Na Hrvatskom nürnberškom procesu etički osuđeni komunistički i jugoslavenski zločinac Tito i njegovi ideološki sljedbenici
Svi sretnici koji su subotu 31. listopada 2015. godine bili nazočni, njih preko dvije tisuće, na IV. javnoj sjednici Hrvatskoga nacionalnog etičkog sudišta u Velikoj dvorani KD Vatroslava Lisinskoga u Zagrebu sudjelovali su u posebno važnom povijesnom događaju o kojem će desetljećima moći s ponosom govoriti svojoj djeci i unucima. Jučer se u Zagrebu dogodilo hrvatsko nürnberško (etičko) suđenje jugoslavenskom komunističkom diktatoru i zločincu Titi i njegovim ideološkim sljedbenicima, kao što je, još svega nekoliko dana, premijer Vlade RH Zoran Milanović. Član slovenskog parlamenta i član Slovenske demokratske stranke Franc Breznik, koji je govorio zadnji, ali čije će se riječi vječno pamtiti rekao je sljedeće:
„Danas se u Hrvatskoj etičkom osudom Tite dogodio hrvatski nürnberški proces. Poslije suđenja u Nürnberhu, koje je počelo 20. studenog 1945. godine započeo je proces denacifikacije Njemačke. Današnjom etičkom osudom Tite i njegovih ideoloških sljedbenika započet će demokumizacija Hrvatske, Slovenije i drugih dijelova drugih država koje su bile u sastavu komunističke Jugoslavije. Sada je na nama u Sloveniji da slijedimo vaš hrvatski primjer“.
Došli iz svih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine i cijelog svijeta
Na današnjoj sjednici HNES-a došli su ljudi iz raznih dijelova Hrvatske, Bosne i Hercegovine i iseljenici iz cijele Europe. Nazočni su bili predstavnici brojnih najvažnijih braniteljskih udruga, od onih iz Savske 66 do Stožera za obranu Vukovara. Posebno je lijepo bilo u prvom redu vidjeti pomoćnog zagrebačkog biskupa Valentina Pozaića zajedno s poznatim hrvatskim haaškim uznikom generalom HVO-a Darijom Kordićem, koji je bio burno pozdravljen o sudionika skupa.
Prije izricanja osude govorili su poznati hrvatski disidenti i uznici dr. Marko Veselica, Nikola Štedul na kojeg je zloglasni djelatnik Udbe Vinko Sindičić izvršio atentat u Škotskoj u kojem je u Štedula ispalio šest metaka, pa je pravo čudo da je Nikola Štedul preživio i doživio današnji dan da svjedoči o djelima zloglasne jugoslavenske obavještajne službe – Udbe, koja nije ništa radila bez znanja i odborenja samog Tite, dok je on bio na životu. Zatim je govorio Anto Kovačević koji je robovao sedam godina u Zenici samo zbog jednog vica o Titi. Kovačevićevo jasno i nedvosmisleno stajalište da bez lustracije u Hrvatskoj nikada ne će biti demokracije ni gospodarskog oporavka, nazočni su posebno snažno pozdravili. Iz BiH je došao i prof. Džemaludin Latić, koji je zajedno s Antom Kovačevićem bio u zatvoru u Zenici. Latić je rekao kako je Bosna i Hercegovina također domovina hrvatskog naroda i da Hrvati i Bošnjaci zajedno ne će popustiti velikosrpskom projektu.
Lustracija kao zagovor demokratske budućnosti
O lustraciji kao zagovoru demokratske budućnosti govorio je Ante Glibota, potpredsjednik Europske Akademije znanosti i umjetnosti i literature. „Jedan od ponajboljih primjera puteva za slijediti izvan uvriježenih institucionalnih formi je put kojim kroči Hrvatsko nacionalno etičko sudište. HNES se tijekom svog dvogodišnjeg iskustva profilirao u jednu konsekventnu demokratsku instituciju, ambicioznih objektiva, koji je djelovao u skromnim uvjetima“, dodao je Glibota, koji je na sjednicu došao iz Pariza. Iz Kanade je došao i poznati hrvatski iseljenik Anton Kikaš, koji je puno učinio u vrijeme obrane Hrvatske od velikosrpske agresije. I njega je publika oduševljeno pozdravila. U publici je bila nazočna i najstarija žrtva Titina progona 1945. godine Vinko Vice Ostojić koji ima devedeset i jednu godinu.
