Izložba „Split i Prvi svjetski rat“ s izlošcima iz fundusa ustanove svečano je otvorena u utorak 15. rujna u Muzeju grada Splita. Izložba je realizirana u okviru nacionalnog programa obilježavanja stogodišnjice Prvoga svjetskog rata a može se razgledati do 15. listopada 2015. Uz izložbu su organizirana stručna vodstva za građanstvo, edukativni programi, radionice za djecu školskog uzrasta uz druge akcije s ciljem upoznavanja današnjih stanovnika Splita s činjenicama vezanim uz prvi svjetski rat, posljedicama svjetskog rata na svakodnevni život grada Splita, ali i iskazivanja pijeteta poginulima.
„Obilježavanje stogodišnjice Prvoga svjetskog rata prilika je da se prodube spoznaje o Prvom svjetskom ratu koji nije dovoljno istražen i valoriziran u hrvatskoj historiografiji. Istraživanju svakodnevice civila u ratnim okolnostima, života vojnika na bojišnici i zarobljeništvu pridonose muzeji stručnom obradom i prezentiranjem građe tematski vezane uz Prvi svjetski rat koja objavljivanjem postaje dostupna javnosti, ali i prvorazredan povijesni izvor za daljnja istraživanja i cjelovitu obradu“, kaže autorica izložbe Elvira Šarić Kostić. Autor likovnog postava izložbe je Mirko Gelemanović, a stručni suradnici su voditelji muzejskih zbirki Goran Borčić, Tea Blagaić Januška, Darka Perko Kerum, Nela Žižić i Jasna Perhoč. U osmišljavanju programa otvorenja izložbe sudjelovali su Narcisa Bolšec Ferri, Goran Borčić, Helga Zglav Martinac, Daniela Jeličić, Zlatko Aurelio Kokeza, Hari Zlodre i studenti Umjetničke akademije u Splitu.
Izložba je rezultat istraživanja povijesti grada Splita u razdoblju od 1914. do 1918. godine, odnosno do dvadesetih godina 20. stoljeća. Utjecaj rata na život stanovnika grada, pojedinačne sudbine njegovih stanovnika, razvoj grada, odraz rata u tadašnjem tisku i mnoge druge teme obuhvaćene su izložbom. Iako Split i Dalmacija nisu bili izravno obuhvaćeni ratnim operacijama, rat se snažno reflektirao na život stanovništva i utjecao na njegov sveukupni politički, društveni, gospodarski i kulturni razvoj, i to ne samo za vrijeme trajanja samoga rata, nego s teškim posljedicama koje su se osjećale i godinama nakon svršetka rata. Splitski slikar i književnik Ante Katunarić u Splitskim ratnim sonetima (Gladni soneti) dočarao je propast gradskog života.
„Svak se pita, kad će višje rat ti svršit. Svi su siti, pardon, rata, ne manistre!“ Pjesma Svršetak, Splitski ratni soneti (Gladni soneti) autor Duje Balavac, Ante o’ Sôca (Ante Katunarić) Split, veljača 1918.
U zbirkama Muzeja grada Splita nalaze se raznovrsni muzejski predmeti koji, uz ostalu građu, sadrže obavijesti o osobama, zbivanjima i pojavama razdoblja uoči, tijekom i nakon Prvoga svjetskog rata u Splitu. Osim fotografija i dokumentarne građe toga vremena, oružje, oprema, dijelovi odora, zastave, odlikovanja, medalje i značke, čija je proizvodnja povećana u razdoblju rata, svjedoče o životu grada i o potrebi motiviranja, utjehe i nagrađivanja civilnog i ratnog stanovništva. Slike, grafike i skulpture upoznaju nas s protagonistima tadašnje umjetničke scene skromnog opsega. U numizmatičkoj zbirci čuvaju se primjerci papirnatog i metalnog novca Austro-Ugarske Monarhije koja 1892. godine uvodi krunu kao novu valutnu jedinicu koja je bila u upotrebi do konačne propasti države krajem rata. Uz knjižnicu u kojoj se čuva periodika i knjige tiskane u tome razdoblju ili su vezane uz Veliki rat, u Arhivskoj zbirci čuva se više fondova u okviru kojih se nalazi razna dokumentarna građa koja svjedoči o životu civila u ratnim okolnostima i zbivanjima u Splitu, životu vojnika na bojišnici i u zarobljeništvu. Tijekom istraživanja i obrade građe utvrđeno je da se u mnogim obiteljskim ostavštinama, osobito u obiteljskim albumima u našemu okruženju, mogu otkriti sačuvane uspomene na zbivanja toga vremena.
Naša kultura u obilježavanju obljetnica nalazi smisao ne samo kao u prigodama da se evocira određeni događaj, već da se obilježavanom događaju pridoda i određeno značenje, odnosno tumačenje koje, gledano s vremenske distance, daje tome događaju neki smisao s obzirom na sadašnjost i budućnost. Obljetnice, dakle, nemaju smisao u pukoj reminiscenciji na obilježavani događaj. One dobivaju smisao u otkrivanju refleksija tih događaja na razdoblja i događaje koji su im uslijedili, u njihovu tumačenju i ispravnom vrjednovanju. Puni, pak, smisao obljetnicama nalazimo ako – stavivši ih u korelaciju sa sadašnjim događajima – na ispravan način tumačimo sadašnju zbilju i na taj način pokušamo predvidjeti buduća povijesna kretanja. Da nije tako, zar bismo obilježavali najteži i najmasovniji ratni sukob u novijoj povijesti čovječanstva.
Danas, stoljeće nakon ovih događaja, otvara nam se mogućnost za sveobuhvatno istraživanje Prvog svjetskog rata. Moderne informacijske tehnologije u tome idu svima na ruku. Okrugla obljetnica svakako treba biti poticaj za dodatni angažman svim kulturno-znanstvenim institucijama, profesionalnim istraživačima, ali i građanima čiji su preci sudjelovali u tim događajima, da svaki na svoj način pridonesu rasvjetljavanju Velikog rata koji je obilježio i utjecao na cijelo stoljeće.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više