Računi će građanima u početku porasti

Više nitko ne govori da će zbog recikliranja građani plaćati manje

Zna li se koliki je operativni trošak budućih Centara za gospodarenje otpadom? Sustav gospodarenja otpadom, koji podrazumijeva gradnju 11 Centara za gospodarenje otpadom, velik broj sortirnica, reciklažnih dvorišta te nabavu mnogo raznobojnih kanti za razdvajanje otpada i koji podrazumijeva da tako prikupljen otpad bude primjereno i oporabljen, povećat će značajno račune građanima, iako politika to uporno izbjegava priznati. "Računi će građanima u početku porasti, jer je uspostava sustava vrlo skupa, ali s vremenom će se troškovi smanjiti", rekao je Davor Vić iz Grupacije održavanja čistoće pri HGK na konferenciji o otpadu u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Stručnjaci iz komunalnog sektora svjesni su da sustav koji se bazira na velikim Centrima nije optimalan ali s obzirom da odlagališta treba hitno zatvoriti, "smeće negdje mora završavati", iako se logično nameće pitanje plaćanja operativnih troškova budućih CGO-a u kojima bi trebalo biti sve manje, a ne sve više otpada. Struka smatra da ipak treba ići zacrtanim putem i u hodu optimirati postojeće projekte CGO-a, umjesto da se opet gubi vrijeme za razmatranje novih koncepata poput zero-waste, za koji drže da je dobra nadgradnja, ali u ovom trenu ne može biti baza, radi kompleksnosti i dugog roka implementacije. 

Hrvatska je u rujnu dobila rano upozorenje Europske Komisije za sektor gospodarenja otpadom jer proizlazi da ne znamo ni točan sastav otpada koji odlažemo, što je veliki problem, a izvjesno je da nećemo ni približno zadovoljiti ciljeve koji su vrlo visoko postavljeni, ali ostvarivi za zemlje koje desetke godina imaju uhodan sustav. Čelnik FZOEU-a Dubravko Ponoš kaže da je Hrvatska prekasno krenula, ali to ne stavlja na teret bivšim vladama, te da je neminovno da cijena zajednički prikupljenog otpada raste, a Fond do kraja godine mora potpisati ugovore za izgradnju CGO Bikarac i CGO Biljane Donje. Na kritike konzultanta Viktora Simončića da se nije znalo kakav je OPEX za CGO-e Marišćina i Kaštjun te pitanje zna li se kakav će biti za dva nova Centra, Ponoš je odgovorio da će te centre financirati Europska unija koja ne bi dala novac da sve podloge pa i investicijske studije, nisu napravljene i da se iz njih ne vidi korist. 

Iz diskusije se pokazalo da se zapravo ne zna koliko će sve to koštati građane! Komunalne tvrtke se već pitaju kakve će im to troškove donijeti, a slaba utjeha komunalcima trebala bi biti činjenica da nisu osnovane da stvaraju dobit već pružaju dobru uslugu građanima, što je rekao Ponoš. Branka Genzić Horvat iz udruge UZOR založila se za zero-waste koncept a protiv gradnje zagrebačkog Centra, ali nije artikulirala u čemu je problem s mogućnosti gradnje spalionice. Konzultant Simončić je naglasio da treba biti realan jer za nas u otpadu ne leži novac. Npr. trošak transporta stakla s Brača do Huma na Sutli košta tisuću eura po toni, rekao je. Gospodarenje otpadom po njemu ne bi trebalo biti isključivo tržišna kategorija, jer je to nerealno te bi država trebala preuzeti sufinanciranje zbrinjavanja posebnih kategorija otpada, kako bi građanima sustav mogao biti podnošljivih 1,5-2% kućnog budžeta mjesečno. Problem zbrinjavanja goriva iz otpada (RDF), koji je glavni proizvod CGO-a, i dalje je neriješen, a Simončić predlaže da ga HEP spaljuje u kogeneracijskim procesima.    

N. D., www.energetika-net.com