi zemljama sjeverne Afrike neće se tako brzo normalizirati i to su u biti glavni generatori brojnih imigranata.

Ono što bi ja htio reći da RH što se prije susretne sa problemom imigranata bit će joj lakše jer ako gledamo pokazatelje broj stanovnika po kilometru kvadratnom u RH je 75 stanovnika po kilometru kvadratnom, u Europi je 115. I Hrvatska će u vremenu koja je pred nama imati sigurno značajnih demografskih problema. Jedan od načina rješavanja tog problema je i kvalitetna migracijska politika i tu se u potpunosti slažem sa kolegom Blažekovićem da te procese RH mora moći kontrolirati sa određenim polugama.

Velika mogućnost je za RH da dio naše emigracije otišla u druge zemlje, da koristimo to za popunu demografsku ali svakako moramo privikavati i RH na moguće druge imigrante koji su različite boje.

PREDSJEDNIK:

Hvala lijepa.

Odgovor na repliku poštovani zastupnik Boris Blažeković.

 

BORIS BLAŽEKOVIĆ:

Hvala lijepo gospodine predsjedniče.

Hvala kolega Mandiću na mogućnosti da još nekoliko riječi progovorim o ovoj izuzetno važnoj temi. Prvo bi se još jednom naglasio važnost ove teme o kojoj danas diskutiramo tako kasno, ali uopće nije bitno važno je da diskutiramo o njoj. Sigurno da nam je svima žao da nema više kolegice i kolega i da rasprava nije duža, žešća i sadržajnija.

Htio bih napomenuti da je jedna od stvari koja je neophodna i izuzetno bitna u imigracijskoj politici jest priprema i osvješćivanje građanstva na moguće probleme koji mogu doći sa određenim valom imigranata i vidjeli smo čak iz nedavnih prije par godina primjera kako su burno naši sugrađani reagirali na mogućnost izgradnje nekakvog azila i to je nešto što sa kvalitetnim pripremama i kvalitetnom edukacijom se može izbjeći.

Htio bih isto tako napomenuti, mislim da ste čak i vi kolega Mandiću sudjelovali na okruglom stolu Političke akademije HNS-a gdje su baš tu temu pokušali osvijetlit sa brojnim sveučilišnim profesorima i stručnjacima vezanim uz politiku imigracije i politiku azila.

 

PREDSJEDNIK:

Hvala lijepa.

Moram radi javnosti reći, ništa nije kasno, ovo je javna sjednica, plenarna sjednica, ide TV signal saborske televizije. Prioriteti sasvim sigurno ostaju ono što smo imali, državne potpore smo počeli, fiskalna odgovornost itd., dakle sasvim je normalno da raspravljamo kako raspravljamo.

Žao mi je jer je puno stvari koje stoje pred nama pa ćemo raditi u dinamici utorak, plenarno zasjedanje, petak, pa često možda i do 22 sata morati raditi jer imamo zaista skoro sada 100 točaka koje su u saborskoj proceduri jer je danas Vlada uputila negdje 18 novih točaka za raspravu.

Hvala lijepa.

Ne možete kolega Božinović jer ste digli repliku na repliku.

… /Upadica se ne razumije./ …

Bit će prilike, da sad ne raspravljamo, dobit ćete, po Poslovniku ćete dobiti mogućnost.

Hvala lijepa.

Na redu je poštovana zastupnica Sonja König.

Izvolite.

 

SONJA KÖNIG:

Hvala lijepa poštovani predsjedniče.

Slažem se apsolutno s vama s ovim što ste prethodno rekli.

Poštovani potpredsjedniče Vlade, predstavnici ministarstva, kolegice i kolege.

Ja bih samo kratko htjela prenijeti iskustva i nažalost izvješća onih koji se s azilom bave jer oni kažu da je na terenu prisutno određeno neprepoznavanje i uopće neprihvaćanje namjere za traženjem azila. Kažu da ima službenika koji a priori imaju negativne stavove prema strancima i ne čuju ih, ne žele ih uopće čuti, a ti službenici su ključni za ograničavanje ili odobravanje pristupa.

Oni po mom mišljenju, a i drugi uključeni u taj proces trebaju naravno proći određene edukacije. Trebaju proći što prije dodatnu obuku, a to srećom i propisuje migracijska politika koju smo nedavno ovdje i donijeli, koju je spomenula i prethodno kolegica Mulić kada je govorila u ime kluba. Jer ksenofobija i rasizam u našem društvu nažalost postoji. Neću govorit o drugim fobijama, ovih dana smo ih vjerojatno svi svjesni. Za njihovo sprečavanje nije dovoljno samo uspostaviti represivni zakonski okvir, već je potrebno provoditi i proaktivnu politiku putem medija, putem javnih kampanja, ali i putem nas političarki i političara.

