Dvodnevni skup „Okoliš naš svagdašnji. Kršćani i ekologija“, u organizaciji Dubrovačke biskupije i Franjevačkog instituta za kulturu mira iz Splita održan je 3. i 4. listopada u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Na skupu su, uz dubrovačkog biskupa Matu Uzinića, sudjelovali i o ekološkim problemima, posebice zaštiti voda i mora, prvog dana skupa govorili: dr. sc. Petar Palić (I vidje Bog da je dobro Post 1,10 – Teološko-etički naglasci enciklike „Laudato si'“), Marijana Petir (Što se zbiva u našoj 'novoj' društvenoj kući: EU politike o okolišu), doc. dr. sc. Josip Mikuš (Glavni ekološki naglasci u Papinoj enciklici „Laudato si'“), dr. sc. Marija Crnčević (Voda u kršu), fra Bože Vuleta (Žeđ na izvoru – ljubav prema Sestri vodi i ljudsko pravo na vodu). Predavači drugog dana skupa bili su: doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić (Bioraznolikost u Jadranskom moru: naši ekološki tragovi), prof. dr. sc. Nenad Jasprica (Važnost poznavanja interakcije kopna i mora u planiranju i korištenju prirodnih resursa: primjeri u južnom Jadranu), dr. sc. Neven Šimac (Međunarodna i europska pravna zaštita mora ) i dr. sc. Tonći Tadić (Hrvatska ne/zaštita Jadrana, od 'isključivog pojasa' i ZERP-a do bušenje podmorja).
Pozdravljajući sudionike skupa dubrovački biskup Mate Uzinić je kao povode i razloge održavanja ovakvog skupa istaknuo blagdan sv. Franje Asiškog, ljubitelja prirode i zaštitnika ekologa, koji se slavi 4. listopada te održavanje 42. sjednice Međuvladinog panela o klimatskim promjenama u Dubrovniku koja se održava od 5. do 8. listopada, uoči pariške konferencije o klimatskim promjenama, te aktualna situacija s vodama kod nas i u svijetu gdje se teži vodu tretirati kao tržišnu vrijednost nasuprot općem pravu ljudi na pristup vodi.
Nadahnuće svemu je enciklika pape Franje „Laudato si' – o brizi za zajedničku kuću“ koja je već u Dubrovniku predstavljena, a sada je imamo i u prijevodu na hrvatski jezik. Biskup je podsjetio na proročki karakter enciklike koja, uz ostalo, želi 'dati glas onima koji nemaju glasa', a na ovom skupu dati glas zemlji, osobito vodama i moru. Navodeći ulomke iz Papine enciklike biskup je rekao kako se ovim skupom želi promijeniti situacija ravnodušnosti i probuditi svijest o brizi za zajednički dom. Također se želi dati prilika znanstvenicima da daju svoje viđenje ove problematike. Ekološki dijalog se do sada odvijao većinom u okviru političkoga, znanstvenog i ekonomskog diskursa, no ovom enciklikom tome se snažno pridružuje i vjernički diskurs. Enciklikom se sustavno pristupa ekološkoj problematici s naglaskom da je Bog čovjeku povjerio odgovornost za zemlju da njome odgovorno upravlja te da 'nema ekologije bez prave antropologije'.
Na skupu je prvi put javnosti predstavljena Interaktivna eko-karta RH i BiH za nadzor ekoloških incidenata i razvoj eko-etike, a predstavili su je Mirjana Maras Žuro iz Franjevačkog instituta za kulturu mira i inženjer Dario Boras. Pomoću ove karte svi građani će moći jedni druge fotografijama informirati o ekološkim incidentima različitih vrsta (zemlja, voda, zrak, zračenje, otpad, promet i dr.), raspravljati o tim situacijama te pratiti kako su se riješili eko-incidenti.