Predsjednik Udruge branitelja i dragovoljaca Domovinskog rata 1991. godine iz Koprivnice Mladen Pavković govorio je o majkama koje su izgubile djecu u Domovinskom ratu, a posebno o majci Kati Šoljić koja je izgubila četiri sina i četiri brata u dva rata.
Došao veliki broj Slovenaca
Na etičku osudu zločinca Tite i njegovih ideoloških sljedbenika došao je i veliki broj Slovenaca, koje su nazočni izuzetno snažno pozdravili dugim pljeskom. U Hrvatskoj već dobro poznati slovenski javni borac za razotkrivanje genocida i ratnih zločina Titine partizanske vojske nakon Drugoga svjetskog rata i udbaških atentata na hrvatske političke emigrante u Europi, a posebno u Austriji, Roman Leljak govorio je o Hudoj jami i udbaškom ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Crnogorca. Prije Ljeljakovog izlaganja Molitvu za umorenu hrvatsku braću pročitala je sestra Stjepana Crnogorca Mila s. Bernardina Crnogorac. Roman Leljak je uz prikazivanje strašnog filma o zločinu u Hudoj jami (napuštenom rudarskom kopu, Barbarinu rovu), u koju je bačeno preko 3000 ubijenih Hrvata, 700 Slovenaca i 300 građana njemačke narodnosti.
Žrtve Josipa Broza Tite – Marko Veselica, Nikola Štedul i Antun Babić
Nakon navedenih govornika predsjednik Hrvatskoga nacionalnog etičkog sudišta profesor emeritus dr. sc. Zvonimir Šeparović, s kojim sam 1991. godine obišao Europu u lobiranju za međunarodno priznanje Republike Hrvatske, prešao je na glavni događaj sjednice HNES-a. Ovo spominjem zato da mogu reći kako mi je iz današnje perspektive još puno jasnije koliko je odličan ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske bio profesor Zvonimir Šeparović u onim posebno teškim vremenima za Hrvatsku i hrvatski narod.
Osuda Tite i njegovih sljedbenika
„Hrvatsko nacionalno etičko sudište u Petom sudbenom vijeću za odlučivanje o etičkim optužbama, u sastavu: Zvonimir Šeparović – predsjednik Vijeća te članovi: Nikola Debelić, Zdravko Tomac, Josip Jurčević, Zdravko Vladanović, Zvonimir Hodak, Ivan Kozlica, Božidar Alić, Ante Beljo, Nevenka Nekić i Tomislav Josić, u postupku protiv Josipa Broza Tite i jugoslavenskog komunističkog totalitarizma za djela genocida i drugih teških zločina počinjenih na hrvatskim narodom, za koje je 25. lipnja 2015. godine podignuta optužba jednoglasno je donijelo ETIČKU OSUDU PROTIV JOSIPA BROZA TITA I JUGOSLAVENSKOGA KOMUNISTIČKOG TOTALITARIZMA“. Na ove riječi Zvonimira Šeparovića drmala se Velika dvorana Lisinskog od zaglušujućeg pljeska.
Točke optužnica i obrazloženja čitali su prof. dr. sc. Josip Jurčević, prof. dr. sc. Nikola Debelić, Rozalija Bartolić i Zdravko Vladanović.