A ako bi neka zemlja uopće trebala razumjeti i ako bi nečiji građani uopće trebali razumjeti i prihvaćati one koji žele pronaći sreću i uspjeh negdje drugdje ili one koji su zbog progona ili zbog neke nesreće prisiljeni živjeti negdje drugdje osim u svojoj domovini, onda je to Hrvatska jer mi nažalost imamo oba ta iskustva. Dakle nažalost iskustvo ljudi koji su svoje domove napuštali da bi spašavali zapravo svoju glavu tijekom rata, ali iskustvo ljudi koji su išli, na što apsolutno imaju pravo i trebaju imati pravo, u Njemačku, Argentinu, Čile, Australiju i tko zna gdje sve ne, da bi prehranili svoju obitelj ili jednostavno pronašli bolji život.

I mislim da je krajnje vrijeme da vidimo i promatramo našu zemlju u jednom drugom kontekstu nego većinom do sada, da vidimo našu zemlju kao zemlju u kojoj ljudi dolaze i žele doći jer vjeruju da će u njoj i živjeti bolje i u kojoj žele zajedno s nama dijeliti sudbinu naše zemlje.

Hvala lijepo.

Sonja König

 

PREDSJEDNIK:

Hvala lijepa.

Jedna replika, poštovanog zastupnika Davora Božinovića.

 

dr.sc. DAVOR BOŽINOVIĆ:

Kolegice König, vi ste ovdje iznijeli jedan podatak koji zapravo potvrđuje sve ono što smo prije govorili, pa i ja u svojoj diskusiji. Dakle ne da postoji nerazumijevanje u društvu nego postoji nerazumijevanje kod onih koji izravno rade na ovom poslu i zato te ocjene da, ja se slažem ovo jeste rasprava, međutim ovoj raspravi je trebala prethodit javna rasprava i ona ne smije stati.

Ne možemo samo tu se zadržavat na nekim lapidarnim ocjenama jer je netko iz MUP-a rekao da neće bit povećanja. Na temelju koje analize? Pa znam, i kolege iz koalicije vladajuće su podržale ono što sam govorio i kad govorimo o broju i o tome kad govorimo o tranziciji prema drugim zemljama, da će Hrvatska bit tranzicijsko središte.

Ja vas opet podsjećam na Dublin 2 koji govori da bez obzira što smo mi tranzicijsko središte oni će biti vraćeni u Hrvatsku i oko toga se danas u Europi na ovom pitanju lome koplja, a mi o tome prvi puta čujemo. Ja mislim veliki dio, najveći dio hrvatske javnosti o tome prvi put čuje.

Predsjedniče, mogu li sad iskoristit ono? Pa ako imamo sto točaka dnevnog reda jel možemo napravit barem po danima da znamo sad unaprijed kad bi koja došla. Znate ima nas koji imamo, velika većina i druge obveze i putovanja itd., barem po danima, evo da se malo približimo europskom standardu. Ne mora točno vrijeme.

Hvala vam.

 

PREDSJEDNIK:

Slažem se s vama. Radimo to jer pokušavamo raditi po redoslijedu kako je upisano u dnevnom redu. Da li možemo to odredit po danima, to zavisi zaista od interesa vas zastupnika. Neku točku za koju ja smatram da nema značaja, a onda se pojavi da se o njoj raspravlja ne jedan sat nego deset sati. To je stvar parlamentarnog odlučivanja i interes. Da možemo u globalu, slažem se. I rada odbora.

Hvala lijepa.

Namjera je dobra i ja bih također volio ali ne možemo ograničiti. Neki predlažu da se dogovaramo koliko vrijeme svatko bi mogao imati klub. Možemo to je jedna od ideja, ali vidjet ćemo.

Hvala lijepa.

Završili smo listu prijavljenih za raspravu po ovoj temi.

Pozivam ministra poštovanog Ranka Ostojića završna riječ.

 

RANKO OSTOJIĆ:

Poštovani gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, štovane kolegice i kolege saborske zastupnice i zastupnici.

Ja ću samo završno podsjetiti na nekoliko stvari koje mislim da su izazivale nedoumicu ovdje zahvaljujući naravno tehničkim sredstvima. Bio sam u prilici pratiti i sve diskusije koje su bile i u ime klubova prije toga tako da ne bi mislili da nisam čuo što je bilo rečeno.

