U 2014. godini u Njemačku je ušlo 44.240 osoba iz Hrvatske
Katastrofalni razmjeri iseljavanja mlade, obrazovane radne snage iz Hrvatske ne bi smjeli biti temom samo predizbornog nabacivanja blatom jedne ili druge opcije političkog spektra, nego ozbiljan problem koji zahtijeva napokon promišljenu i konkretnu dugoročnu politiku.
Mislav Balković
Ne samo zbog toga što ima demografsku, ekonomsku ili socijalnu težinu, nego i prilično preciznu – financijsku računicu. Izvješće Europske komisije Education and Training Monitor 2014, koji donosi, uz ostalo, podatke o tome koliko članice EU ulažu u obrazovanje, navodi uz svaku zemlju i ono što je dosad u nas bilo slabo iskomunicirano: koliki je godišnji trošak svake od zemalja po učeniku ili studentu, i to za sve razine obrazovanja. Tako je samo u 2013. godini (zadnji podatci) trošak države po jednom učeniku osnovne škole u jednoj godini školovanja u Hrvatskoj iznosio 3226 eura, po srednjoškolcu 3231 euro, a studentu visokog učilišta 6024 eura. Kada se zbroje troškovi koji obuhvaćaju osam godina školovanja u osnovnoj školi, četiri godine srednjoškolskog obrazovanja i pet godina studija do dobivanja diplome, dolazimo do frapantnog podatka: u svakog diplomiranog studenta, nakon 16 do 17 godina njegova školovanja, država je ukupno uložila 68.852 eura ili više od pola milijuna kuna!
Kada govorimo o gubicima, ovaj ljudski možda je i najteži: ako pretpostavimo (a točnih podataka nemamo) da je iz zemlje otišlo samo deset tisuća visokoobrazovanih mladih ljudi, izgubili smo više od pet milijardi kuna poreznih obveznika koje smo uložili u njihovo školovanje ili oko četiri posto godišnjeg hrvatskog državnog proračuna. Dakako, slažu se i stručnjaci, slobodna smo zemlja i nitko ne bi trebao imati ništa protiv toga da mladi ljudi iskoriste priliku za napredovanje u karijeri i usavršavaju se u inozemstvu. Drugi je problem ne imati nikakvu strategiju o tome što, koliko i u kojem segmentu gospodarstva zemlja koja je u njih uložila uistinu treba. Također, teško je doći do preciznih izračuna o stvarnim gubicima: iako baratamo brojkama od stotinu tisuća iseljenih posljednjih godina, činjenica je da Hrvatska nema registar stanovništva i nema točne podatke o broju stanovnika koji su napustili Hrvatsku. Prema našem zakonodavstvu, odlazak iz zemlje trebaju prijaviti samo osobe koje se žele trajno nastaniti u drugoj državi. Prošle godine takvih je, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, bilo 20.858, odnosno, s obzirom da su te brojke o odseljenima dobivene iz MUP-a, pretpostavka je da su se oni trajno iselili. Koliko je broj onih koji su privremeno odselili, zapravo ne znamo.
– Državni zavod za statistiku ne raspolaže podacima o obrazovnoj strukturi doseljenih i odseljenih jer podatak o stručnoj spremi nije obvezno unijeti na obrazac prijave ili odjave koji osoba popunjava u MUP-u – objašnjavaju u DZS-u, otklanjajući svaku nadu da bismo na ovoj adresi mogli doznati išta više o stručnoj spremi odseljenih. Znamo tek da je gotovo polovica registriranih (njih 9411) u dobi od 25 do 44 godine.
Savezni njemački statistički ured Destatis objavio je kako je samo u 2014. godini u tu zemlju ušlo 44.240 osoba iz Hrvatske, ali također ne navode obrazovnu strukturu tih ljudi. U Irskoj, gdje su pretpostavke da je novi život od ulaska Hrvatske u EU pronašlo oko tri tisuće, uglavnom mlađih Hrvata, dobivamo procjene da je prošle godine ušlo oko deset tisuća građana iz zemalja EU 13 (dakle, zemalja koje su u EU ušle od 2004. godine). Precizne podatke o broju useljenih Hrvata u tu zemlju zasad nismo dobili.