Na završetku skupa Pismo dobrodošlice i potpore radu „Međuvladinog panela skupine stručnjaka o evoluciji klime“ (GIEC/IPCC) koji se u Dubrovniku održava od 5. do 8. listopada pročitao je, uime svih predavača koji su ga potpisali, dubrovački biskup Mate Uzinić. „Na Skupu smo razmatrali kako možemo dati svoj građanski i kršćanski doprinos cjelovitoj dobrobiti prirode, a time i čovjeka i čovječanstva. Cjelokupni život na Zemlji poštujemo kao Božji dar za koji smo, u duhu Biblije i socijalnog nauka Crkve, odgovorni Darovatelju, što je za naše vrijeme izvrsno kontekstualizirano u enciklici pape Franje „Laudato si“.
Osim što smo se informirali o politikama Europske unije koje se tiču klimatskih promjena i univerzalnih javnih dobara, razmatrali smo problematiku biološke raznolikosti i voda, uključujući i loša iskustva i daljnje opasnosti u vezi s privatizacijom voda na globalnoj i nacionalnoj razini. Središnja tema drugog dana Skupa odnosila se na važnost očuvanja mora, njegovog svekolikog bogatstva, međuodnosa kopna i mora, kao i mehanizama pravne, svjetske i europske, zaštite mora. Rad Skupa završen je temom o opasnostima i rizicima istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, posebno nafte.
Upravo to smatramo važnim u vrijeme dok Europska unija i svjetska zajednica ozbiljno nastoje zaustaviti klimatske promjene i ostvariti energetsku tranziciju na obnovljive izvore, kao nezaobilazan preduvjet ostvarenja ciljeva koji će biti tema skorašnje konferencije UN COP21 u Parizu. U tom smislu, poučeni iskustvom katastrofa u razvijenim u urednim državama, očekujemo:
– da se Jadransko more proglasi 'posebno osjetljivim morskim područjem',
– da se međunarodna Konvencija o balastnim vodama što prije počne primjenjivati,
– da jadranske priobalne države prošire svoju jurisdikciju i tako zaštite cjelinu Jadranskoga mora,
– da se obustave istraživanja i eksploatacija ugljikovodika, posebno nafte.
Vama, i po vama svim vladama koje budu sudjelovale na svjetskoj Konferenciji u Parizu, iskazujemo svoju punu podršku u postizanju pravno obvezujućega svjetskog sporazuma o klimi, koji će spriječiti povećanje globalnog zatopljenja. Potičemo razvijene zemlje da na sebe preuzmu veću odgovornost i teret provedbe obveza zaštite klime, vodeći računa o socijalnoj pravednosti. Ohrabrujemo i podržavamo vas i znanstvenu zajednicu širom svijeta u daljnjem predanom radu na praćenju stanja, traženja uzroka i predviđanju posljedica globalnog zagrijavanja, poštujući načela znanstvenog rada i traženja znanstveno utemeljene istine, čemu smo spremni dati svoj osobni doprinos, poručuju u izjavi izlagači skupa.
Skup je završio euharistijskim slavljem koje je u crkvi Male braće u Dubrovniku predvodio predsjednik Komisije HBK Iustitia et pax bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak. U propovijedi je biskup Huzjak govorio o važnosti Božje Riječi koju je sv. Franjo živio u svom životu te potaknuo sve da dopuste da ta ista Riječ uđe u njihove živote i promjeni ih. Osvrnuo se na održani skup na kojem su znanstvenici razmišljali o zaštiti našeg planeta te istaknuo da, kad bi svi poštovali Boga i bližnjega, a potom i sva Božja stvorenja, ne bi niti trebalo govoriti o ekologiji. No, neke činjenice pokazuju kako smo kao čovječanstvo ogrezli u nepravdi i neljubavi te koliko je nebrige ljudi za okoliš. Sv. Franjo nas svojim životom uči i potiče na otvaranje srca Bogu, pa će se onda sve druge stvari mijenjati, poručio je biskup Huzjak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više