Prvo prijedlog zakona je bio uredno obavljen na web stranici Ministarstva unutarnjih poslova, prošao je kompletan postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Pored toga sa upravo onim organizacijama civilnog društva koje rade zajedno sa nama od Hrvatskog pravnog centra, zatim Centra za mirovne studije, Crvenog križa, a moram napomenuti i UNHCR-a iz razloga što je ovo bila jedna od stvari koju smo morali ispunit u svojim okvirima.

Nakon što smo usvojili sad ću vas podsjetiti migracijsku politiku 2013., 2015. godine. Da li će netko ovu temu smatrati važnom ili ne što se tiče prepoznavanja medija i slično tu na žalost dijelimo sudbinu. Mi kao ministarstvo prvi bi bili zainteresirani da se o toj temi puno više govori i razgovara, a ne samo onda kad dođe do incidenata.

Znači ja se slažem sa svima onima koji su rekli da pitanje javnog mnijenja ja neću koristiti ovaj izraz promjene mentalnog sklopa, nego ću koristiti izraz sudjelovanja u tome da što je moguće više ukažemo na stvarne probleme osoba koje traže azil, odnosno svega onoga što uz to ide i obaveze države Republike Hrvatske pogotovo sada kao članice EU.

Također, moram reći da zakon ne će iziskivat dodatne troškove u proračunu ne radi brojki, jer prvo brojke mislim da će vas malo iznenadit a što se tiče onog šta je navedeno ovdje unutra možda je preciznije određeno, ali je sve i do sada bilo. Znači, mi smo to imali predviđeno u proračunu i ranije s obzirom da važeći Zakon o azilu kojeg smo dopunjavali, usklađivali i ova današnja izmjena zakona je prije svega usklađivanje sa direktivom EU radi preciznijeg određenja a dosadašnje stvari kako su bile regulirane u našem Zakonu o azilu moram podsjetiti da je ovo jedna od zaista najbitnijih tema o kojima se razgovara u EU i naravno da ni proces pristupa Hrvatske EU ne bi prošao da nismo te stvari imali usklađene upravo sa svim onim pravilima kako je to potrebno.

Također moram reći da pitanje ocjene koju sam čuo ovdje vezano za to da navodno službenici ne rade. Što se tiče MUP-a i kasnije naravno replike koja je bila mislim da je to ipak paušalna ocjena. Moram je povezat prije svega sa onima koji su nekad bili u Povjerenstvu za azil, a mislim da je Hrvatska sada napredovala u tom dijelu iz razloga što morate znati da kad bi to bilo točno što je rečeno, a to je da se tako ponašaju policijski službenici onda bi naravno svaki tražitelj azila bez ikakvog problema ono što mu je osigurano u RH na sudu, pred Upravnim sudom bez ikakvog problema dobio tužbu. To znači da u Hrvatskoj je riješena stvar naravno u dva stupnja. Naš tečaj za granične policajce podrazumijeva poseban dio upravo vezano za pitanje odnosa, prepoznavanja i načina kako da ne dođe do zlouporabe samog pitanja azila.

I sad dolazim upravo do onoga što mislim da je važno da smo mi danas ovdje dosta često zapravo imali miješanu diskusiju vezano za azil, ali pri tome ne prepoznavajući razliku između migranata, azilanata i izbjeglica i to mislim da je na neki način nešto šta moram ostati iz razloga što brojke o ljudima koji su ilegalni migranti, znači oni koji zloupotrebljavaju prolaz i prelaze državnu granicu a pri tome ne podnose zahtjev za azil pozitivna stvar je da su brojke u padu ali o tome ću malo kasnije jer ja imam izvješće ministra unutarnjih poslova pa ću o tome govoriti.

To moram sad spomenuti odmah i ugovore o …/Govornik se ne razumije./… misiji, jer se oni naslanjaju na onaj dio koji se odnosio upravo na provođenje Dablinske konvencije i na EURODAK. Tu je stvar vrlo precizna. Radi se o postupcima da se utvrđuje država članica koja je odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil.

Znači, isto pravo koje zaista konkretno Njemačka ima pravo poslat i utvrdit da je Hrvatska odgovorna da se utvrđuje azil za određenu osobu takvo pravo ima i Republika Hrvatska kao članica EU. Prema tome, nemojmo to gledati negativno i naš interes i je i mi od 1. srpnja primjenjujemo Europsku direktivu, u sustavu smo EURODAK-a ali on se odnosi isključivo kažem na razmjenu podataka i tu nećemo imati problema što se toga tiče.

Jer ilegalni imigranti odnosno oni koji zloupotrebljavaju prijelaz državne granice su u drugom režimu. Pitanje azila je nešto šta je tema današnje rasprave i u tom dijelu ću se ja i referirati da samo sami slučajevi koje mi imamo to je izazvalo na neki način i ona pitanja Tovarnik 3, Ježevo pa ću probat to ilustrirati.