Kako bilo, odlazak mladih i obrazovanih, slažu se stručnjaci, problem je preko kojega više ne smije olako prelaziti nijedna vlast.
– Iznos koji gubimo samo po jednoj visokoobrazovanoj osobi, a riječ je o oko pola milijuna kuna, samo je direktni trošak države u obrazovanje jedne osobe s VSS-om. Tu treba pribrojiti i oportunitetni gubitak koji nastaje njihovim odlaskom, jer one ovdje više ne plaćaju porez, ne troše. Svatko ima pravo iseliti se, to je nesporno, ali obveza je društva i vlasti osigurati kvalitetne uvjete da se to događa u što manjoj mjeri – poziva Mislav Balković, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca u obrazovanju i dekan Visokog učilišta Algebra. Balković ističe kako je većina mladih koji odlaze van uglavnom visokoobrazovana i iz područja IT-a, inženjerstva i slično.
-Ti su ljudi važni, to su struke koje stvaraju najveću dodanu vrijednost, čine industriju i gospodarstvo konkurentnijim, a društvu omogućuju da bolje živi – kaže Balković.
Istraživanja demografa sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta prof. dr. Anđelka Akrapa pokazala su da je u razdoblju od 1991. do 2001. godine iz Hrvatske prema zapadnim zemljama otišlo gotovo 200.000 ljudi.
– U odljevu stanovništva 60-ih godina prošlog stoljeća bilo je najviše ljudi bez kvalifikacija, ali ovo što imamo danas odljev je silnog socijalnog kapitala. To se ne može nadoknaditi nikakvim doseljavanjem. Vidite kakva je i sad situacija s izbjeglicama, nitko od njih ne želi ostati u Hrvatskoj, a kamoli da bi ostali visokoobrazovani. Razvijene zemlje tu su u velikoj prednosti – ilustrira problem prof. dr. Akrap.
Stanovništvo više ne možemo obnavljati ni dolascima iz BiH, jer je i taj biološki rezervoar iscrpljen, a njihovo stanovništvo također orijentirano prema zapadu.
– Nedostaje nam strategija zadržavanja mladih ljudi, koja bi, uz ostalo, utvrdila i socijalne mjere za premostiti razdoblje nezaposlenosti. To nije pitanje jedne političke opcije. Kao što smo se složili oko Savudrijske vale, i ovo je pitanje oko kojega ne bi smjelo biti razmimoilaženja – poziva profesor Akrap.
HRVATSKA:
učenik osnovne škole:
HRVATSKA: 3226 eura;
SLOVENIJA: 7144 eura
PROSJEK EU: 6297 eura
učenik srednje škole
HRVATSKA: 3231 euro
SLOVENIJA: 5717 euro
PROSJEK EU: 6650 eura
student
HRVATSKA: 6024 eura
SLOVENIJA: 7669 eura
PROSJEK EU: 9474 eura
Prema izvješću Europske komisije, iz Hrvatske se u Njemačku useljavaju uglavnom osobe dobro obrazovane, mlade i visoko radno motivirane, koje ne stvaraju dodatni socijalni trošak toj zemlji i zapošljavaju se uglavnom u deficitarnim zanimanjima. Tako EK navodi da su Hrvati ondje nadzastupljeni u djelatnostima medicine i njege. Njemačka je zemlja u kojoj su posebno traženi stručnjaci u području prirodnih i tehničkih znanosti, matematike i informatike, a nedostaju inženjeri strojarstva, inženjeri u automobilskoj industriji i elektroinženjeri.
Marijana Cvrtila, Jutarnji list / Slobodna Dalmacija
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više