Podrijetlo Tita: Iz knjige „Etička osuda Tita i njegovih sljedbenika“ posebno je vrijedno navesti i izuzetno važan pomak u istraživanju stvarnog podrijetla zločinca Titw: Evo što, na moje veliko zadovoljstvo, u knjizi piše: „Podrijetlo i životni put osobe koju znamo kao Josipa Broza Tite, po službenim podacima rođenog u Kumrovcu 7. svibnja 1892. i umrlog 4. svibnja 1980. u Ljubljani, doživotnog predsjednika komunističke SFR Jugoslavije i predsjednika KPJ još nisu do kraja znanstveno rasvijetljeni. Mnogobrojne teorije, a među njima i ona američke NSA, National Security Agency, ukazuju temeljem i jezično morfološke analize njegovog govora na moguće rusko, poljsko, ukrajinsko i židovsko podrijetlo. NSA ujedno zaključuje da zbog njegovog postupanja prema Hrvatima (pokolji, progoni, op. ND) nije vjerojatno da je Tito hrvatskog podrijetla. Upitno je uz ostalo, i njegovo tečno sviranje klavira, koje potvrđuje i hrvatska i svjetska primadona Zinka Kunc-Milanov, zatim osvojena srebrena medalja u mačevanju na prvenstvu austrijske vojske, obje vještine teško spojive s obrazovanjem skromnog bravara rodom iz Kumrovca. Tu su i razna svjedočanstva među kojima i ono da je bravaru Titu iz Kumrovca nedostajao srednji prst ruke“.
Duboko se nadam da je nekoliko mojih članaka u zadnjih pola godine na tu temu potaknulo moje kolege u HNES-u da naprave ovaj izuzetno važan iskorak prema još detaljnijem znanstvenom istraživanju podrijetla komunističkog zločinca Tite, za kojeg sam ja duboko uvjeren da je podmetnut ne samo hrvatskom narodu, nego i svm drugim narodima u bivšoj komunističkoj Jugoslaviji. Na žalost, najveću cijenu te velike međunarodne zavjere geopolitičkih interesa platitli smo mi Hrvati i danas još uvijek plaćamo zbog Titinih ideoloških nasljednika u samostalnoj hrvatskoj državi, koji poduzimaju sve da završe Titovu želju o uništenju hrvatskog naroda.
Na Petom sudbenom vijeću donešena je i odluka i o etičkoj osudi protiv Zorana Milanovića i drugih sljedbenika jugoslavenskog komunističkog totalitarizma. Na IV. javnoj sjednici HNES-a trebali su još govoriti prof. dr. Zdravko Tomac, Nenad Vlahović, Ante Beljo, Miljenko Prskalo, Zvonimir Hodak, Nevenka Nekić Eva Kirchmayer Bilić (koja je izvrsno vodila jedan dio sjednice) i Joško Čelan. Na žalost, zbog isteka roka za najam dvorane to nije bilo moguće. Njihove vrijedne uratke možete pročitati u knjizi Etička osuda Tita i njegovih sljedbenika, koju je izdalo Hrvatsko nacionalno etičko sudište, a urednik knjige je dr. Zvonimir Šeparović.
Vrijeme je za suočavanje s istinom
Ovo izviješće želim završiti citatom jednog odlomka iz zaključnog uratka dr. Zdravka Tomca u knjizi Etička osuda Tita i njegovih sljedbenika: „Dakle, mi iz Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta i tisuće ljudi koji nas podržavaju, smatramo da je došlo vrijeme da se suočimo s istinom, da je došlo vrijeme da se kaže 'bobu bob, a popu pop', da je došlo vrijeme da prestanemo šutjeti o onome o čemu se više šutjeti ne smije“.
Iako sam danas o bolnici ostavio teško bolesnu suprugu i premda i sam imam ozbiljnih zdravstvenih problema, žalio bih do kraja života da nisam bio na povijesnoj IV. javnoj sjednici HNES-a i osudi zločinca Tite, koji je, uz pomoć velikosrpskog Beograda i velikih zapadnih demokracija, bio korak do potpunog uništenja Hrvatske i hrvatskoga naroda. No, na našoj strani je bio dragi Bog. A Tito se, zbog njegovih neopisivih zločina i grijeha na ovom svijetu, sada, a u to sam siguran, prži u paklu.
Hrvatsko nacionalnog etičko sudište je nešto najbolje što se na hrvatskoj društvenoj sceni dogodilo od 1991. godine. Ono zaslužuje ne samo našu veliku zahvalu i čestitke nego i svekoliku pomoć u nastavku njegovog vrijednog rada. Koliko je taj rad u ovom trenutku važan i koliko se HNES-a boje svi komunisti, jugoslaveni i protivnici samostalne hrvatske države najbolje govore prijetnje o postavljenoj bombi u Lisinskom i na staklenim vratima ispisane parole koje pokazuju duboku i patološku mržnju prema svakom hrvatstvu.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više