Znači konkretno, Ježevo je Centra za ilegalne imigrante. Da bi mogli ući u Schengen mi moramo sagraditi iz sredstava EU Schengen facility fonda koji nam je osigurao 120 milijuna eura u 2 godine da bi mogli ući u Schengen moramo sagraditi prihvatne centre za ilegalne imigrante u Trilju i Tovarniku. Znači, to je jedna tema.

Pitanje azila, azilanata koji su u ovom trenutku, odnosno dosada naši smještajni kapaciteti koje smo imali u Kutini su zadovoljavali brojke tražitelja azila u RH i imali smo kapacitet samo od 100 mjesta. Maloprije ste čuli da je ta brojka narasla u jednome trenutku na skoro 1000 tražitelja azila u RH u istom momentu.

Naravno da taj trend rasta se osjeća, ali najveći dio tražitelja azila u vremenu u kojemu mogu zahtijevati odnosno vrijeme koje im je na raspolaganju i koje im moramo osigurati dok im se odobri ili ne odobri pitanje azila najčešće napuštaju RH. To su slobodni građani koji u tom trenutku kad su dali izjavu da traže politički azil mi smo njima dužni osigurati uvjete, smještaj, učenje jezika sve ono što im pripada i u svakoj drugoj zemlji EU i tu pratimo apsolutno sve trendove.

I u tom smislu suočeni sa tim rastom nismo kupili nego je RH Ministarstvu unutarnjih poslova dodijelila prostor koji je bio nekad Hotel "Porin" a kojega smo već ranije koristili za smještaj kad su se događale situacije povećanja broja, odnosno i prije 2011. godine povremeno se događalo da je to bilo potrebno. Taj nekadašnji hotel danas je u vlasništvu RH koje je dalo na korištenje Ministarstvu unutarnjih poslova i u ovom trenutku mi imamo dovoljno kapaciteta da pokrijemo broj tražitelja azila u RH čak imamo i relativno rezervnih pozicija.

Međutim, nismo ispunili ono što je naša obaveza, nismo razdvojili ranjive skupine. U ovom trenutku imamo miješane kategorije koje ne smiju biti zajedno i iz tog razloga radimo maksimalne napore i u roku od 30 dana vjerujem da će biti gotovi radovi u Kutini gdje će biti smještene ranjive skupine, a onda smo u situaciji da možemo kazati da smo uspjeli u ovom trenutku dovesti stanje pa ja ću reći iznad razine nego što imaju mnoge druge europske zemlje iz dva razloga.

Jedno je što je puno manje tražitelja azila u RH nego što je to u drugim državama. I drugo što smo evo imali prigodu znači da u tim uvjetima to bude iskorišteno znači bivši hotel "Porin" koji je ionako bio prazan i iskorišten je kao državna imovina da se ne gradi nešto novo i da umjesto plaćanja koliko smo plaćali ranije za korištenje tog hotela sad smo u obavezi znači sami organizirati kao što i jesmo. I tu ćemo imati priliku i da zaposlimo i dio ljudi koji jesu sami azilanti.

Ne bih više dužio, mislim da je previše. Moram reći da u svim ovim našim namjerama i oko azila i svega ostaloga potpuno podržavam ovaj dio razgovora koji jesu, a to je da će ovo biti jedna od izuzetno bitnih tema koje će se itekako razgovarati ne samo u EU već i u Hrvatskoj, a reći ću i zašto.

Zato što naša granica 1003 km samo sa BiH vrlo skoro više neće biti, a i sada po našem ugovoru koji imamo je već granica EU, a kad uđemo u Schengenski prostor u tim uvjetima vam je jasno da tada ne brinemo samo za pitanje Hrvatske već se prilagođavamo kompletnoj europskoj politici.

Valovi ljudi koji su nakon arapskog proljeća bježe iz ranije zemalja sjevera Afrike kasnije Afganistana, Sirije i slično istina je da je naravno trend takav samo moram vas gospodine Božinoviću ispravit recimo Bugarska u ovom trenutku je izuzetno izložena i u ovom trenutku se kod njih nalazi ogroman broj upravo onih koji su u toj situaciji da su tražitelji azila iz tih zemalja. I to je razlog zašto konkretno zajednička europska politika i gospođa Cecilia Malmström se zalaže da tu priču dovršimo do polovice iduće godine i da se riješi pitanje zajedničke politike EU.

Hvala vam.

 

PREDSJEDNIK:

Hvala i vama poštovani potpredsjedniče Vlade RH.

 

(Nastavak slijedi)

 

Zrinko Horvat